DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 68 <-- 68 --> PDF |
pišu čeka na njihovo objavljivanje. Gotovo svi Dekanićev i radovi su istraživački, a temelje se ne samo na opažanjima nego na dugogodišnjim mjerenjima na stalnim pokusnim plohama koje je on kao predstojnik Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu osnovao diljem Hrvatske, tako reći od početka svoje šumarske karijere. A njegova je karijera uistinu bogata, jer je proveo kao operativni šumarski inženjer osam godina (od 1945—1953) na terenu — u različitim mjestima Hrvatske i već tada stekao iskustvo o njezi šuma koja se u to vrijeme počela intenzivnije primjenjivati u nas (I. Lončar, P. D r a g i š i ć, V. Hren i ostali). Nakon toga je uspješno završio specijalizaciju na Eidgenossische Technische Hochschule u Zürichu i na Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancy-u, da bi 1959. godine postigao stupanj doktora šumarskih znanosti na temelju disertacije »Utjecaj vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana«. Kao doktor šumarskih znanosti, zatim kao docent (1961.), potom kao izvanredni (1963.) te redoviti profesor (1968.) iz uzgaianja šuma, on neprestano radi i istražuje na terenu služeći se bogatim iskustvom iz prakse i teoretskim spoznajama iz šumarske znanosti nastavljajući rad svojih učitelja, profesora A. Petračić a i M, Anića. Tako učvršćuje Zagrebačku školu uzgajanja šuma. Velika ljubav i prirođena sklonost za šumu a posebno za njegove slavonske hrastike, bili su podsticaj da je Ivo Dekanić nastavio svoj znanstveno-istraživački rad i poslije umirovljenja. Bile su to sretne okolnosti: razumijevanje za znanstveni rad i poštivanje Ive Dekanica od strane slavonskih šumara, a rodno mjesto Rokovci, grad Vinkovci, »Slavonska šuma«, »Hrvatske šume« i Centar za znanstveni rad Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti omogućili su nastavak znanstvenih istraživanja prof. Dekanicu. Plod takvih okolnosti, koje zaslužuju veliku pažnju pa i posebnu pohvalu, danas je, eto, ova knjiga tiskana na 154 stranica sa 65 tablica i 32 grafikona ovog sadržaja: Predgovor, Uvod, Problem, Klima, Geneza sastojine, Njega sastojina proredom, Pokusne plohe, Rezultati istraživanja, Diskusija, Zaključak, Literatura i Sadržaj na njemačkom i engleskom jeziku. Kako je po autorovu mišljenju struktura šumskih sastojina odlučni element u šumskoj proizvodnji, on je dao svojoj radnji odgovarajući naslov, tj. »Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom«. Istraživački rad Ive Dekanica sastoji se u tome, da je on u šumi hrasta lužnjaka s grabom (Ouerco roboris — Carpineluin illyricum Anić) postavio 18 stalnih pokusnih ploha u ukupnoj površini od 19,83 hektara u 9 šumskih predjela: Grabarje, Srnlače, Trizlori, Čunjevci, Južno Radiševo, Kicnjevci, Južno Desićevo, Sočna i Narače. Na svakoj pokusnoj plohi autor je obavio šumsko-uzgojni zahvat na osnovi svoje »biološko-gospodarske klasifikacije stabala u sastojim«. Po toj klasifikaciji stabla u sastojini dijele se na proizvodn i i pomoćni dio sastojine. Stabla proizvodnog dijela sastojine čine glavnu (A) i uzgrednu (B) etažu; stabla pomoćnog dijela sastojine čine izlučena stabla i proizvodnja im je neznatna, ali im je biološka funkcija velika. Na temelju takve klasifikacije stabala I. Dekanić obavio je prorjeđivanje stabala na svim pokusnim plohama i time dao za svaki dobni razred demonstracijski objekt za praktično šumsko gospodarstvo kako bi valjalo prorjeđivati sastojine u spomenutoj šumskoj zajednici. Za svaku pokusnu plohu tabelarno su navedeni taksacijski podaci o broju stabala, drvnoj masi, prirastu, visinama itd. Prema tome, takvi će podaci moći poslužiti i za daljnja znanstvena istraživanja, jer je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske donijelo rješenje o izdvajanju spomenutih ploha iz redovitog gospodarenja. 562 |