DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 94     <-- 94 -->        PDF


Problem denacaonalizacijc hrvatskih
šuma,
— Problem šumskih požara,

Problem mediteranskog šumarstva te
0 potrebi

Kontinuiteta suradnje s međunarodnim
organizacijama.
Uvodno, pod naslovom »Općenito«,
autor je objasnio, što je šuma i prikazao
šumski i drvni fond Hrvatske. Takvo objašnjenje
bilo je potrebno, jer je malo
onih koji znaju, da je »šuma biocenoza
u kojoj drveće i grmlje imaju dominantnu
ulogu« te »specifičnosti kao samoobnovljivog
prirodnog dobra od općeg
interesa«, da je ciklus proizvodnje dug i
na velikim površinama iako se u Zakonu


o šumama iz 1991. godine »šumom smatra
zemljište obraslo šumskim drvećem
u obliku sastojine na površini većoj od
samo 10 ari. Naglašena je i višestruka
funkcija šume, kao i to da se šuma nalazi
»pod osobitom zaštitom« Ustava.
»Uloga pak šume u današnjici i budućnosti
proizlazi iz činjenice stalnog
porasta potrošnje drva« jer »suvremenom
industrijaliziranom društvu ... potrošnja
za industrijsku prerade ... kao i ... za
proizvodnju kartona i papira raste usporedno
s porastom nacionalnog dohotka«.
Zato je »načelo trajnosti prihoda bilo i
ostalo temeljni princip šumarstva s tom
napomenom da je u novije doba poprimilo
progresivni smisao«. U tom dijelu
nalaze se i podaci o svjetskoj potrošnji
drva, etata iz hrvatskih šuma od 1971.
do 1990. godine i o statistikom obuhvaćenim1
pošumljavanjima od 1986. do 1990.
godine, U tom petogodištu pošumljavanje
je od 8.622 ha u 1986. palo na svega


4.525 ha u 1990. godini što je ponukalo
autora da upozori kako »postoji opasnost
da ćemo uništiti i degradirati jedan dio
šumskog ekosistema, naročito uz prometnice
«. Kako proizvodne mogućnosti
naših šuma i šumskog zemljišta nisu u
1 Naglašavam »statistikom obuhvaćeno« stoga, jer
u tim podacima nisu obuhvaćena sva »pošumljavanja
«, kako ću to razložiti u posebnom članku.


cijelosti iskorišćene prof. Klepac navodi
mjere, koje bi trebalo poduzeti za postizanje
tog cilja. Mjere su različite u očuvanim
šumama (od oko 1 milijun ha), u
panjačama, degradiranim šumama i u
šikarama (svega oko 900.000 ha) i na do
sada neiskorišćenim površinama (oko


500.000 ha). Kako je članak namijenjen,
prevnstveno, nešumarima to za ostvarivanje
navedenih generalnih smjernica,
»treba istaknuti jedan limitirajući faktor
— to je vrijeme, odnosno duljina
produkcijskog procesa«.
Ratne štete u šumarstvu navedene
su prema podacima Javnog poduzeća
»Hrvatske šume«, a u drvnoj industriji
one prof. M. Brežnjaka prikazanih u Šumarskom
listu br. 10—12/1991.


Bit problema, kako riješiti denacionalizaciju
šuma objavljen je već u Šumarskom
listu br. 6—8 1992. (str. 347).


Onom dijelu hrvatskog šumarstva koji
se svrstava kao »šumarstvo na Kršu«
odnosno točnije šumarstvo na degradiranom
dijelu Kraškog područja ,autor je
dao naslov, »problem mediteranskog šumarstva
«. Smatram, da bi taj termin trebalo
u buduće koristiti za »krško šumarstvo
«, jer za to područje doista »ne vrijede
načela centralno-evropskog šumarstva
«. Tim pravcem krenulo se zapravo
1947. godine osnivanjem, uz ostalo, Instituta
za pošumljavanje i melioraciju
krša- od kojeg je do danas ostalo samo
Arboretum Trsteno te skromni šumarski
odsjek u Institutu za jadranske kulture
u Splitu.´1 Da su teme obrađivane u Institutu
bile pionirske u okviru Sredozemlja
dokazuje činjenica, da se ove, 1992.
godine citira jedna tema tog Instituta u
časopisu Revue francaise forestiere.1


sJedlwski, D. i P i š k o r i ć, O.: Tri poslijeratne
specijalizirane institucije za pošumljavanje
i melioraciju krša. šumarski list 103 (1979), br. 1—2.


s Danas u Haniji na Kreti postoji Međunarodni
institut specijaliziran za mediteransku arborikultiiru
i mediteransko šumarstvo na kojem od 1987. godine
kao gost djeluje i prof. D. Klepac.


4 U članku objavljenom u Revue forestiere francaise
br. 1 1992. o načinu i budućnosti panjaća česmine
(Quercus ilex L.) u bibliografiji navodi, pod
engleskim naslovom, članak Ü. Piškorića Dinamika
visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine, objavljenog
u Šumarskom listu 1963. godine.