DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 65 <-- 65 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI ALEPSKI I BRUCIJSKI BOR U publikaciji OPTIONS MEDITERRANEENNES, koju izdaje Internacionalni centar za postdiplomski studij poljoprivrede Mediterana u Parizu1, serije Studije 1986-1 objavljeno je 19 referata od isto toliko autora o alepskom i bruci jskom boru odnosno šumama tih vrsta na području Mediterana. Referati su i rasprava održani na seminaru u mjesecu travnju 1986, godine u Tunisu. Na uvodnom mjestu ove knjige, od 208 stranica oktav formata, objavljeni su zaključci rasprava i izmijenjena mišljenja kako o referatima tako i nakon obilaska terena. Na Seminaru sudjelovao je i Prof. dr. D. Klepac s referatom Alepski bor u Dalmaciji. Međutim klimatski uvjeti kao i površina šuma alepskog (i brucijskog) bora prikazani su za cijelo obalno područje tj. od općine Buje do Dubrovnika. Slijede podaci o rastu i prirastu alepskog bora na dobrom bonitetu (Zadar), na srednjem (Korčula) i na lošem (Hvar), sve na vapnenačnoj podlozi. Tako, npr., promjer na 1,30 m stabala starih 30 godina na dobrom bonitetu iznosi 22,30 cm, na srednjem 13,00 cm a na lošem samo 8,4 cm. Dakako, da su i razlike visina znatne te na dobrom bonitetu za stabla navedene starosti iznosi 14,65 m, na srednjem 8,30 m a na lošem 6,30 m. Godišnji prirast mase na dobrom bonitetu iskazan je s 4 m:7ha, na srednjem 3 m:l a na lošem 1 rhVha.´2 Posebno je prikazana parkšuma Marjan, za koju je 1970. godine izrađena uređajna osnova, zatim šume alepskog bora u Nacionalnom parku »Mljet« te na 1 Taj Centar i njegova organizacija prikazan je u šumarskom listu 1987., str. 280—284. ! Vidi i D. Klepac : Prilog boljem poznavanju uređivanja šuma alepskog bora. šumarski list, I960., str. 74—84. U ŠUMARSTVU MEDITERANA otoku Lokrum. Bibliografija pak upozorava strane stručnjake na naše radove i prikaze o alepskom boru. To naglašavam stoga, jer je ona kod drugih autora vrlo oskudno citirana: I Horvat (fitocenolog, kod P. Quezela iz d´Aix — Marseilla), Vidaković — Krstinić (kod Ibrahima Nahala iz Alepa) i P. Ziani (kod Leonidas Liacosa iz Soluna). Od ostalih priloga zanimljiv je onaj L. L i a c o s a »Uređena paša i vatra učinkovita su sredstva u gospodarenju mediteranskim šumama grupe alepskog bora «. Ukratko, autor je prikazao rezultate dvaju pokusa u kojima je u odraslim sastojinama najprije spaljena prizemna vegetacija a zatim posijana trava koja je osigurala dobru pašu. Jedna pokusna ploha bila je u 70-godišnjoj sastojini brucijskog bora na otoku Thassos, a druga u 45-godišnjoj sastojini alepskog bora na otoku Eubee. Dakako, da se paljenje prizemne flore mora provesti uz maksimalne mjere opreza odnosno u vrijeme kada meteorološki uvjeti osiguravaju sigurno vođenje požara. Usputno navodim da odrasla borova stabla od kratkotrajnog prizemnog požara nisu oštećena, jer je kora u toj starosti, a i prije, kako su to pokazali primjeri u Istri, toliko debela, da temperatura ne može oštetiti kambijalni sloj ispod kore. Rezultati rasprave i izmjena mišljenja sudionika ovog seminara sažeti su u osam točaka: — ekologija, — uzgajanje, — metode i tehnika sadnje, — pašarenje u šumi, — šumski požari, — melioracija i genetika, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— uređivanje te — korišćenje i vrednovanje proizvoda. Slijedi i 15 preporuka, pa će, s obzirom na preko 40 000 ha naših šuma alepskog bora, biti nužno o njima obavijestiti i našu stručnu javnost. U knjizi nalaze se i tri karte rasprost ran jenja alepskog bora, ali se po njima ne može saznati, gdje se, barem na našem području, nalazi. Na jednoj karti, »geografsko rasprostranjenje«, alepski bor dopire samo do, po prilici, Dubrovnika, po drugoj, bez »naslova« dopire do kvarnerskih otoka, ali ga nema u Istri, iako se tamo, kako navodi Klepac, alepski bor nalazi na cea 2.000 ha. Treća karta prikazuje »prirodno rasprostranjenje« alepskog bora i kod nas dopire do cea Šibenika.´ ´ Ova publikacija nalazi se i u knjižnici Katedre za uređivanje šuma šumarskog fakulteta u Zagrebu. Većina referata kao i citirani Zaključci na Francuskom su jeziku. Oskar Piškorić |