DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
njihovu sam obradu izvršio na sličan način i s nešto dotjeranijim programima (radilo se o ukupno 19 816 stabala prije sječe), Govor prof. dr. Ivana Dekanica Prigodom izlaska knjige u izdanju HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI — Centar za znanstveni rad Vinkovci: »UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PROREDOM U SUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA (Querco roboris — Carpinetum illyricum Anić)« smatram potrebnim reći nekoliko riječi o osnovama i intencijama tih znanstvenih istraživanja koji su prikazani u toj znanstvenoj raspravi. »Imitirati prirodu i pospješiti njezina djela treba biti osnovna smjernica uzgajivača « misao i riječi su poznatog francuskog šumara PARADE-a. Ta izrijeka vrijedi i za postupke kod njege sastojina, posebice proredom, tj. trebamo pospješiti prirodno izlučivanje, odnosno izdvajanje, stabala u sastojini u visinske, debljinske i vrijednosne razrede. To je temeljni postulat kod njege šuma proredom . Naš poznati taksator CRNADAK u svojim gospodarskim osnovama za područje istraživanja, koje je prikazano u ovoj znanstvenoj raspravi, napisao je: »Proređujući šume moramo imati uvijek na pameti i paziti na to, da proredom ne zadiremo u njezinu unutarnju strukturu, koju si je ona godinama na datom staništu i bonitetu mukom stvorila«. Na osnovi takvih ekoloških i bioloških postavki, a respektirajući kod toga gospodarske potrebe (biološka proizvodnja drva) i posebne namjene šuma (proizvodnja kisika, sprečavanje erozije tla, retencijska sposobnost šumskog pokrova, rekreacija i dr.) nastojali smo stvoriti takvu klasifikaciju stabala u sastojini koja bi udovoljavala tim zahtjevima. Klasifikacija stabala u sastojini koja u pravilu treba predhoditi svakoj njezi sastojina proredom, osnovni je preduvjet za proredu. Podatke nam daju gospodarske osnove. Respektirajući biološka svojstva šumskog drveća i gospodarske potrebe i mogućnosti proizvodnje drva, kod tih istraživanja smo primjenjivali »Biološko-gospodarsku klasifikaciju stabala u sastojini« (Dekanić). Ta klasifikacija prvi puta je primijenjena 1956. godine kod znanstvenih istraživanja u posavskim šumama na fakultetskom objektu kod Lipovljana; objavljena je 1962. godine u Šumarskom listu u raspravi pod naslovom: »Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina«. Biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojini temelji se na biološkim svojstvima šumskog drveća. Kod toga prvenstveno mislimo na sposobnost regeneracije, potrebom za svijetlom, otpornost na mraz, dinamiku rasta u tijeku razvoja, mogućnost volumne proizvodnje i dr. Gospodarski momenti uglavnom se očituju u postavljenom cilju gospodarenja. Po toj klasifikaciji stabala u sastojini dijelimo na proizvođače i pomagače. Proizvođače biomase tvore stabla dominantnog sloja i uzgredne etaže, ona su proizvodni dio sastojine, a pomagači u proizvodnji su stabla podstojnog sloja i tvore pomoćni dio sastojine. Stabla pomoćnog dijela sastojine prirodno su eliminirana iz proizvodnog dijela sastojine, a proizvodnja drvne mase praktični im je neznatna. Taj dio sastojine uglavnom služi za zaštitu tla od nepogodnih atmosferilija, održavanje povoljnih uvjeta za mikroorganizme u tlu i zasjenjivanje deblovine stabala nositelja proizvodnje te na taj način pomažu u stvaranju kvalitetne deblovine. Metoda, odnosno način, prorede po toj klasifikaciji određena je numerički. U pravilu, iz proizvodnog dijela sastojine proredom se vadi od ukupno sječive drvne mase u postocima najmanje toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sasto 565 |