DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ZAKLJUČCI Štetnici koji smanjuju urod žira mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu spadaju defolijatori, koji onemogućuju cvatnju i tako smanjuju količinu žira. U drugu skupinu spadaju razarači žira, tj. one vrste koje se razvijaju u žiru i time uglavnom smanjuju njegovu kakvoću. Sličan utjecaj imaju i uzročnici gljivičnih oboljenja žira. Pokusi suzbijanja štetnika i bolesti u hrastovim sjemenskim sastojinama višekratnom i uzastopnom primjenom pesticida pokazali su da se na taj način urod žira može znatno povećati, a njegova kakvoća poboljšati. Česta i redovita primjena kemijskih preparata na uvijek istim površinama mogla bi imati i određene štetne posljedice na šumsku biocenozu, ali one vjerojatno ne bi bile velike s obzirom na to da su hrastove sjemenske sastojine po površini dosta male i okružene većim šumskim kompleksima. Često i redovito tretiranje sjemenskih sastojina kemijskim preparatima veoma je skupo. Zato bi trebalo istražiti koliko je ono i ekonomski opravdano. LITERATURA Chemaou , E. A. 1982: Etude de l´impact des defoliations de Lymantria dispar sur les productions du chene-liege. Mem Ing. Agronome (foresterie), str. 90, I.N.A.V. Rabat. E hie rt, H. 1989: Eichensterben nach Eichenwicklerbefall. Allgemeine Forst Zeitschrift, 32, str. 853. Glavaš, M. 1984: Ceratocystis (Ophiostoma) gljive na hrastovima. Šumarski list, 11—12, Zagreb, str. 505—514. Glavaš , M. 1984 a: Prilog poznavanju gljive Ophiostoma quercus (Georgev) Nannf. u našim hrastovim šumama. Annales pro experimentis foresticis, editio peculiaris, 1, Zagreb, str. 63—94. Gradečki , M., Poštenjak , K. 1988: Problematika proizvodnje šumskog sjemena zadnjih nekoliko godina u SR Hrvatskoj. Zbornik radova, Drugo savjetovanje o naučno-istraživačkom radu Šumarskog instituta Jastrebarsko, str, 57—68. Gradečki, M., Poštenjak, K. 1988 a: Šumsko sjeme i njegova upotrebu zadnjih nekoliko godina u Hrvatsko). Ibid., str. 69—79. Langhof e r, A. 1926: Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. Glasnik za šumske pokuse, 1, Zagreb, str. 149—233, Maksimović , M. 1983: Urod hrastovog žira i njegove štetočinje. Šumarski list, 5—6, Zagreb, str. 253—258. Maksimović, M., Milivojević, B., P e k i ć, R. 1982: Štetočine hrastovog žira u semenskoj sastojini Kupinske grede. Zaštita bilja, 161, Beograd, str. 221—257. Mikloš , I. 1988: Rani šumski štetnici i njihovo značenje u zaštiti šuma. Šumarski list, 9—10, Zagreb, str. 405—422. Mikloš , I. 1991: Onečišćenje zraka i urod žira u našim šumama hrasta lužnjaka. Šumarski list, 3—5, Zagreb, str. 151—162. Padij, N.N., Rudnev, D. F., R i v k i n, B. V., H r a m c o v, N. N. 1965: Lesnaja entomologija. Izdatelstvo »Lesnaia promišlennost«, Moskva. Poštenjak , K., Gradečki , M. 1987: Uređivanje priznatih sjemenskih sastojina u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje, 3, Uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva SRH, Zagreb, str. 237—241. P r p i ć, B. 1987: Ekološka i šumsko-uzgojna problematika šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Šumarski list, 1—2, Zagreb, str. 41—52. |