DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 26 <-- 26 --> PDF |
potrebi da povećamo vrijednost sastojine unoseći vrijedne vrste drveća kao što su gorski javor, velelisna lipa, obični jasen, poželjni su javor gluhač i gorski brijest, čije zajedničko sudjelovanje iznosi oko 10%, Naš se prijedlog temelji na sudjelovanju jele u prašumi iste šumske zajednice koji u Čorkovoj uvali iznosi 53%, a u prašumi Devčića tavani u sjevernom Velebitu od 28% do 43% ,dok sudjelovanje bukve iznosi 37%, 50% i 62"/« (Prpić , 1979). U mrazištima ove šume jelu zamjenjuje sreka. U šumi jele s rebračom (Blechno-Abietetum) sudjelovanje jele ili smreke (u mrazištima) iznosi najviše 75%, a bukve najmanje 25%. Sudjelovanje jarebike u šumi jele s rebračom prepuštamo njenoj prirodnoj pojavi u sastojini. Jarebika se ne unosi u sastojinu dok bukvu unosimo ako je nema dovoljno u sastojini. U svim slučajevima izbora vrsta drveća u sastojinama koje su praćene propadanjem, ponajprije uzimamo u obzir stupanj oštećenosti i uzroke pojave i sve značajke makro i mikrostojbine. 3.3. Korišćenje biogrupa drveća Prije donošenja konačne odluke o uzgojnom zahvatu u sastojini oštećenoj propadanjem, potrebno je detaljno snimiti sastojinsko stanje prema metodi šumsko-uzgojnog plana po profesoru Leibundgut u (1966), kojega je uzgajivačka praksa široko prihvatila, pa njegov opis nalazimo u svim udžbenicima uzgajanja šuma. Propadanje šuma pogađa pretežno srednjodobne i stare sastojine, a rijetko se dešava u čitavome odsjeku pa u njegovoj površini nalazimo i dobro obrasle dijelove narušene sastojine. Poslije uklanjanja suhih i polusuhih stabala (stupnjevi 3b i 4), obično ostaju progale i plješine koje treba obnoviti. Snimanje stanja u odsjeku sastoji se u izradi približnog nacrta u koji se nacrta postojeće stanje obraslog i neobraslog dijela. Neobrasli dio koji se obnavlja potrebno je što točnije nacrtati i u nacrt unijeti prirodni pomladak, zakorovljene površine te one pokrivene grmljem, preostala stabla s naznakom oštećenosti, dendrometrjske parametre, šumsku zajednicu ,podatke o stojbini, stupanj erozije tla i eventualno porijeklo imisije. Prilikom izrade šumsko-uzgojnog plana koji smo za ove potrebe nešto proširili, utvrđuje se potreba popunjivanja. Vrste koje manjkaju potrebno je unijeti popunjivanjem, jer nije dobro ako obnovu sastojine prepustimo samo prirodnom naletu željenih vrsta (joha, lipe, javori, trešnja, kruška, jabuka i dr.) zbog toga što se može desiti da poslije monokulture imamo ponovno monokulturu. Prilikom popunjavanja stručno je opravdano stvarati biogrupe drveća. Pod biogrupom se podrazumijeva skupina podmlatka istovrsnog drveća, a najbolje kružnoga ili eliptičnog oblika čija površina ovisi o uzgojnom cilju. Ako želimo da jedno stablo osnovane biogrupe imamo na kraju ophodnje, tada je njena površina jednaka stajališnom prostoru dotične vrste za određenu starost. Tako je ta površina kod hrasta i bukve oko 100 m2, kod breze oko 45 m´-, kod smreke oko 30 m´i itd. Većina naših drveća srašćuje korijenjem sa susjednim istovrsnim stablom, što dovodi do veće stabilnosti biogrupe jer se između stabala kroz srašćeno korijenje obavlja izmjena vode i mineralnih hranjiva kao i asimilata. Osim toga u unutarvrsnoj |