DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 22 <-- 22 --> PDF |
nema, na sreću, takav pesimistički tijek kako se pretpostavljalo na početku, ali ono nažalost i dalje ugrožava šume. Budući da ne možemo utjecati na većinu stojbinskih činitelja koji nepovoljno utječu na šume (klimatski ekscesi, plitka tla i dr.), djelujemo na činitelje koje možemo mijenjati (način gospodarenja, smanjenje i zaustavljanje emisija i dr.). Stručna iskustva kao i rezultati istraživanja govore nam da se šuma prirodnog sastava bolje odupire propadanju od šumskih kultura jednoličnog sastava. Postizanje prirodne strukture šume, te nastojanje da se prestane s onečišćenjem zraka, vode i tla, način su da se smanji intenzitet propadanja šuma. 2. ODABIR OŠTEĆENIH STABALA Odabiranje oštećenih stabala za sječu obavlja se prema Uputstvu Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo, kod čije smo izrade sudjelovali. Točka 2. Uputstva koja se odnosi neposredno na osnovno pitanje glasi: Odabrat će se za sječu i doznačiti: a) sva suha stabla b) sirova stabla: — koja imaju osutost krošnje više od 80"() (osutost 3b); — ako u krošnji ima više od 60% žutoga lišća i iglica; — ako je odumrlo više od 60% krošnje listače; — ako je odumrlo više od 60% krošnje, a tim odumiranjem je zahvaćen i vrh stabla kod četinjača; — koja imaju karakteristične tamne pjege na kori debla (tekline); — na kojima se pojavljuju karakteristični simptomi bolesti i štetnika na ili ispod kore. Odabir obavlja diplomirani inženjer šumarstva, čija nazočnost jamči visokostručni pristup i dobro obavljanje pripremnih radova kao prijeko potrebne podloge za ovaj posao. Izvršitelj odabiranja ne smije pristupiti poslu šablonski. On mora u potpunosti poznavati stojbinu i sastojinu. Prilikom odabira sušca nema dvojbe koja je, međutim, česta kod sirovih stabala prilikom utvrđivanja njihova stupnja oštećenosti. Na osnovi podataka o stojbini i sastojim te stvarnog stanja u sastojim, potrebno je odlučiti o eventualnoj uzgojnoj mjeri. Ako se radi o manjem broju stabala koje moramo doznačiti radi njihove oštećenosti zahvat neće značajnije utjecati na strukturu sastojine. Radi li se o većem broju oštećenih stabala potrebno je odmah donijeti odluku o uzgojnoj mjeri koja će se u najviše slučajeva odnositi na obnovu dijela ili cijele sastojine. 3. NAČELA OBNOVE ŠUMA OŠTEĆENIH PROPADANJEM Propadanje šuma u Hrvatskoj pogodilo je najviše bukovojelove i lužnjakove šume. Uzrok oštećenosti stabala je dugotrajni nepovoljni utjecaj više činitelja. Poznato je da šumsko drveće, kao uostalom i druga živa bića, posjeduje otpornost prema pesimalnim vrijednostima ekoloških činitelja (mi |