DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Tablica 1. Utjecat kemijskog suzbijanja defolijatora na urod žira hrasta lužnjaka u slavonskim nizinskim šumama (S p a i ć, 1986) God. Tret. Spačva Kontr. D. Miholjac Tret. Kontr. St Tret. rizivojna Kontr. 1981 36,0 16,0 144,3 130,8 64,3 0 1982 1983 1984 1985 1986 23,9 100,0 74,7 115,9 78,9 10,9 48,3 38,1 73,7 23,9 39,05,78,361,777,9 8,5 0 6,1 28,1 65,9 70,2 40,5 54,6 45,0 61,6 80,1 0 71,5 98,1 63,7 Suzbijanjem defolijatora mogu se stvoriti bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju, ali se samim time ne osigurava i puni urod zdravog žira. Da bi se to postiglo, potrebno je suzbijati žirotoča i druge razarače žira koji oštećuju žir od njegova formiranja do potpune zrelosti. Ljašenkova (Tropin et al. 1980) predlaže jednokratno kemijsko tretiranje sastojina, i to koncem lipnja — početkom srpnja. Maksim o vi c et al. (1982) također smatraju da je dovoljno jednokratno suzbijanje. Oni su tako 20. srpnja 1981. suzbijanjem sa zemlje pomoću atomizera preparatom Akotin 0,35% (Fenitrotion) smanjili napad žirotoča i savijača za 50,4%, a ose šiškarice za 66,2%. Tako je urod zrelog, zdravog žira povećan za 61,1%. Autori ipak napominju da bi zbog ekonomičnosti trebalo točnije odrediti optimalno vrijeme takvog, jednokratnog suzbijanja. Prema Zemkovo j (1972), za pun uspjeh suzbijanja štetnika žira potrebno je dvokratno tretiranje, P a d i j et al. (1965) preporučuju dvokratno ili trokratno, a Voronco v (1967) trokratno tretiranje. U Madžarskoj, gdje već dugo vlada nestašica žira, intenzivno se istražuju mogućnosti što boljeg iskorišćenja reprodukcijskog potencijala hrastovih šuma. Toj svrsi služe i pokusi kemijskog suzbijanja štetnika i bolesti na hrastu. Prema usmenom saopćenju Dr. S. Fodor a (Šumsko-pokusna stanica Sarvar), sustavnim suzbijanjem štetnika i bolesti, uz tretiranje hormonskim preparatima koji pospješuju oplodnju, može se postići redovni godišnji urod od 500 do 1.000 kg žira po hektaru, što je otprilike dvostruko u odnosu na slične sastojine bez takvog tretmana. Tako visoki urod dobiven je i u onim slučajevima kada netretirane sastojine gotovo uopće nisu rodile. U jednoj godini sastojine se tretiraju prosječno osam puta, što znači bar jedanput mjesečno tijekom vegetacijskog razdoblja. Na taj su način suzbijanjem obuhvaćeni svi defolijatori i svi razarači žira, ukratko svi štetnici koji se na hrastu pojavljuju od početka do kraja vegetacijskog razdoblja. Štoviše, ono je obuhvatilo i sve uzročnike oboljenja na žiru. Tako radikalni zahvati kemijskim preparatima u šumi očito daju vrlo dobre rezultate, ali se pri tome neminovno pojavljuje pitanje, kako ti preparati, primijenjeni na takav način, utječu na šumsku biocenozu. NEGATIVNI POPRATNI UČINCI KEMIJSKOG SUZBIJANJA ŠUMSKIH ŠTETNIKA I BOLESTI U opisanim pokusima utjecaj pesticida na šumsku biocenozu nije bio predmet istraživanja. Poznato je, doduše, da je on općenito negativan, ali i ne |