DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 67     <-- 67 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


Prof, dr. IVO DEKANIĆ: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom
u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus roboris Carpinetum


illyricum Anić)


Predstavljanje javnosti 28. X. 1992.


U Domu Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu 28. listopada 1992. godine
predstavljena je navedena knjiga prof. dr. Ive Dekanica . Knjigu je predstavio
dipl. inž. Adam Pavlović , predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, a o knjizi
su govorili akademik Dušan K 1 e p a c, voditelj Centra za znanstveni rad Vinkovci
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upraviteljica Centra dr. Katica Č o r-
k a 1 o, mr. Nikola S e g e d i, stručni suradnik za šumarstvo u Centru za znanstveni
rad HAZU u Vinkovcima i autor prof. dr. Ivo D e k a n i ć.


Pozdravna riječ (slovo) predsjednika Adama Pa vio vica


Otvarajući promociju knjige prof. I. Dekanica predsjednik Adam Pavlovi ć
pozdravio je sve prisutne poimenično i skupno. Poimenično je pozdravio potpredsjednika
HAZU akademika Ivu Padova n a, te akademike Dragutina T a d i j an
o v i ć a, Mirka Vidakovića i Slavka Krvavicu.


Predstavljanju su bili nazočni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Hrvatskog ekološkog društva, Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta
Jastrebarsko, Javnog poduzeća Hrvatske šume »Zagreb«, Uprave šuma u Vinkovcima,
koje je i financiralo istraživanja i sufinanciralo izdavanje knjige, predstavnik
općine Vinkovci i drugi uzvanici.


Govor akademika Dušana Klepca


Danas (dne 28. X., 1992.) smo se sastali u Domu Hrvatskog šumarskog društva
u Zagrebu da Vam predstavimo knjigu prof. dr. Iv e Dekanic a »Utjecaj strukture
na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba«, koju
je izdao Centar za znanstveni rad Vinkovci Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti
uz financijsku pomoć Javnog poduzeća »Hrvatske šume«.


Hrvatskim šumarima ne treba posebno predstavljati Iv u Dekanica . Ipak
Ja ću to učiniti, jer se u ovakvim prigodama ne smije zaboraviti vrijedan rad
jednog šumarskog znanstvenika koga bih mogao nazvati hrvatskim Reventlowom.
Kao što je nekadašnji ministar predsjednik i šumoposjednik u Danskoj, po imenu


C. D. F. Reventlow , udario temelj danskim proredama, tako je isto učinio
Ivo Dekani ć na području njege šuma u Hrvatskoj, nakon što je znanstveno dokazao
ekološko, šumsko-uzgojno i gospodarsko značenje njege šume i uveo s
ostalim šumarnicima u praksu hrvatskog šumarstva moderne prorede. Dekani ć
je to učinio putem svojih radova koji su objavljeni u domaćim i stranim časopisima
— njih četrdeset znanstvenih i 24 stručnih — time, da još 17 radova u ruko


ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 68     <-- 68 -->        PDF

pišu čeka na njihovo objavljivanje. Gotovo svi Dekanićev i radovi su istraživački,
a temelje se ne samo na opažanjima nego na dugogodišnjim mjerenjima na
stalnim pokusnim plohama koje je on kao predstojnik Katedre za uzgajanje šuma
Šumarskog fakulteta u Zagrebu osnovao diljem Hrvatske, tako reći od početka
svoje šumarske karijere. A njegova je karijera uistinu bogata, jer je proveo kao
operativni šumarski inženjer osam godina (od 1945—1953) na terenu — u različitim
mjestima Hrvatske i već tada stekao iskustvo o njezi šuma koja se u to vrijeme
počela intenzivnije primjenjivati u nas (I. Lončar, P. D r a g i š i ć, V. Hren
i ostali). Nakon toga je uspješno završio specijalizaciju na Eidgenossische Technische
Hochschule u Zürichu i na Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancy-u,
da bi 1959. godine postigao stupanj doktora šumarskih znanosti na temelju disertacije
»Utjecaj vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama
kod Lipovljana«.


Kao doktor šumarskih znanosti, zatim kao docent (1961.), potom kao izvanredni
(1963.) te redoviti profesor (1968.) iz uzgaianja šuma, on neprestano radi i istražuje
na terenu služeći se bogatim iskustvom iz prakse i teoretskim spoznajama iz šumarske
znanosti nastavljajući rad svojih učitelja, profesora A. Petračić a i M,
Anića. Tako učvršćuje Zagrebačku školu uzgajanja šuma. Velika
ljubav i prirođena sklonost za šumu a posebno za njegove slavonske hrastike, bili
su podsticaj da je Ivo Dekanić nastavio svoj znanstveno-istraživački rad i poslije
umirovljenja. Bile su to sretne okolnosti: razumijevanje za znanstveni rad i poštivanje
Ive Dekanica od strane slavonskih šumara, a rodno mjesto Rokovci,
grad Vinkovci, »Slavonska šuma«, »Hrvatske šume« i Centar za znanstveni rad Hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti omogućili su nastavak znanstvenih istraživanja
prof. Dekanicu. Plod takvih okolnosti, koje zaslužuju veliku pažnju pa i posebnu
pohvalu, danas je, eto, ova knjiga tiskana na 154 stranica sa 65 tablica i 32
grafikona ovog sadržaja: Predgovor, Uvod, Problem, Klima, Geneza sastojine, Njega
sastojina proredom, Pokusne plohe, Rezultati istraživanja, Diskusija, Zaključak, Literatura
i Sadržaj na njemačkom i engleskom jeziku.


Kako je po autorovu mišljenju struktura šumskih sastojina odlučni element
u šumskoj proizvodnji, on je dao svojoj radnji odgovarajući naslov, tj. »Utjecaj
strukture na njegu sastojina proredom«. Istraživački rad Ive Dekanica sastoji se
u tome, da je on u šumi hrasta lužnjaka s grabom (Ouerco roboris — Carpineluin
illyricum Anić) postavio 18 stalnih pokusnih ploha u ukupnoj površini od 19,83 hektara
u 9 šumskih predjela: Grabarje, Srnlače, Trizlori, Čunjevci, Južno Radiševo,
Kicnjevci, Južno Desićevo, Sočna i Narače. Na svakoj pokusnoj plohi autor je obavio
šumsko-uzgojni zahvat na osnovi svoje »biološko-gospodarske klasifikacije stabala
u sastojim«. Po toj klasifikaciji stabla u sastojini dijele se na proizvodn i
i pomoćni dio sastojine. Stabla proizvodnog dijela sastojine čine glavnu


(A) i uzgrednu (B) etažu; stabla pomoćnog dijela sastojine čine izlučena stabla i
proizvodnja im je neznatna, ali im je biološka funkcija velika.
Na temelju takve klasifikacije stabala I. Dekanić obavio je prorjeđivanje stabala
na svim pokusnim plohama i time dao za svaki dobni razred demonstracijski
objekt za praktično šumsko gospodarstvo kako bi valjalo prorjeđivati sastojine u
spomenutoj šumskoj zajednici. Za svaku pokusnu plohu tabelarno su navedeni taksacijski
podaci o broju stabala, drvnoj masi, prirastu, visinama itd. Prema tome,
takvi će podaci moći poslužiti i za daljnja znanstvena istraživanja, jer je Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske donijelo rješenje o izdvajanju
spomenutih ploha iz redovitog gospodarenja.


562




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Ovim svojim znanstvenoistraživačkim radovima prof. dr. Iv o Dekani ć dao
je veliki doprinos šumarskoj znanosti i praksi, te se tako odužio svojoj zavičajnoj
Slavoniji.


Katica Čorkalo: Knjigom protiv memoricida


Agresiju jugoarmije i srbocrnogorskih četnika na Republiku Hrvatsku povijest
će ocijeniti kao najbarbarskiji i najkrvaviji rat protiv čovjeka i čovječnosti u
skladu sa svim međunarodnim konvencijama koje vrijede za zločine takve vrste.
Ipak, Hrvatima je to ponajviše rat protiv njihova nacionalnog bića, rat u kojem
se uništavaju sve duhovne i kulturne vrednote koje su u tisućljetnom življenju na
ovim prostorima stvorili.


Neprijatelji su metodično, iz sigurne udaljenosti provodili svoj đavolski plan
razaranja svega što nosi hrvatsko ime i obilježje. Rušili su naše crkve i kapele,
institute i fakultete, vrtiće i škole, bolnice i klinike, kuće i parkove, industrijska
postrojenja i gospodarske objekte, ceste i pruge. Uništavali su zaštićene spomenike
kulture, arheološke i umjetničke zbirke, spaljivali muzeje i knjižnice; sve što je
hrvatski čovjek vjekovima izgrađivao da bi svoj život civilizirao i kulturom oplemenio.
Nikoga i ništa nisu štedjeli, ništa im nije bilo sveto. Čistili su etnički hrvatska
djedovska ognjišta, ubijali, ranjavali, protjerivali, proganjali i raseljavali. Bagerima
su poravnali srušeno da izbrišu tragove, da nestanu s lica hrvatske zemlie
njeni znakovi, građevine, pisani spomenici o nama kako bi pred svijetom mogli
lagati da nas tu i nije bilo. Njihov rat protiv Hrvatske ući će u povjesnicu svijeta
pod teškom optužbom za genocid, memoricid i librocid.


I dok su sve činili da nas satru i zatru, mi smo se uspravljali i uspravili, branili
i borili se, spašavali živote i ginuli, popravljali razorene domove i podizali nove.
Tiskarski strojevi radili su punom parom, nikad kao u ratnoj godini. Knjige su se
množile stradanjima usprkos, a one su uvijek bile moćno oružje i siguran znak
nepobjedivog hrvatskog duha — u tamnim vjekovima srednjovjekovlja, za turskih
pohoda, u najcrnjim razdobljima odnarođivanja. Taj duh nisu slomila velika europska
i svjetska carstva, pa neće ni ti barbarogeniji s istoka. Naprotiv, oni su
nas ujedinili i očvrsnuli, učinili još svjesnijima posebnosti i ispravnosti našega
povijesnog puta. Oduvijek smo znali da je obrana doma i domovine svetinja, a
nasrtanje na tuđe je zločin nakon kojega slijedi kazna, da bi se ispunila elementarna
pravičnost i etičnost.


Zbog svega iznijetoga, s ponosom ističemo da je Centar Hrvatske akademije
u Vinkovcima tiskao knjigu prof. Dekanic a u vrijeme najžešćeg rata u ovom
gradu istočne Hrvatske, rata koji je razarao Vinkovce, a u dva navrata pogodio
i zgradu Akademijina instituta, ali nije onemogućio niegovu djelatnost. To je naš
skroman prilog sveopćim naporima da Hrvatska sačuva temeljne djelatne potencijale,
da iz najstrašnijeg rata u svojoj povijesti iznese svoj prepoznatljivi europski
identitet.


Govor Nikole Segedija


Meni je pripala dužnost da obračun dendrometrijskih podataka za preko
27 000 stabala s pokusnih ploha koje je postavio prof. Dekanić obradim primjenom
elektroničkog računala. Rad je tekao na slijedeći način:


U razdoblju mirovanja vegetacije u proljeće 1987. na 16 ploha (8 pokusnih i 8
kontrolnih) obavljeno je sljedeće:




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 70     <-- 70 -->        PDF


izmjera prsnih opsega svih stabala od 2 cm debljine naviše — po vrstama
drveća;

klasiranje stabala po ulozi i položaju u sastojini (A — dominantna, B —
subdominantna, C — podstojna stabla, D — suha stabla);



doznaka i sječa stabala proredom na 8 pokusnih ploha (na kontrolnima su
samo evidentirana i oborena suha stabla);
— izmjera visina za izradu visinskih sastojinskih krivulja;
— izrada i premjer posječenog materijala.
(Detaljnije o tome u samoj knjizi).
Kako su prsni opsezi izmjereni na ukupno 27 343 stabla, njihovo bi pretvaranje
u prsne promjere u cm i sortiranje zahtijevalo vrlo mnogo vremena. Za ubrzanje
posla izradio sam kompjutorski program (na jeziku BASIC), koji je omogućavao
obradu od oko 500 stabala na sat. Program je izrađen za mali »SPECTRUM-ZX«,
a kasnije prerađen za računar »KOPA-1000« s disketnom jedinicom »KOPA-1500«.


Svaku sam vrstu drveća u svakoj plohi obrađivao posebno. Za to je bilo potrebno
za svako stablo u program ubaciti tri podatka:


— prsni opseg u milimetrima;
— klasu (A, B, C ili D);
— da li je stablo doznačeno ili ne.
Nakon ubacivanja svih stabala jedne vrste na plohi, računar mi je na ekranu
izlistao:



broj stabala po prsnim promjerima od 2 cm naviše po »debljinskim stupnjevima
« od 1 cm, i to posebno za stanje prije sječe (doznačena -I- nedoznačena
stabla) i stanje poslije sječe (nedoznačena stabla);
— za oba stanja razvrstano i po klasama: A, B, A + B, A + B -f- C, D, C -j+
D, A + B + C + D (stanje poslije sječe je obuhvatilo samo klase od A
do C, jer su stabla klase D, dakle šušci, bila obavezno i doznačena);

temeljnice za svaki debljinski stupanj po klasama A, B, C, D prije, i A, B, C
poslije sječe;
— ukupni broj stabala po klasama i njihovim šumama prije i poslije sječe.
Tarifni su nizovi konstruirani na temelju sastojinskih visinskih krivulja za
svaku vrstu drveća na objektu (uzevši zajedno pokusnu i kontrolnu plohu), te odgovarajućih
dvoulaznih drvno-gromadnih tablica, kako je to navedeno u knjizi.
Sumiranje temeljnica i obračun drvnih masa obavljen je džepnim kalkulatorom,
dakle »klasično«.


Sastojinske visinske krivulje izjednačene su također pomoću kompjutorskog
programa koji sam izradio za »SPECTRUM-ZX«, koristeći i njegovu grafiku, pomoću
metode najmanjih kvadrata u odnosu na funkciju za visinsku krivulju Antuna
Levaković a (a pokušavao sam i s kvadratnom, te funkcijama Henriksena i
Ilije Mihajlova). Nakon ubacivanja u memoriju svih parova »promjer-visina«, računar
ih je sve »isplotao« na ekranu. Okularno odabravši početni i završni par, na
ekranu sam dobio iscrtanu krivulju, kao i sumu kvadrata razlika u odnosu na krivulju.
Nakon 3—5 pokušaja odabrao sam onu s najmanjom sumom, a zatim dobio
tabelarni prikaz svih ordinata funkcija.


Takav mi je način rada omogućio da kompletnu obradu podataka, dakle izradu
svih potrebnih tablica i grafikona, završim za oko 100 radnih dana za 8 objekata
(16 ploha). Pokusne plohe u g. j . Narače su osnovane tek u proljeće 1988, a


564




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 71     <-- 71 -->        PDF

njihovu sam obradu izvršio na sličan način i s nešto dotjeranijim programima
(radilo se o ukupno 19 816 stabala prije sječe),


Govor prof. dr. Ivana Dekanica


Prigodom izlaska knjige u izdanju HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I
UMJETNOSTI — Centar za znanstveni rad Vinkovci: »UTJECAJ STRUKTURE NA
NJEGU SASTOJINA PROREDOM U SUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA
(Querco roboris — Carpinetum illyricum Anić)« smatram potrebnim reći nekoliko
riječi o osnovama i intencijama tih znanstvenih istraživanja koji su prikazani
u toj znanstvenoj raspravi.


»Imitirati prirodu i pospješiti njezina djela treba biti osnovna smjernica uzgajivača
« misao i riječi su poznatog francuskog šumara PARADE-a. Ta izrijeka vrijedi
i za postupke kod njege sastojina, posebice proredom, tj. trebamo pospješiti
prirodno izlučivanje, odnosno izdvajanje, stabala u sastojini u visinske, debljinske
i vrijednosne razrede. To je temeljni postulat kod njege šuma proredom .


Naš poznati taksator CRNADAK u svojim gospodarskim osnovama za područje
istraživanja, koje je prikazano u ovoj znanstvenoj raspravi, napisao je: »Proređujući
šume moramo imati uvijek na pameti i paziti na to, da proredom ne zadiremo
u njezinu unutarnju strukturu, koju si je ona godinama na datom staništu
i bonitetu mukom stvorila«.


Na osnovi takvih ekoloških i bioloških postavki, a respektirajući kod toga gospodarske
potrebe (biološka proizvodnja drva) i posebne namjene šuma (proizvodnja
kisika, sprečavanje erozije tla, retencijska sposobnost šumskog pokrova, rekreacija
i dr.) nastojali smo stvoriti takvu klasifikaciju stabala u sastojini koja bi udovoljavala
tim zahtjevima. Klasifikacija stabala u sastojini koja u pravilu treba predhoditi
svakoj njezi sastojina proredom, osnovni je preduvjet za proredu. Podatke
nam daju gospodarske osnove. Respektirajući biološka svojstva šumskog drveća
i gospodarske potrebe i mogućnosti proizvodnje drva, kod tih istraživanja smo primjenjivali
»Biološko-gospodarsku klasifikaciju stabala u sastojini« (Dekanić). Ta
klasifikacija prvi puta je primijenjena 1956. godine kod znanstvenih istraživanja
u posavskim šumama na fakultetskom objektu kod Lipovljana; objavljena je 1962.
godine u Šumarskom listu u raspravi pod naslovom: »Biološki i gospodarski faktori
njegovanja sastojina«. Biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojini temelji
se na biološkim svojstvima šumskog drveća. Kod toga prvenstveno mislimo
na sposobnost regeneracije, potrebom za svijetlom, otpornost na mraz, dinamiku
rasta u tijeku razvoja, mogućnost volumne proizvodnje i dr. Gospodarski momenti
uglavnom se očituju u postavljenom cilju gospodarenja. Po toj klasifikaciji stabala
u sastojini dijelimo na proizvođače i pomagače. Proizvođače biomase tvore
stabla dominantnog sloja i uzgredne etaže, ona su proizvodni dio sastojine, a pomagači
u proizvodnji su stabla podstojnog sloja i tvore pomoćni dio sastojine. Stabla
pomoćnog dijela sastojine prirodno su eliminirana iz proizvodnog dijela sastojine,
a proizvodnja drvne mase praktični im je neznatna. Taj dio sastojine uglavnom
služi za zaštitu tla od nepogodnih atmosferilija, održavanje povoljnih uvjeta
za mikroorganizme u tlu i zasjenjivanje deblovine stabala nositelja proizvodnje te
na taj način pomažu u stvaranju kvalitetne deblovine. Metoda, odnosno način, prorede
po toj klasifikaciji određena je numerički. U pravilu, iz proizvodnog dijela
sastojine proredom se vadi od ukupno sječive drvne mase u postocima najmanje
toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sasto


565




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 72     <-- 72 -->        PDF

jine, a iz pomoćnog dijela sastojine, odnosno podstojnog sloja, u postocima najviše
toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine.
Takvim načinom provođenja njege sastojina proredom osiguravamo unutar nj
u struktur u sastojine istovjetnu onoj koja je bila prije prorede. Na taj
način osiguravamo stanje koje je ona sama na datoj stojbini i bonitetu do tada
mukom stvarala. Na osnovi tih postavki obavljena su znanstvena istraživanja čiji
su rezultati objavljeni u navedenoj knjizi, odnosno znanstvenoj raspravi.


Znanstvena istraživanja obavljena su u posavskim šumama spačvanskog i brodskog
područja na pokusnim plohama trajnog karaktera, a koje su se sastojale od
tretiranih i kontrolnih (netaknute i prepuštene prirodnom razvoju) pokusnih ploha.
Kontrolne skupine plohe služe za usporedbu proizvodnje drva u proređivanim sastojinama
zbog toga što se prirodno razvijaju bez utjecaja uzgajivača. Na taj način
pratimo utjecaj uzgojnih zahvata na prirodno izdvajanje stabala u sastojini u
visinske, debljinske i vrijednosne razrede, odnosno koliko ubrzavamo prirodni tijek
razvoja stabala.


Istraživanja su pokazala da je u mladim (drugi dobni razred) i srednjodobnim
(treći dobni razred) sastojinama vrlo intenzivno prirodno izlučivanje stabala u
sastojini, što je indikator za intenzivne zahvate proredom, jer je tada »biološki
potencijal« najjači. To je vrijeme kada moramo pomagati i pospješiti prirodu, usmjerujući
proizvodnju k postavljenom cilju gospodarenja. Indikator je prirodni
mortalitet stabala u turnusu proređivanja. U mladim sastojinama je iznosio 9%,
a u srednjodobnim 8% od ukupne drvne mase sastojine. Prirodni mortalitet stabala
u starijim (četvrti dobni razred) i starim sastojinama (peti dobni razred) iznosio
je 1,5 do 3%. To znači, da u tim razvojnim fazama sastojina možemo samo prolongirati
debljinski prirast i kumulirati drvnu masu na elitnim stablima (pospješiti izlučivanje
stabala u vrijednosne razrede), ali bez utjecaja na formiranje sastojine
u pogledu unutarnje strukture, koju je ona sebi u potpunosti stvorila.


U sastojinama na pokusnim plohama koje su proređivane, manja drvna masa
proizvodila je istu, pa čak i veću drvnu masu, nego u sastojinama kontrolnih pokusnih
ploha. Tu veću drvnu masu možemo smatrati inertnom drvnom masom,
analogno kao u prebornim šumama.


Gotovo u svim proređivanim sastojinama nakon provedenih proreda, struktura
sastojine ostala je gotovo ista, a to znači da smo unutarnju strukturu zadržali
onakvom kakva je bila i prije prorede (odnos proizvodnog i pomoćnog dijela
sastojine), odnosno održali smo prirodnu ravnotežu ekosistema i nismo narušili
uravnotežene odnose u biocenozi.


Takva znanstvena istraživanju pokazala su da su intenzivni zahvati kod njege
šuma proredom na bazi biološko-gospodarske klasifikacije stabala u sastojini,
apsolutno pozitivni, kako u pogledu kvantitativne, tako, posebice, i u pogledu
kvalitativne proizvodnje. Najočitije se to pokazalo u mladim i srednjodobnim sastojinama
hrasta lužnjaka i običnog graba.


Interesantno je znati, a što su istraživanja dokazala, da lužnjak u starijim i
starim sastojinama još uvijek intenzivno prirašćuje, što dokazuje njegovu veliku
vitalnost. Hrast lužnjak je vrsta šumskog drveća dugog vijeka i to svojstvo, kao
i svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starijim i starim sastojinama, treba koristiti,
pogotovo što u starim sastojinama proizvodi drvo visoke kvalitete a time i vrlo
visoke vrijednosti.


566




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Provedena znanstvena istraživanja su neobično važna za sadašnja i buduća
znanstvena saznanja o prirodnim sastojinama, kakvima danas i ubuduće težimo.


ZAVRŠNA RIJEČ


Nakon radnog dijela ovog skupa nastavljeno je s nevezanim razgovorima sudionika,
pretvarajući tako promociju knjige u pravu tribinu u okviru koje su se
sudionici informirali i o radu u današnjim poratnim, pa i ratnim, uvjetima.


Bilježimo, da je I. program Radio Zagreba u emisiji u 16 sati izvjestio o ovom
skupu.


Uredništvo