DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 63 <-- 63 --> PDF |
tada već profesor Šumarskog fakulteta, također je protiv eksproprijacije, jer ». bitnost je, kako se gospodari i upravlja nekom šumom — gledom na općenitost — a u drugom je redu pitanje, da li je ta šuma državna, općinska ili privatna (jer) ni jedna grana privrede ne stoji pod tako intenzivnim nadzorom kao šumsko gospodarstvo (a) mrvljenje i rasparčavanje šumskog posjeda uopće ... s gledišta šumarske politike znači bezuslovno korak natrag.«"» Eksproprijacija velikih posjeda bila je određena i Ustavom (Vidovdanski Ustav), ali Ugrenović smatra, da »ustavna odredba (čl. 41. al. 1) nema se shvatiti kao imperativ, već fakultativno. « U tom duhu JŠU je predložila i »svoj« nacrt Zakona o eksproprijaciji" po kojem »ministar šuma i rudnika može izvršiti eksproprijaciju privatnog šumskog posjeda«, dakle nije imperativ, time da »svaki eksproprijacijom otuđeni dio šumskog posjeda prelazi uvijek samo u svojinu države« kao što se mora »imati pred očima razumnu aronđaciju i komasaciju jednako šumskog kao i poljoprivrednog zemljišta, kloneći se svakog suvišnog cijepanja i rasparčavanja«. Nacrt se nije ograničio na eksproprijaciju samo kao mjeru agrarne reforme nego i na eksproprijacije za druge javne potrebe (vojničko-strateške, pošumljavanje goleti i krša itd.).7 U Spomenici »Pola stoljeća šumarstva 1876—1926.« objavljen je Grünwaldov prikaz »Male šumske općine u Hrvatskoj i Slavoniji« (str. 269—278). »Male šumske općine« su zapravo zemljišne zajednice za razliku od imovnih općina velikih šumoposjedničkih zajednica. U Šumarskom listu, osim navedenog o eksproprijaciji šuma objavio je i članke »Uzgoj bagrema« (1915. god. br. 11, str. 13—132), »Šumarstvo na kršu Savske banovine« (1933. god., br. 2, str. 122—135) te prikaz knjige F. Kušana : Ljekovito bilje (1938). Članak »Šumarstvo na kršu Savske banovine« zapravo je predavanje, koje je Grünwald održao na godišnjoj skupštini JŠU-a održanoj na Sušaku 1932. godine. U predavanju Grünwald je kompleksno prikazao stanje šumarstva, ali i stočarstva kao usko povezanog sa šumarstvom na Kraškom području za 24 kotara, danas općina, Gorskog kotara i Like te se to predavanje ne može mimoići kao izvor stanja šumskog gospodarstva u ondašnjem vremenu. Predavanje je objavljeno i u sušačkim novinama »Novi list« (1932, br. od 129 do 133) i tako dobilo širi krug čitatelja, pa i onih koji su tada imali odlučujuću riječ u javnim službama ili javnom životu. Šumarski glas J Grünwalda upućen je najširoj javnosti, cjelokupnom društvu, u članku »Zagrebačka gora u ozbiljnoj opasnosti« (zagrebački dnevnik »Novosti « 1930. god. br. 131, str. 6) te u predavanju održanom u Pučkom sveučilištu. Članak u »Novostima« napisan je povodom vijesti u dnevnicima »Jutarnji list« i »Obzor« da se sprema na Sljemenu krčenje oko 200 jutara šume za gradnju ljetnikovaca, svratišta, oporavilišta i dr. te da tako Zagreb dobije svoj Semmering. Toj namjeni oštro se suprotstavio Grünwald pozivajući se i na prof. N en a d i ć a i prof. Pe t rači ć a, pledirajući da se cijela Medvednica proglasi zaštitnom šumom u cilju korišćenja za rekreaciju i dodir s prirodom i najsiromašnijih stanovnika grada Zagreba. 5 Prol´. dr. Aleksandar Ugrenović , (Zagreb): Agrarna reforma i šuma. Šumarski list XLVI (1922) IX, str. 559—565. JŠU: Naš nacrt zakona o eksproprijaciji privatnoe velikog šumskoe posjeda, šumarski list XLVII (1923) br. 12, str. 719—728. 7 Prema podacima u »Statistici šuma i šumske privrede za 1938. godinu« u Hrvatskoj je na 24 veleposjeda od ukupno 119 032 ha eksproprirano 55 609 ha šuma. Eksproprirane šume stavljene su pod »privremenu državnu upravu«. 557 |