DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 65 <-- 65 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI ALEPSKI I BRUCIJSKI BOR U publikaciji OPTIONS MEDITERRANEENNES, koju izdaje Internacionalni centar za postdiplomski studij poljoprivrede Mediterana u Parizu1, serije Studije 1986-1 objavljeno je 19 referata od isto toliko autora o alepskom i bruci jskom boru odnosno šumama tih vrsta na području Mediterana. Referati su i rasprava održani na seminaru u mjesecu travnju 1986, godine u Tunisu. Na uvodnom mjestu ove knjige, od 208 stranica oktav formata, objavljeni su zaključci rasprava i izmijenjena mišljenja kako o referatima tako i nakon obilaska terena. Na Seminaru sudjelovao je i Prof. dr. D. Klepac s referatom Alepski bor u Dalmaciji. Međutim klimatski uvjeti kao i površina šuma alepskog (i brucijskog) bora prikazani su za cijelo obalno područje tj. od općine Buje do Dubrovnika. Slijede podaci o rastu i prirastu alepskog bora na dobrom bonitetu (Zadar), na srednjem (Korčula) i na lošem (Hvar), sve na vapnenačnoj podlozi. Tako, npr., promjer na 1,30 m stabala starih 30 godina na dobrom bonitetu iznosi 22,30 cm, na srednjem 13,00 cm a na lošem samo 8,4 cm. Dakako, da su i razlike visina znatne te na dobrom bonitetu za stabla navedene starosti iznosi 14,65 m, na srednjem 8,30 m a na lošem 6,30 m. Godišnji prirast mase na dobrom bonitetu iskazan je s 4 m:7ha, na srednjem 3 m:l a na lošem 1 rhVha.´2 Posebno je prikazana parkšuma Marjan, za koju je 1970. godine izrađena uređajna osnova, zatim šume alepskog bora u Nacionalnom parku »Mljet« te na 1 Taj Centar i njegova organizacija prikazan je u šumarskom listu 1987., str. 280—284. ! Vidi i D. Klepac : Prilog boljem poznavanju uređivanja šuma alepskog bora. šumarski list, I960., str. 74—84. U ŠUMARSTVU MEDITERANA otoku Lokrum. Bibliografija pak upozorava strane stručnjake na naše radove i prikaze o alepskom boru. To naglašavam stoga, jer je ona kod drugih autora vrlo oskudno citirana: I Horvat (fitocenolog, kod P. Quezela iz d´Aix — Marseilla), Vidaković — Krstinić (kod Ibrahima Nahala iz Alepa) i P. Ziani (kod Leonidas Liacosa iz Soluna). Od ostalih priloga zanimljiv je onaj L. L i a c o s a »Uređena paša i vatra učinkovita su sredstva u gospodarenju mediteranskim šumama grupe alepskog bora «. Ukratko, autor je prikazao rezultate dvaju pokusa u kojima je u odraslim sastojinama najprije spaljena prizemna vegetacija a zatim posijana trava koja je osigurala dobru pašu. Jedna pokusna ploha bila je u 70-godišnjoj sastojini brucijskog bora na otoku Thassos, a druga u 45-godišnjoj sastojini alepskog bora na otoku Eubee. Dakako, da se paljenje prizemne flore mora provesti uz maksimalne mjere opreza odnosno u vrijeme kada meteorološki uvjeti osiguravaju sigurno vođenje požara. Usputno navodim da odrasla borova stabla od kratkotrajnog prizemnog požara nisu oštećena, jer je kora u toj starosti, a i prije, kako su to pokazali primjeri u Istri, toliko debela, da temperatura ne može oštetiti kambijalni sloj ispod kore. Rezultati rasprave i izmjena mišljenja sudionika ovog seminara sažeti su u osam točaka: — ekologija, — uzgajanje, — metode i tehnika sadnje, — pašarenje u šumi, — šumski požari, — melioracija i genetika, |