DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 98 <-- 98 --> PDF |
MONOGRAFIJA »GENETICS OF SCOTS PINE« (Genetika običnog bora) U izdanju Akademiai Kiadö (izdavačke kuće Mađarske akademije znanosti), zajedno s Elsevier Science Publishers, Amsterdam, u okviru serije izdanja Developments in Plant Genetics and Breeding, Vol 3 (Trendovi u biljnoj genetici i oplemenjivanju, Vol. 3) tiskana je 1991. godine monografija »Genetics of Scots Pine« (»Genetika običnog bora«). Ovu je vrijednu knjigu uredio dr. M. G i e r t y c h iz Instituta za dendrologiju Poljske akademije znanosti, Körnik, u suradnji s dr. Cs. Mätyäse m iz Odjela za biljne znanosti Univerziteta u Sopronu, Mađarska. Knjiga je tiskana na poticaj IUFRO radne grupe S2.03.05 za oplemenjivanje običnog bora, s ciljem da se kompiliraju saznanja o genetici običnog bora, jedne od najvažnijih euroazijskih vrsta drveća. Monografija sadrži 21 poglavlje, autori kojih su 24 znanstvenika iz 9 zemalja. Na 280 stranica prikazani su svi aspekti genetike i oplemenjivanja običnog bora (Pinus sylvestris L.). Knjiga je opremljena s 25 slika i 26 tabela, te sadrži slijedeća poglavlja: 1. Boratvnski, A. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Područje prirodnog rasprostranjivanja (Range of natural distribution). Autor opisuje areal roda Pinus L, horizontalnu i vertikalnu rasprostranjenost P. sylvestris L. kao i opseg sađenja toga bora u kulturama. Str. 19—30. Na kraju poglavlja je navedeno 70 citiranih naslova literature. 2. Molotkov, P. I. & I. N. Patlaj ((Ukrainian Forest and Melioration Research Institute, Kharkov, Ukraina): Sistematski položaj unutar roda Pinus ;´ unutarvrsna taksonomija (Systematic position within the genus Pinus and intraspecific taxonomy). Osim navedenoga u naslovu govori se o uzrocima varijabilnosti te o teškoćama pri unutarvrsnoj sis480 tematici i taksonomiji. Str. 31—40. Navedena su 43 citirana naslova. 3. Borzan , Ž. (Forestry Faculty, Department of Forest Genetics and Dendrology, Zagreb, Republika Hrvatska): Kariotip i citogenetika (Karyotypes and cytogenetics). U ovom su poglavlju prikazane metode i rezultati različitih citoloških istraživanja običnog bora. Rezultati su prikazani numerički i grafički. Str. 41—58, s 57 citiranih naslova literature. 4. K o s k i, V. (Department of Forest Genetics, The Finnish Forest Research Institute, Vantaa, Finska): Generativno razmnožavanje i genetički procesi u prirodi (Generative reproduction and genetic processes in nature). Obični se bor u prirodi razmnožava isključivo generativno. Prikazan je kratak pregled reproduktivnog ciklusa, zatim se govori o ekologiji cvatnje, učešću stranooplodnje i genetskoj strukturi sastojina. Str. 59—72, s 48 citiranih naslova literature. 5. Prus-Glovvacki, W. (UAM Department of Genetics, Poznan, Poljska): Biokemijski polimorfizam (Biochemical polymorphism). Autor detaljno prikazuje izoencimatska i imunološka istraživanja običnog bora, i radove na identifikaciji monoterpena, koji se koriste kao markeri u genetičkim istraživanjima. Str. 73—86. Citiranih naslova literature je 85, 6. G i e r t y c h, M. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Varijabilnost provenijencija u rastu i fenologiji (Provenance variation in growth and phenology). Opisuju se međunarodni pokusi provenijencija i prikazuju rezultati rasta i fenološke karakteristike pojedinih provenijencija običnog bora. Str. 87—101, s 65 citiranih naslova. 7. Hattemer, H. H. (Abteilung Forstliche Biometrie, Göttingen, Njemačka): Strategije oplemenjivanja za proizvodnju drva (Breeding strategies for timber production). Pored povijesnog aspekta rada na oplemenjivanju, autor iznosi diskusije o genetskoj osnovi ove vrste za rad na oplemenjivanju s ciljem povećanja pro |