DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 67 <-- 67 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Prof, dr. IVO DEKANIĆ: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus roboris Carpinetum illyricum Anić) Predstavljanje javnosti 28. X. 1992. U Domu Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu 28. listopada 1992. godine predstavljena je navedena knjiga prof. dr. Ive Dekanica . Knjigu je predstavio dipl. inž. Adam Pavlović , predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, a o knjizi su govorili akademik Dušan K 1 e p a c, voditelj Centra za znanstveni rad Vinkovci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upraviteljica Centra dr. Katica Č o r- k a 1 o, mr. Nikola S e g e d i, stručni suradnik za šumarstvo u Centru za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima i autor prof. dr. Ivo D e k a n i ć. Pozdravna riječ (slovo) predsjednika Adama Pa vio vica Otvarajući promociju knjige prof. I. Dekanica predsjednik Adam Pavlovi ć pozdravio je sve prisutne poimenično i skupno. Poimenično je pozdravio potpredsjednika HAZU akademika Ivu Padova n a, te akademike Dragutina T a d i j an o v i ć a, Mirka Vidakovića i Slavka Krvavicu. Predstavljanju su bili nazočni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog ekološkog društva, Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko, Javnog poduzeća Hrvatske šume »Zagreb«, Uprave šuma u Vinkovcima, koje je i financiralo istraživanja i sufinanciralo izdavanje knjige, predstavnik općine Vinkovci i drugi uzvanici. Govor akademika Dušana Klepca Danas (dne 28. X., 1992.) smo se sastali u Domu Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu da Vam predstavimo knjigu prof. dr. Iv e Dekanic a »Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba«, koju je izdao Centar za znanstveni rad Vinkovci Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti uz financijsku pomoć Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Hrvatskim šumarima ne treba posebno predstavljati Iv u Dekanica . Ipak Ja ću to učiniti, jer se u ovakvim prigodama ne smije zaboraviti vrijedan rad jednog šumarskog znanstvenika koga bih mogao nazvati hrvatskim Reventlowom. Kao što je nekadašnji ministar predsjednik i šumoposjednik u Danskoj, po imenu C. D. F. Reventlow , udario temelj danskim proredama, tako je isto učinio Ivo Dekani ć na području njege šuma u Hrvatskoj, nakon što je znanstveno dokazao ekološko, šumsko-uzgojno i gospodarsko značenje njege šume i uveo s ostalim šumarnicima u praksu hrvatskog šumarstva moderne prorede. Dekani ć je to učinio putem svojih radova koji su objavljeni u domaćim i stranim časopisima — njih četrdeset znanstvenih i 24 stručnih — time, da još 17 radova u ruko |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 68 <-- 68 --> PDF |
pišu čeka na njihovo objavljivanje. Gotovo svi Dekanićev i radovi su istraživački, a temelje se ne samo na opažanjima nego na dugogodišnjim mjerenjima na stalnim pokusnim plohama koje je on kao predstojnik Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu osnovao diljem Hrvatske, tako reći od početka svoje šumarske karijere. A njegova je karijera uistinu bogata, jer je proveo kao operativni šumarski inženjer osam godina (od 1945—1953) na terenu — u različitim mjestima Hrvatske i već tada stekao iskustvo o njezi šuma koja se u to vrijeme počela intenzivnije primjenjivati u nas (I. Lončar, P. D r a g i š i ć, V. Hren i ostali). Nakon toga je uspješno završio specijalizaciju na Eidgenossische Technische Hochschule u Zürichu i na Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancy-u, da bi 1959. godine postigao stupanj doktora šumarskih znanosti na temelju disertacije »Utjecaj vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana«. Kao doktor šumarskih znanosti, zatim kao docent (1961.), potom kao izvanredni (1963.) te redoviti profesor (1968.) iz uzgaianja šuma, on neprestano radi i istražuje na terenu služeći se bogatim iskustvom iz prakse i teoretskim spoznajama iz šumarske znanosti nastavljajući rad svojih učitelja, profesora A. Petračić a i M, Anića. Tako učvršćuje Zagrebačku školu uzgajanja šuma. Velika ljubav i prirođena sklonost za šumu a posebno za njegove slavonske hrastike, bili su podsticaj da je Ivo Dekanić nastavio svoj znanstveno-istraživački rad i poslije umirovljenja. Bile su to sretne okolnosti: razumijevanje za znanstveni rad i poštivanje Ive Dekanica od strane slavonskih šumara, a rodno mjesto Rokovci, grad Vinkovci, »Slavonska šuma«, »Hrvatske šume« i Centar za znanstveni rad Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti omogućili su nastavak znanstvenih istraživanja prof. Dekanicu. Plod takvih okolnosti, koje zaslužuju veliku pažnju pa i posebnu pohvalu, danas je, eto, ova knjiga tiskana na 154 stranica sa 65 tablica i 32 grafikona ovog sadržaja: Predgovor, Uvod, Problem, Klima, Geneza sastojine, Njega sastojina proredom, Pokusne plohe, Rezultati istraživanja, Diskusija, Zaključak, Literatura i Sadržaj na njemačkom i engleskom jeziku. Kako je po autorovu mišljenju struktura šumskih sastojina odlučni element u šumskoj proizvodnji, on je dao svojoj radnji odgovarajući naslov, tj. »Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom«. Istraživački rad Ive Dekanica sastoji se u tome, da je on u šumi hrasta lužnjaka s grabom (Ouerco roboris — Carpineluin illyricum Anić) postavio 18 stalnih pokusnih ploha u ukupnoj površini od 19,83 hektara u 9 šumskih predjela: Grabarje, Srnlače, Trizlori, Čunjevci, Južno Radiševo, Kicnjevci, Južno Desićevo, Sočna i Narače. Na svakoj pokusnoj plohi autor je obavio šumsko-uzgojni zahvat na osnovi svoje »biološko-gospodarske klasifikacije stabala u sastojim«. Po toj klasifikaciji stabla u sastojini dijele se na proizvodn i i pomoćni dio sastojine. Stabla proizvodnog dijela sastojine čine glavnu (A) i uzgrednu (B) etažu; stabla pomoćnog dijela sastojine čine izlučena stabla i proizvodnja im je neznatna, ali im je biološka funkcija velika. Na temelju takve klasifikacije stabala I. Dekanić obavio je prorjeđivanje stabala na svim pokusnim plohama i time dao za svaki dobni razred demonstracijski objekt za praktično šumsko gospodarstvo kako bi valjalo prorjeđivati sastojine u spomenutoj šumskoj zajednici. Za svaku pokusnu plohu tabelarno su navedeni taksacijski podaci o broju stabala, drvnoj masi, prirastu, visinama itd. Prema tome, takvi će podaci moći poslužiti i za daljnja znanstvena istraživanja, jer je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske donijelo rješenje o izdvajanju spomenutih ploha iz redovitog gospodarenja. 562 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ovim svojim znanstvenoistraživačkim radovima prof. dr. Iv o Dekani ć dao je veliki doprinos šumarskoj znanosti i praksi, te se tako odužio svojoj zavičajnoj Slavoniji. Katica Čorkalo: Knjigom protiv memoricida Agresiju jugoarmije i srbocrnogorskih četnika na Republiku Hrvatsku povijest će ocijeniti kao najbarbarskiji i najkrvaviji rat protiv čovjeka i čovječnosti u skladu sa svim međunarodnim konvencijama koje vrijede za zločine takve vrste. Ipak, Hrvatima je to ponajviše rat protiv njihova nacionalnog bića, rat u kojem se uništavaju sve duhovne i kulturne vrednote koje su u tisućljetnom življenju na ovim prostorima stvorili. Neprijatelji su metodično, iz sigurne udaljenosti provodili svoj đavolski plan razaranja svega što nosi hrvatsko ime i obilježje. Rušili su naše crkve i kapele, institute i fakultete, vrtiće i škole, bolnice i klinike, kuće i parkove, industrijska postrojenja i gospodarske objekte, ceste i pruge. Uništavali su zaštićene spomenike kulture, arheološke i umjetničke zbirke, spaljivali muzeje i knjižnice; sve što je hrvatski čovjek vjekovima izgrađivao da bi svoj život civilizirao i kulturom oplemenio. Nikoga i ništa nisu štedjeli, ništa im nije bilo sveto. Čistili su etnički hrvatska djedovska ognjišta, ubijali, ranjavali, protjerivali, proganjali i raseljavali. Bagerima su poravnali srušeno da izbrišu tragove, da nestanu s lica hrvatske zemlie njeni znakovi, građevine, pisani spomenici o nama kako bi pred svijetom mogli lagati da nas tu i nije bilo. Njihov rat protiv Hrvatske ući će u povjesnicu svijeta pod teškom optužbom za genocid, memoricid i librocid. I dok su sve činili da nas satru i zatru, mi smo se uspravljali i uspravili, branili i borili se, spašavali živote i ginuli, popravljali razorene domove i podizali nove. Tiskarski strojevi radili su punom parom, nikad kao u ratnoj godini. Knjige su se množile stradanjima usprkos, a one su uvijek bile moćno oružje i siguran znak nepobjedivog hrvatskog duha — u tamnim vjekovima srednjovjekovlja, za turskih pohoda, u najcrnjim razdobljima odnarođivanja. Taj duh nisu slomila velika europska i svjetska carstva, pa neće ni ti barbarogeniji s istoka. Naprotiv, oni su nas ujedinili i očvrsnuli, učinili još svjesnijima posebnosti i ispravnosti našega povijesnog puta. Oduvijek smo znali da je obrana doma i domovine svetinja, a nasrtanje na tuđe je zločin nakon kojega slijedi kazna, da bi se ispunila elementarna pravičnost i etičnost. Zbog svega iznijetoga, s ponosom ističemo da je Centar Hrvatske akademije u Vinkovcima tiskao knjigu prof. Dekanic a u vrijeme najžešćeg rata u ovom gradu istočne Hrvatske, rata koji je razarao Vinkovce, a u dva navrata pogodio i zgradu Akademijina instituta, ali nije onemogućio niegovu djelatnost. To je naš skroman prilog sveopćim naporima da Hrvatska sačuva temeljne djelatne potencijale, da iz najstrašnijeg rata u svojoj povijesti iznese svoj prepoznatljivi europski identitet. Govor Nikole Segedija Meni je pripala dužnost da obračun dendrometrijskih podataka za preko 27 000 stabala s pokusnih ploha koje je postavio prof. Dekanić obradim primjenom elektroničkog računala. Rad je tekao na slijedeći način: U razdoblju mirovanja vegetacije u proljeće 1987. na 16 ploha (8 pokusnih i 8 kontrolnih) obavljeno je sljedeće: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— izmjera prsnih opsega svih stabala od 2 cm debljine naviše — po vrstama drveća; — klasiranje stabala po ulozi i položaju u sastojini (A — dominantna, B — subdominantna, C — podstojna stabla, D — suha stabla); — doznaka i sječa stabala proredom na 8 pokusnih ploha (na kontrolnima su samo evidentirana i oborena suha stabla); — izmjera visina za izradu visinskih sastojinskih krivulja; — izrada i premjer posječenog materijala. (Detaljnije o tome u samoj knjizi). Kako su prsni opsezi izmjereni na ukupno 27 343 stabla, njihovo bi pretvaranje u prsne promjere u cm i sortiranje zahtijevalo vrlo mnogo vremena. Za ubrzanje posla izradio sam kompjutorski program (na jeziku BASIC), koji je omogućavao obradu od oko 500 stabala na sat. Program je izrađen za mali »SPECTRUM-ZX«, a kasnije prerađen za računar »KOPA-1000« s disketnom jedinicom »KOPA-1500«. Svaku sam vrstu drveća u svakoj plohi obrađivao posebno. Za to je bilo potrebno za svako stablo u program ubaciti tri podatka: — prsni opseg u milimetrima; — klasu (A, B, C ili D); — da li je stablo doznačeno ili ne. Nakon ubacivanja svih stabala jedne vrste na plohi, računar mi je na ekranu izlistao: — broj stabala po prsnim promjerima od 2 cm naviše po »debljinskim stupnjevima « od 1 cm, i to posebno za stanje prije sječe (doznačena -I- nedoznačena stabla) i stanje poslije sječe (nedoznačena stabla); — za oba stanja razvrstano i po klasama: A, B, A + B, A + B -f- C, D, C -j+ D, A + B + C + D (stanje poslije sječe je obuhvatilo samo klase od A do C, jer su stabla klase D, dakle šušci, bila obavezno i doznačena); — temeljnice za svaki debljinski stupanj po klasama A, B, C, D prije, i A, B, C poslije sječe; — ukupni broj stabala po klasama i njihovim šumama prije i poslije sječe. Tarifni su nizovi konstruirani na temelju sastojinskih visinskih krivulja za svaku vrstu drveća na objektu (uzevši zajedno pokusnu i kontrolnu plohu), te odgovarajućih dvoulaznih drvno-gromadnih tablica, kako je to navedeno u knjizi. Sumiranje temeljnica i obračun drvnih masa obavljen je džepnim kalkulatorom, dakle »klasično«. Sastojinske visinske krivulje izjednačene su također pomoću kompjutorskog programa koji sam izradio za »SPECTRUM-ZX«, koristeći i njegovu grafiku, pomoću metode najmanjih kvadrata u odnosu na funkciju za visinsku krivulju Antuna Levaković a (a pokušavao sam i s kvadratnom, te funkcijama Henriksena i Ilije Mihajlova). Nakon ubacivanja u memoriju svih parova »promjer-visina«, računar ih je sve »isplotao« na ekranu. Okularno odabravši početni i završni par, na ekranu sam dobio iscrtanu krivulju, kao i sumu kvadrata razlika u odnosu na krivulju. Nakon 3—5 pokušaja odabrao sam onu s najmanjom sumom, a zatim dobio tabelarni prikaz svih ordinata funkcija. Takav mi je način rada omogućio da kompletnu obradu podataka, dakle izradu svih potrebnih tablica i grafikona, završim za oko 100 radnih dana za 8 objekata (16 ploha). Pokusne plohe u g. j . Narače su osnovane tek u proljeće 1988, a 564 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
njihovu sam obradu izvršio na sličan način i s nešto dotjeranijim programima (radilo se o ukupno 19 816 stabala prije sječe), Govor prof. dr. Ivana Dekanica Prigodom izlaska knjige u izdanju HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI — Centar za znanstveni rad Vinkovci: »UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PROREDOM U SUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA (Querco roboris — Carpinetum illyricum Anić)« smatram potrebnim reći nekoliko riječi o osnovama i intencijama tih znanstvenih istraživanja koji su prikazani u toj znanstvenoj raspravi. »Imitirati prirodu i pospješiti njezina djela treba biti osnovna smjernica uzgajivača « misao i riječi su poznatog francuskog šumara PARADE-a. Ta izrijeka vrijedi i za postupke kod njege sastojina, posebice proredom, tj. trebamo pospješiti prirodno izlučivanje, odnosno izdvajanje, stabala u sastojini u visinske, debljinske i vrijednosne razrede. To je temeljni postulat kod njege šuma proredom . Naš poznati taksator CRNADAK u svojim gospodarskim osnovama za područje istraživanja, koje je prikazano u ovoj znanstvenoj raspravi, napisao je: »Proređujući šume moramo imati uvijek na pameti i paziti na to, da proredom ne zadiremo u njezinu unutarnju strukturu, koju si je ona godinama na datom staništu i bonitetu mukom stvorila«. Na osnovi takvih ekoloških i bioloških postavki, a respektirajući kod toga gospodarske potrebe (biološka proizvodnja drva) i posebne namjene šuma (proizvodnja kisika, sprečavanje erozije tla, retencijska sposobnost šumskog pokrova, rekreacija i dr.) nastojali smo stvoriti takvu klasifikaciju stabala u sastojini koja bi udovoljavala tim zahtjevima. Klasifikacija stabala u sastojini koja u pravilu treba predhoditi svakoj njezi sastojina proredom, osnovni je preduvjet za proredu. Podatke nam daju gospodarske osnove. Respektirajući biološka svojstva šumskog drveća i gospodarske potrebe i mogućnosti proizvodnje drva, kod tih istraživanja smo primjenjivali »Biološko-gospodarsku klasifikaciju stabala u sastojini« (Dekanić). Ta klasifikacija prvi puta je primijenjena 1956. godine kod znanstvenih istraživanja u posavskim šumama na fakultetskom objektu kod Lipovljana; objavljena je 1962. godine u Šumarskom listu u raspravi pod naslovom: »Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina«. Biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojini temelji se na biološkim svojstvima šumskog drveća. Kod toga prvenstveno mislimo na sposobnost regeneracije, potrebom za svijetlom, otpornost na mraz, dinamiku rasta u tijeku razvoja, mogućnost volumne proizvodnje i dr. Gospodarski momenti uglavnom se očituju u postavljenom cilju gospodarenja. Po toj klasifikaciji stabala u sastojini dijelimo na proizvođače i pomagače. Proizvođače biomase tvore stabla dominantnog sloja i uzgredne etaže, ona su proizvodni dio sastojine, a pomagači u proizvodnji su stabla podstojnog sloja i tvore pomoćni dio sastojine. Stabla pomoćnog dijela sastojine prirodno su eliminirana iz proizvodnog dijela sastojine, a proizvodnja drvne mase praktični im je neznatna. Taj dio sastojine uglavnom služi za zaštitu tla od nepogodnih atmosferilija, održavanje povoljnih uvjeta za mikroorganizme u tlu i zasjenjivanje deblovine stabala nositelja proizvodnje te na taj način pomažu u stvaranju kvalitetne deblovine. Metoda, odnosno način, prorede po toj klasifikaciji određena je numerički. U pravilu, iz proizvodnog dijela sastojine proredom se vadi od ukupno sječive drvne mase u postocima najmanje toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sasto 565 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 72 <-- 72 --> PDF |
jine, a iz pomoćnog dijela sastojine, odnosno podstojnog sloja, u postocima najviše toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine. Takvim načinom provođenja njege sastojina proredom osiguravamo unutar nj u struktur u sastojine istovjetnu onoj koja je bila prije prorede. Na taj način osiguravamo stanje koje je ona sama na datoj stojbini i bonitetu do tada mukom stvarala. Na osnovi tih postavki obavljena su znanstvena istraživanja čiji su rezultati objavljeni u navedenoj knjizi, odnosno znanstvenoj raspravi. Znanstvena istraživanja obavljena su u posavskim šumama spačvanskog i brodskog područja na pokusnim plohama trajnog karaktera, a koje su se sastojale od tretiranih i kontrolnih (netaknute i prepuštene prirodnom razvoju) pokusnih ploha. Kontrolne skupine plohe služe za usporedbu proizvodnje drva u proređivanim sastojinama zbog toga što se prirodno razvijaju bez utjecaja uzgajivača. Na taj način pratimo utjecaj uzgojnih zahvata na prirodno izdvajanje stabala u sastojini u visinske, debljinske i vrijednosne razrede, odnosno koliko ubrzavamo prirodni tijek razvoja stabala. Istraživanja su pokazala da je u mladim (drugi dobni razred) i srednjodobnim (treći dobni razred) sastojinama vrlo intenzivno prirodno izlučivanje stabala u sastojini, što je indikator za intenzivne zahvate proredom, jer je tada »biološki potencijal« najjači. To je vrijeme kada moramo pomagati i pospješiti prirodu, usmjerujući proizvodnju k postavljenom cilju gospodarenja. Indikator je prirodni mortalitet stabala u turnusu proređivanja. U mladim sastojinama je iznosio 9%, a u srednjodobnim 8% od ukupne drvne mase sastojine. Prirodni mortalitet stabala u starijim (četvrti dobni razred) i starim sastojinama (peti dobni razred) iznosio je 1,5 do 3%. To znači, da u tim razvojnim fazama sastojina možemo samo prolongirati debljinski prirast i kumulirati drvnu masu na elitnim stablima (pospješiti izlučivanje stabala u vrijednosne razrede), ali bez utjecaja na formiranje sastojine u pogledu unutarnje strukture, koju je ona sebi u potpunosti stvorila. U sastojinama na pokusnim plohama koje su proređivane, manja drvna masa proizvodila je istu, pa čak i veću drvnu masu, nego u sastojinama kontrolnih pokusnih ploha. Tu veću drvnu masu možemo smatrati inertnom drvnom masom, analogno kao u prebornim šumama. Gotovo u svim proređivanim sastojinama nakon provedenih proreda, struktura sastojine ostala je gotovo ista, a to znači da smo unutarnju strukturu zadržali onakvom kakva je bila i prije prorede (odnos proizvodnog i pomoćnog dijela sastojine), odnosno održali smo prirodnu ravnotežu ekosistema i nismo narušili uravnotežene odnose u biocenozi. Takva znanstvena istraživanju pokazala su da su intenzivni zahvati kod njege šuma proredom na bazi biološko-gospodarske klasifikacije stabala u sastojini, apsolutno pozitivni, kako u pogledu kvantitativne, tako, posebice, i u pogledu kvalitativne proizvodnje. Najočitije se to pokazalo u mladim i srednjodobnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba. Interesantno je znati, a što su istraživanja dokazala, da lužnjak u starijim i starim sastojinama još uvijek intenzivno prirašćuje, što dokazuje njegovu veliku vitalnost. Hrast lužnjak je vrsta šumskog drveća dugog vijeka i to svojstvo, kao i svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starijim i starim sastojinama, treba koristiti, pogotovo što u starim sastojinama proizvodi drvo visoke kvalitete a time i vrlo visoke vrijednosti. 566 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Provedena znanstvena istraživanja su neobično važna za sadašnja i buduća znanstvena saznanja o prirodnim sastojinama, kakvima danas i ubuduće težimo. ZAVRŠNA RIJEČ Nakon radnog dijela ovog skupa nastavljeno je s nevezanim razgovorima sudionika, pretvarajući tako promociju knjige u pravu tribinu u okviru koje su se sudionici informirali i o radu u današnjim poratnim, pa i ratnim, uvjetima. Bilježimo, da je I. program Radio Zagreba u emisiji u 16 sati izvjestio o ovom skupu. Uredništvo |