DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ju nego i na drugim područjima, jer je to, doduše netitulirano, stvarno postdiplomski studij. 3. Inicijativa S. B e r t o v i ć a, tada u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, za osnivanje silvometeoroloških stanica tj, stanica koje će prvenstveno služiti šumskom gospodarstvu naišla je na plodno tlo. Ideja je prihvaćena ne samo u Institutu i u Šumarskom fakultetu nego i u šumskim gospodarstvima. Prihvaćanje ideje o osnivanju takvih stanica na području Hrvatske od šumskih gospodarstava je posebno značajna po tome, što su one mogle, tada već ustanove sa samostalnim financiranjem, osigurati potrebna materijalna sredstva za uređenje stanica. Jedna od tih je i ona u Nastavno-pokusnom šumskom objektu (NPŠO), dakle Šumarskog fakulteta, u Zalesini. U ovom članku autor je prikazao podatke meteoroloških mjerenja i opažanja za trideset godišta, (uključivo) 1952— 1981. zaključujući, da je »klimatološka postaja Zalesina po svojem položaju i podacima dugogodišnjeg niza meteoroloških mjerenja i motrenja jedna od najreprezentativnijih postaja u visokogorskom (altimontanom) orografskom pojasu i njegovom primorskom bioklimatu, koji obilježava klimatozonska bukovo-jelova šuma Calamintho-Abieti-Fagetum (Horv. 1938) Bohr. 1963.« I konačno, »ove će se godine moći ubrojiti i među postaje sa standardnim normalnim vrijednostima klimatoloških podataka (1961—1990), kako to predlaže Svjetska meteorološka organizacija. « 4. Poticaj za utvrđivanje »varijabilnosti i listanja hrasta lužnjaka« M. Stojko vić dobio je na području svog redovnog rada u Šumariji Velika Gorica, točnije u šumi Turopoljski lug. Kako je Turopolje sve do skoro kraja XVIII. stoljeća bio corpus separatum (posebno tijelo) unu tar tadanje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, jer je do tada Plemenita općina imala samoupravnu vlast, pa i sudsku, s naslova svojedobne plemenske zajednice po rođenju a kasnije dojelom plemstva sa strane kraljeva, tako se i hrastovi u šumi Turopoljski lug razlikuju od hrastova, u oba slučaja lužnjaka, u ostalim šumama. Naime, u Turopoljskom lugu udjel kasnolistajućih stabala je toliki, da je autora ponukao na »utvrđivanje varijabilnosti i nasljednosti listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).« Na osnovu četverogodišnjih praćenja početaka i tijeka listanja kroz četiri godine i listanja biljaka iz posađenog sjemena (sve u vremenu od 1965. do 1970. godine) utvrdio: — širina varijabilnosti početka otvaranja lisnih pupova hrasta lužnjaka u populaciji Turopoljski lug iznosi 54 dana i ono traje od 26. ožujka do 17. svibnja; — početak otvaranja pupova je kontinuirana varijabilnost a tek u pojedinim predjelima diskontinuirana; — duljina listanja pojedinog fenotipa iznosi devet dana i raspoređena je kao vrlo ranog listanja od 15. do 24. III, ranolisnog od 25. III. do 2. IV, normalno rani od 3. do 11. IV, intermedi jalni od 12. do 20. IV, normalan kasni od 21. do 29. IV, kasnolistajući od 30. IV. do 8. V, i s najkasnijim listanjem od 9. do 17. V. Posljedice velikog vremenskog razmaka u listanju i cvatnji ranolistajućih i kasnolistajućih jedinki je da između njih nema križanja. Zabilježimo ovom prilikom da je već više godina glavni urednik Glasnika za šumske pokuse prof. dr. Đuro Rauš , urednik za šumarstvo prof. dr. Branimir Prpić , urednik za drvnu industriju prof, dr. Stanko B a đ u n a tehnički urednik prof. dr. Želimir B o r z a n. Oskar Piškorić 479 |