DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ovim svojim znanstvenoistraživačkim radovima prof. dr. Iv o Dekani ć dao je veliki doprinos šumarskoj znanosti i praksi, te se tako odužio svojoj zavičajnoj Slavoniji. Katica Čorkalo: Knjigom protiv memoricida Agresiju jugoarmije i srbocrnogorskih četnika na Republiku Hrvatsku povijest će ocijeniti kao najbarbarskiji i najkrvaviji rat protiv čovjeka i čovječnosti u skladu sa svim međunarodnim konvencijama koje vrijede za zločine takve vrste. Ipak, Hrvatima je to ponajviše rat protiv njihova nacionalnog bića, rat u kojem se uništavaju sve duhovne i kulturne vrednote koje su u tisućljetnom življenju na ovim prostorima stvorili. Neprijatelji su metodično, iz sigurne udaljenosti provodili svoj đavolski plan razaranja svega što nosi hrvatsko ime i obilježje. Rušili su naše crkve i kapele, institute i fakultete, vrtiće i škole, bolnice i klinike, kuće i parkove, industrijska postrojenja i gospodarske objekte, ceste i pruge. Uništavali su zaštićene spomenike kulture, arheološke i umjetničke zbirke, spaljivali muzeje i knjižnice; sve što je hrvatski čovjek vjekovima izgrađivao da bi svoj život civilizirao i kulturom oplemenio. Nikoga i ništa nisu štedjeli, ništa im nije bilo sveto. Čistili su etnički hrvatska djedovska ognjišta, ubijali, ranjavali, protjerivali, proganjali i raseljavali. Bagerima su poravnali srušeno da izbrišu tragove, da nestanu s lica hrvatske zemlie njeni znakovi, građevine, pisani spomenici o nama kako bi pred svijetom mogli lagati da nas tu i nije bilo. Njihov rat protiv Hrvatske ući će u povjesnicu svijeta pod teškom optužbom za genocid, memoricid i librocid. I dok su sve činili da nas satru i zatru, mi smo se uspravljali i uspravili, branili i borili se, spašavali živote i ginuli, popravljali razorene domove i podizali nove. Tiskarski strojevi radili su punom parom, nikad kao u ratnoj godini. Knjige su se množile stradanjima usprkos, a one su uvijek bile moćno oružje i siguran znak nepobjedivog hrvatskog duha — u tamnim vjekovima srednjovjekovlja, za turskih pohoda, u najcrnjim razdobljima odnarođivanja. Taj duh nisu slomila velika europska i svjetska carstva, pa neće ni ti barbarogeniji s istoka. Naprotiv, oni su nas ujedinili i očvrsnuli, učinili još svjesnijima posebnosti i ispravnosti našega povijesnog puta. Oduvijek smo znali da je obrana doma i domovine svetinja, a nasrtanje na tuđe je zločin nakon kojega slijedi kazna, da bi se ispunila elementarna pravičnost i etičnost. Zbog svega iznijetoga, s ponosom ističemo da je Centar Hrvatske akademije u Vinkovcima tiskao knjigu prof. Dekanic a u vrijeme najžešćeg rata u ovom gradu istočne Hrvatske, rata koji je razarao Vinkovce, a u dva navrata pogodio i zgradu Akademijina instituta, ali nije onemogućio niegovu djelatnost. To je naš skroman prilog sveopćim naporima da Hrvatska sačuva temeljne djelatne potencijale, da iz najstrašnijeg rata u svojoj povijesti iznese svoj prepoznatljivi europski identitet. Govor Nikole Segedija Meni je pripala dužnost da obračun dendrometrijskih podataka za preko 27 000 stabala s pokusnih ploha koje je postavio prof. Dekanić obradim primjenom elektroničkog računala. Rad je tekao na slijedeći način: U razdoblju mirovanja vegetacije u proljeće 1987. na 16 ploha (8 pokusnih i 8 kontrolnih) obavljeno je sljedeće: |