DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 98     <-- 98 -->        PDF

MONOGRAFIJA »GENETICS OF
SCOTS PINE«
(Genetika običnog bora)


U izdanju Akademiai Kiadö (izdavačke
kuće Mađarske akademije znanosti), zajedno
s Elsevier Science Publishers, Amsterdam,
u okviru serije izdanja Developments
in Plant Genetics and Breeding,
Vol 3 (Trendovi u biljnoj genetici i oplemenjivanju,
Vol. 3) tiskana je 1991. godine
monografija »Genetics of Scots Pine«
(»Genetika običnog bora«). Ovu je vrijednu
knjigu uredio dr. M. G i e r t y c h iz
Instituta za dendrologiju Poljske akademije
znanosti, Körnik, u suradnji s dr. Cs.
Mätyäse m iz Odjela za biljne znanosti
Univerziteta u Sopronu, Mađarska. Knjiga
je tiskana na poticaj IUFRO radne grupe
S2.03.05 za oplemenjivanje običnog bora,
s ciljem da se kompiliraju saznanja o
genetici običnog bora, jedne od najvažnijih
euroazijskih vrsta drveća.


Monografija sadrži 21 poglavlje, autori
kojih su 24 znanstvenika iz 9 zemalja.
Na 280 stranica prikazani su svi aspekti
genetike i oplemenjivanja običnog bora
(Pinus sylvestris L.). Knjiga je opremljena
s 25 slika i 26 tabela, te sadrži slijedeća
poglavlja:


1. Boratvnski, A. (Institute of
Dendrology, Körnik, Poljska): Područje
prirodnog rasprostranjivanja (Range of
natural distribution). Autor opisuje areal
roda Pinus L, horizontalnu i vertikalnu
rasprostranjenost P. sylvestris L. kao i opseg
sađenja toga bora u kulturama. Str.
19—30. Na kraju poglavlja je navedeno 70
citiranih naslova literature.
2. Molotkov, P. I. & I. N. Patlaj
((Ukrainian Forest and Melioration Research
Institute, Kharkov, Ukraina): Sistematski
položaj unutar roda Pinus ;´
unutarvrsna taksonomija (Systematic position
within the genus Pinus and intraspecific
taxonomy). Osim navedenoga u
naslovu govori se o uzrocima varijabilnosti
te o teškoćama pri unutarvrsnoj sis480


tematici i taksonomiji. Str. 31—40. Navedena
su 43 citirana naslova.


3. Borzan , Ž. (Forestry Faculty, Department
of Forest Genetics and Dendrology,
Zagreb, Republika Hrvatska): Kariotip
i citogenetika (Karyotypes and cytogenetics).
U ovom su poglavlju prikazane
metode i rezultati različitih citoloških istraživanja
običnog bora. Rezultati su prikazani
numerički i grafički. Str. 41—58, s
57 citiranih naslova literature.
4. K o s k i, V. (Department of Forest
Genetics, The Finnish Forest Research
Institute, Vantaa, Finska): Generativno
razmnožavanje i genetički procesi u prirodi
(Generative reproduction and genetic
processes in nature). Obični se bor u
prirodi razmnožava isključivo generativno.
Prikazan je kratak pregled reproduktivnog
ciklusa, zatim se govori o ekologiji
cvatnje, učešću stranooplodnje i genetskoj
strukturi sastojina. Str. 59—72, s 48
citiranih naslova literature.
5. Prus-Glovvacki, W. (UAM Department
of Genetics, Poznan, Poljska):
Biokemijski polimorfizam (Biochemical
polymorphism). Autor detaljno prikazuje
izoencimatska i imunološka istraživanja
običnog bora, i radove na identifikaciji
monoterpena, koji se koriste kao markeri
u genetičkim istraživanjima. Str. 73—86.
Citiranih naslova literature je 85,
6. G i e r t y c h, M. (Institute of Dendrology,
Körnik, Poljska): Varijabilnost
provenijencija u rastu i fenologiji (Provenance
variation in growth and phenology).
Opisuju se međunarodni pokusi provenijencija
i prikazuju rezultati rasta i
fenološke karakteristike pojedinih provenijencija
običnog bora. Str. 87—101, s 65
citiranih naslova.
7. Hattemer, H. H. (Abteilung
Forstliche Biometrie, Göttingen, Njemačka):
Strategije oplemenjivanja za proizvodnju
drva (Breeding strategies for timber
production). Pored povijesnog aspekta
rada na oplemenjivanju, autor iznosi diskusije
o genetskoj osnovi ove vrste za rad
na oplemenjivanju s ciljem povećanja pro