DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ŠTETNICI I BOLESTI KOJI UGROŽAVAJU UROD ŽIRA Odavna je poznato da se nakon jačih defolijacija urod žira u hrastovim šumama može znatno smanjiti. Naš najstariji podatak o tome potječe od Koč e (1888), koji je primijetio da je posljedica brštenja gubara »slabi rast, a puno veća šteta što nema žira ni šiške (Langhofe r 1926). Do sličnih su zaključaka došli i mnogi drugi istraživači u nas i u inozemstvu. Tako npr. zbog brštenja gubara u marokanskim šumama hrasta plutnjaka urod je žira sve slabiji (Chemao u 1982). U novije vrijeme Ehler t (1989), opisujući trogodišnju gradaciju hrastovog savijača (Tortrix viridana L.) i malog mrazovca (Operophthera brumata L.) u hrastovim šumama Ostholsteina, konstatira da je poslije defolijacije, osim sušenja stabala na velikoj površini, došlo i do izostanka uroda žira u sjemenskoj sastojini, jer su gusjenice uništile i cvjetove u krošnjama drveća. Za urod žira osobito su opasni tzv. »rani štetnici«, tj. defolijatori koji oštećuju hrast u rano proljeće, na početku vegetacijskog razdoblja. Takvih ima u našim šumama dvadesetak vrsta, od kojih se otprilike jedna trećina pojavljuje periodički masovno (M i k 1 oš 1988). Da defolijacija negativno utječe na fruktifikaciju hrasta potvrđuju i noviji, iako nepotpuni rezultati istraživanja Spaića (1986), prema kojima se rigcroznim suzbijanjem defolijatora u hrastovim sjemenskim sastojinama urod žira može znatno povećati. O tome će biti više riječi u posebnom poglavlju. Od formiranja do poipune zrelosti žir služi kao hrana čitavom nizu fitofagnih životinjskih vrsta i kao supstrat za razvoj gljivica koje uzrokuju trulež. Istraživanja štetnika žira u sjemenskoj sastojini »Kupinske grede« na području Šumskog gospodarstva Sremska Mitrovica pokazala su da su štete od viših životinja (glodavci, vjeverice, visoka divljač i ptice) smanjile urod za 22,1 do 61,6%, a štete od kukaca za 25 do 55,8% (Maksiraović, M i 1 ivojević, Pekić 1982, Maksim ović 1983). Najopasniji štetnik svakako je žirotoč (Balaninus glandium Mrsh), kojim je često zaraženo 100% plodova (Alt um 1874, Živoj dnović 1948). Manje su štetni savijači Cydia splendana Hb. i C. amplana Hb. (fam. Tortricidae) i osa šiškarica Cynips quercuscalicis B´Urgsd. U istraživanjima M a k s i m o v i ć a, Milivojevićai P ekić a (1982) gubici uroda žira od savijača iznosili su do 6,1%, a od ose šiškarice 2,3 do 13,4%. U nas je o štetnicima hrasta koji utječu na urod žira, posebno o žirotoču, u uvjetima onečišćenog zraka, pisao M i k 1 oš (1991). Gubici nastaju i zbog bolesti žira, koje smanjuju njegovu kakvoću. Gljivice iz roda Penicilium, Mucor, Fusarium i dr., koje prodiru u žir na mjestima mehaničkih ozljeda od kukaca, glodavaca i drugih životinja, uzrokuju njegovu trulež (žilcova 1954, Ševčenko 1978, Z em kova 1972,1980). Od nekoliko Ophiostoma vrsta koje napadaju žir, Glava š (1984, 1984 a) je u našim lužnjakovim šumama utvrdio O. quercus, također na oštećenom žiru. Iz naših krajeva (Slavonija) potječe i nalaz jedne Ophiostoma vrste na žiru izvezenom u Češkoslovačku 1956. godine (U ros e vic, Ja n ča r ik 1959). U navedenim istraživanjima u »Kupinskoj gredi« gubitak žira zbog truleži varirao je između 4,2 i 24"„ (Maksimović, Milivojević, Pekić 1982, Maksimović 1983). |