DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 33 <-- 33 --> PDF |
izbježan. Kemoterapeutskc mjere u šumi uvijek prate neke manje ili više negativne pojave. Njihov utjecaj na šumsku biocenozu ovisi o kemijskom sastavu preparata, koncentraciji, dozi, selektivnosti, perzistentnosti, načinu i učestalosti primjene i dr. Tretiranje sjemenskih sastojina pesticidima radi osiguranja uroda žira u mnogočemu se razlikuje od uobičajenog kemijskog suzbijanja defolijatora u našim hrastovim šumama, a to sigurno rađa i različitim biocenotičkim posljedicama. U slučaju sjemenskih sastojina radi se o višekratnom i svakogodišnjem tretiranju pesticidima uvijek istih površina. Poznato je, osobito iz iskustva zaštite bilja u poljoprivredi, da takva primjena pesticida dovodi do osiromašenja biocenoze, nestabilnosti ekosistema, pa i ugroženosti pojedinih organskih vrsta. Opasnost da se nešto slično dogodi i u sjemenskim sastojinama ipak je znatno manja. Te su sastojine uglavnom male po površini i okružene većim šumskim kompleksima, pa ako u njima i dođe do neke biocenotičke poremetnje, normalno se stanje pod utjecajem okoline može opet lako uspostaviti. Poznato je također da stalna upotreba istog preparata na nekom području stvara rezistentnost štetnika ili uzročnika bolesti prema tom preparatu. To se, međutim, može spriječiti odgovarajućom zamjenom preparata nekim novijim, kako se to često radi u poljoprivredi. Veliki je nedostatak nekih pesticida njihova perzistentnost. Oni se u prirodi sporo razgrađuju, pa ugrožavaju ostale vrste kukaca i nakon što je uništen štetnik kojega smo suzbijali. Štoviše, oni se uključuju u trofieke lance ekosistema, dovodeći tako u opasnost i mnoge druge članove šumske biocenoze. Neki se pesticidi u organizmu s vremenom kumuliraju i ta se kumulacija sve više povećava u višim stupnjevima trofičkih lanaca, što također može dovesti do neželjenih ekoloških posljedica. Navedene nedostatke imaju mnogi organoklorni insekticidi, posebno DDT, i zato se oni više ne upotrebljavaju ni u poljoprivredi ni u šumarstvu. Danas već imamo veliki izbor suvremenih, ekološki prihvatljivih pesticida, od kojih bi neki mogli doći u obzir i za tretiranje sjemenskih sastojina. Pronalaze se i nove metode suzbijanja štetnika i bolesti u šumama. Valja, međutim, imati na umu da ne postoje ni idealni pesticidi, a ni takvi načini njihove primjene koji bi bili bez nedostataka. Čak i najsuvremeniji biološki preparati, razne biološke i biotehničke metode suzbijanja, nisu potpuno bezazleni u svom djelovanju na šumsku biocenozu. Pa ipak, primjena pesticida u intenzivnom šumarstvu ponekad je neizbježna. Dosadašnji su pokusi pokazali da se višekratnom i uzastopnom primjenom pesticida, uz određeni ekološki rizik, urod žira u šumama hrasta lužnjaka može znatno povećati, a kvaliteta poboljšati. Važno je također da se na taj način postiže ne samo povećanje nego i sigurnost i redovitost uroda. Pojavljuje se, međutim, još jedno neizbježno pitanje: koliko tako dobiveni žir košta i da li ta cijena opravdava takav način njegova dobivanja s obzirom na troškove primjene pesticida? Zato bi problem kemijskog suzbijanja štetnika i bolesti u sjemenskim sastojinama hrasta lužnjaka trebalo razmotriti i s ekonomskog stajališta. |