DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 98 <-- 98 --> PDF |
MONOGRAFIJA »GENETICS OF SCOTS PINE« (Genetika običnog bora) U izdanju Akademiai Kiadö (izdavačke kuće Mađarske akademije znanosti), zajedno s Elsevier Science Publishers, Amsterdam, u okviru serije izdanja Developments in Plant Genetics and Breeding, Vol 3 (Trendovi u biljnoj genetici i oplemenjivanju, Vol. 3) tiskana je 1991. godine monografija »Genetics of Scots Pine« (»Genetika običnog bora«). Ovu je vrijednu knjigu uredio dr. M. G i e r t y c h iz Instituta za dendrologiju Poljske akademije znanosti, Körnik, u suradnji s dr. Cs. Mätyäse m iz Odjela za biljne znanosti Univerziteta u Sopronu, Mađarska. Knjiga je tiskana na poticaj IUFRO radne grupe S2.03.05 za oplemenjivanje običnog bora, s ciljem da se kompiliraju saznanja o genetici običnog bora, jedne od najvažnijih euroazijskih vrsta drveća. Monografija sadrži 21 poglavlje, autori kojih su 24 znanstvenika iz 9 zemalja. Na 280 stranica prikazani su svi aspekti genetike i oplemenjivanja običnog bora (Pinus sylvestris L.). Knjiga je opremljena s 25 slika i 26 tabela, te sadrži slijedeća poglavlja: 1. Boratvnski, A. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Područje prirodnog rasprostranjivanja (Range of natural distribution). Autor opisuje areal roda Pinus L, horizontalnu i vertikalnu rasprostranjenost P. sylvestris L. kao i opseg sađenja toga bora u kulturama. Str. 19—30. Na kraju poglavlja je navedeno 70 citiranih naslova literature. 2. Molotkov, P. I. & I. N. Patlaj ((Ukrainian Forest and Melioration Research Institute, Kharkov, Ukraina): Sistematski položaj unutar roda Pinus ;´ unutarvrsna taksonomija (Systematic position within the genus Pinus and intraspecific taxonomy). Osim navedenoga u naslovu govori se o uzrocima varijabilnosti te o teškoćama pri unutarvrsnoj sis480 tematici i taksonomiji. Str. 31—40. Navedena su 43 citirana naslova. 3. Borzan , Ž. (Forestry Faculty, Department of Forest Genetics and Dendrology, Zagreb, Republika Hrvatska): Kariotip i citogenetika (Karyotypes and cytogenetics). U ovom su poglavlju prikazane metode i rezultati različitih citoloških istraživanja običnog bora. Rezultati su prikazani numerički i grafički. Str. 41—58, s 57 citiranih naslova literature. 4. K o s k i, V. (Department of Forest Genetics, The Finnish Forest Research Institute, Vantaa, Finska): Generativno razmnožavanje i genetički procesi u prirodi (Generative reproduction and genetic processes in nature). Obični se bor u prirodi razmnožava isključivo generativno. Prikazan je kratak pregled reproduktivnog ciklusa, zatim se govori o ekologiji cvatnje, učešću stranooplodnje i genetskoj strukturi sastojina. Str. 59—72, s 48 citiranih naslova literature. 5. Prus-Glovvacki, W. (UAM Department of Genetics, Poznan, Poljska): Biokemijski polimorfizam (Biochemical polymorphism). Autor detaljno prikazuje izoencimatska i imunološka istraživanja običnog bora, i radove na identifikaciji monoterpena, koji se koriste kao markeri u genetičkim istraživanjima. Str. 73—86. Citiranih naslova literature je 85, 6. G i e r t y c h, M. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Varijabilnost provenijencija u rastu i fenologiji (Provenance variation in growth and phenology). Opisuju se međunarodni pokusi provenijencija i prikazuju rezultati rasta i fenološke karakteristike pojedinih provenijencija običnog bora. Str. 87—101, s 65 citiranih naslova. 7. Hattemer, H. H. (Abteilung Forstliche Biometrie, Göttingen, Njemačka): Strategije oplemenjivanja za proizvodnju drva (Breeding strategies for timber production). Pored povijesnog aspekta rada na oplemenjivanju, autor iznosi diskusije o genetskoj osnovi ove vrste za rad na oplemenjivanju s ciljem povećanja pro |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 99 <-- 99 --> PDF |
izvodnje drva, korelativnim fenotipskim karakteristikama, potrebi za konzerviranjem genetske varijabilnosti, mogućim posljedicama rada na oplemenjivanju i načinu provođenja strategije oplemenjivanja. Str. 103—112. Citirano je 36 naslova literature. 8. van Haverbeke, D. F. (USDA Department of Agriculture, Rocky Mountain Forest and Range Experimental Station, University of Nebraska, Lincoln, SAD) & H. D. Gerhold (School of Forest Resources, The Pennsylvania State University, University Park, SAD): Strategije oplemenjivanja za Božična drvca (Breeding strategies for Christmas trees). Str. 113—116. Navedeno je 10 citiranih naslova literature. 9., Pihelgas, E. (Eesti Pollumajanduse Akadeemia, Tartu, Estonia): Sjemenske saslojine i plus stabla (Seed stands and plus trees). 117—123, s 27 citiranih naslova literature. 10. M ä t y ä s, Cs. (Forestry Faculty, Department of Plant Sciences, Sopron, Mađarska): Sjemenske plantaže (Seed orchards). Autor iznosi da su među mnogim vrstama drveća upravo kod običnog bora sjemenke plantaže, po koncepciji Syracha Larsena, pokazale svoju svrhovitost. Diskutira o cvatnji i plodonošenju, o osnivanju plantaža, njihovom održavanju, zaštiti i iskorišćivanju. Str. 125—145. Citirano je 67 naslova literature. 11. Müller- Stare k, G. (Abteilung Forstgenetik und Forstpflanzenzüchtung, Göttingen, Njemačka): Genetički procesi u sjemenskim plantažama (Genetic processes in seed orchards). U ovom poglavlju se iznose gledišta o opravdanosti postojanja klonskih sjemenskih plantaža, te o faktorima koji u ovakvim smanjenim populacijama djeluju na reproduktivne procese. Str. 147—162. Citirano je 54 naslova literature. 12. Monteuuis, O. (AFOCEL, Domame de l´Etancon Nangis, Francuska) & C. Barneoud (AFOCEL, Direction des Recherches, Lyon, Francuska): Vegetativno razmnožavanja (Vegetative propagation). Prikazuje se vegetativno razmnožavanje cijepljenjem, oživljavanje reznica i razmnožavanje u in vitro uvjetima. Str. 163—172, s 34 citirana naslova. 13. C h a 1 u p k a, W. (Institute of Dendrology, Komik, Poljska): Reguliranje cvatnje u sjemenskim plantažama (Regulation of flowering in seed orchards). Prikazana su iskustva u pogledu generativnog razvoja cijepljenih biljaka običnog bora i radovi na stimulaciji cvatnje. Str. 173—182. Citiranih je naslova literature 55. 14. Ko sin ski, G. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Hibridizacija (Hybridization). Autor poglavlja prikazuje radove u kojima su opisani različiti hibridi običnog bora i drugih vrsta borova dobiveni prirodnim putem ili kontroliranom hibridizacijom. Prikazuje i radove na samooplodnji. Str. 183—189, s 55 citiranih naslova literature. 15. Lindgren, D. (SLU Department of Forest Genetics, Umeä, Švedska): Testiranje potomstva (Progeny testing). O testiranju potomstva se u ovom poglavlju diskutira s gledišta formiranja populacije potomaka sa strukturom familije, statističkog vrednovanja takvog potomstva, genetičke interpretacije rezultata analize potomstva, u cilju donošenja odluka za rad na daljnjem oplemenjivanju. Str. 191— 203, s 39 citirana naslova literature. 16. Stephan, B. R. (Institut für Forstgenetik und Forstpflanzenzüchtung, Grosshansdorf, Njemačka): Nasljeđivanje otpornosti na biotičke faktore (Inheritance of resistance to biotic factors). Prikazani su rezultati istraživanja otpornosti običnog bora na različite bolesti i štetnike koji ovu vrstu napadaju .dosadašnja saznanja o mehanizmima otpornosti, načinu nasljeđivanja i mogućem povećanju otpornosti provođenjem oplemenjivanja. Str. 205—217. Navedeno je 82 citirana naslova. 17. O 1 e k s y n, J. (Institute of Dendrology, Körnik, Poljska): Nasljeđivanje ot |