DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 62 <-- 62 --> PDF |
d a 1 i ć (pjesnik, prevoditelj i libretist) bio je direktor zagrebačke donjogradske velike gimnazije na kojoj ga dužnosti 1900. godine zadesila smrt. Grünwald, tada učenik šestog razreda realne gimnazije posvečuje Hugi Badaliću pjesmu od čak 22 kitice, jer »U crno se vel´o Hrvatska sva zavi, jer ju Ti, hrvatski Pjcsniće, ostavi.« Spomenimo, da je u istom broju objavljena i pjesma Rudolfa Kišur-Ko larića , učenika velike gimnazije, »U spomen Hugi Badaliću«. Kao student Šumarske akademije Grünwald je s kolegom-studentom Franjom P u h e s o m 1903. godine osnivač Kluba hrvatskih šumarskih akademičara s »ciljem stručnog, napose općeg obrazovanja te jačanja karaktera i kolegijalnosti.«1 Na prvoj skupštini, održanoj 18. siječnja 1904. godine, izabran je za predsjednika Kluba. Kasnije se uključuje i u rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. U rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva uključuje se na skupštini održanoj 29. prosinca 1918. godine s prijedlogom za osnivanje lugarske škole. U konkretizaciji svog prijedloga na skupštini održanoj 1919. godine predložio je »Osnovu Šumarskog društva za osnutak lugarske škole«. U radu Šumarskog društva sudjeluje kao član upravnog odbora izborom 1922, 1926, 1929. i 1930. godine a od 1932. do 1935. nalazi se na dužnosti potpredsjednika Upravnog odbora. Slijedom nastanka 1. prosinca 1918. g. jedinstvene države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i šumarska društva Bosne, Hrvatske, Slovenije i Srbije ujedinjuju se 1922. godine u »Jugoslavensko šumarskog udruženje« (JŠU) sa sjedištem u Zagrebu. U prvo vrijeme Ministarstvo šuma i rudnika tretiralo je JŠU svojim stručnim savjedodavcem, pa je, npr., kasniji profesor Milan M a r i n o v ić bio premješten iz Šumarije Fužine u Direkciju šuma u Zagrebu i dodijeljen na rad JŠU-u u svojstvu tajnika i urednika Šumarskog lista.2 Stoga je u JŠU-u osnovano devet »Odsjeka rada«, od kojih je jedan, peti, bio »za agrarnu reformu«. Član tog odbora bio je i Josip Grünwald. Jedan od zadataka, koje je Ministarstvo povjerilo JŠU-u bila je izrada »Nacrta Zakona o eksproprijaciji velikih šumskih posjeda«. Grünwald je svoje mišljenje o toj eksproprijaciji saopćio u elaboratu, koji je objavljen i u Šumarskom listu.1 Grünwald ne »uviđa prijeku nuždu i potrebu eksproprijacije velikih privatnih šuma u svojinu države ili samoupravnih tijela (jer) državnoj vlasti pristoji pravo, da regulira i porazdjeljuje prihode velikih šumskih posjeda, kako to već i danas čini postojećim naredbama Ministarstva šuma i rudnika u tom predmetu ... Te se šume kao komunalne šume neće moći na toj današnjoj visini održati s jednostavnog razloga, jer stanje bilo kojeg objekta ovisi o kulturnom stanju njegovoga vlasnika.« Jednako stanovište imao je i član istog Odsjeka inž. Petar Roh r uz brojčanu dokumentaciju o udjelu materijalnog osiguranja pučanstva koje pružaju šumski veleposjedi u podravskoj Slavoniji/´ Dr. Aleksandar Ugrenović , 1 S . Fračišković : Udruženje akademičara šumara. (1903—1926). Pola stoljeća šumarstva 1876—1926. Zagreb, 1926, str. 87—91. "- Šumarski list 1922, str. 27. J Ing. Josip Grünwal d (Našice): Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. Šumarski list XLVII (1923) br. 2, str. 65—75. 4 Ing. Petar Roh r (Našice): Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. Šumarski list XLVI (1992) VII str. 435—450 i VIII str. 498—509. |