DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 72 <-- 72 --> PDF |
jine, a iz pomoćnog dijela sastojine, odnosno podstojnog sloja, u postocima najviše toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine. Takvim načinom provođenja njege sastojina proredom osiguravamo unutar nj u struktur u sastojine istovjetnu onoj koja je bila prije prorede. Na taj način osiguravamo stanje koje je ona sama na datoj stojbini i bonitetu do tada mukom stvarala. Na osnovi tih postavki obavljena su znanstvena istraživanja čiji su rezultati objavljeni u navedenoj knjizi, odnosno znanstvenoj raspravi. Znanstvena istraživanja obavljena su u posavskim šumama spačvanskog i brodskog područja na pokusnim plohama trajnog karaktera, a koje su se sastojale od tretiranih i kontrolnih (netaknute i prepuštene prirodnom razvoju) pokusnih ploha. Kontrolne skupine plohe služe za usporedbu proizvodnje drva u proređivanim sastojinama zbog toga što se prirodno razvijaju bez utjecaja uzgajivača. Na taj način pratimo utjecaj uzgojnih zahvata na prirodno izdvajanje stabala u sastojini u visinske, debljinske i vrijednosne razrede, odnosno koliko ubrzavamo prirodni tijek razvoja stabala. Istraživanja su pokazala da je u mladim (drugi dobni razred) i srednjodobnim (treći dobni razred) sastojinama vrlo intenzivno prirodno izlučivanje stabala u sastojini, što je indikator za intenzivne zahvate proredom, jer je tada »biološki potencijal« najjači. To je vrijeme kada moramo pomagati i pospješiti prirodu, usmjerujući proizvodnju k postavljenom cilju gospodarenja. Indikator je prirodni mortalitet stabala u turnusu proređivanja. U mladim sastojinama je iznosio 9%, a u srednjodobnim 8% od ukupne drvne mase sastojine. Prirodni mortalitet stabala u starijim (četvrti dobni razred) i starim sastojinama (peti dobni razred) iznosio je 1,5 do 3%. To znači, da u tim razvojnim fazama sastojina možemo samo prolongirati debljinski prirast i kumulirati drvnu masu na elitnim stablima (pospješiti izlučivanje stabala u vrijednosne razrede), ali bez utjecaja na formiranje sastojine u pogledu unutarnje strukture, koju je ona sebi u potpunosti stvorila. U sastojinama na pokusnim plohama koje su proređivane, manja drvna masa proizvodila je istu, pa čak i veću drvnu masu, nego u sastojinama kontrolnih pokusnih ploha. Tu veću drvnu masu možemo smatrati inertnom drvnom masom, analogno kao u prebornim šumama. Gotovo u svim proređivanim sastojinama nakon provedenih proreda, struktura sastojine ostala je gotovo ista, a to znači da smo unutarnju strukturu zadržali onakvom kakva je bila i prije prorede (odnos proizvodnog i pomoćnog dijela sastojine), odnosno održali smo prirodnu ravnotežu ekosistema i nismo narušili uravnotežene odnose u biocenozi. Takva znanstvena istraživanju pokazala su da su intenzivni zahvati kod njege šuma proredom na bazi biološko-gospodarske klasifikacije stabala u sastojini, apsolutno pozitivni, kako u pogledu kvantitativne, tako, posebice, i u pogledu kvalitativne proizvodnje. Najočitije se to pokazalo u mladim i srednjodobnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba. Interesantno je znati, a što su istraživanja dokazala, da lužnjak u starijim i starim sastojinama još uvijek intenzivno prirašćuje, što dokazuje njegovu veliku vitalnost. Hrast lužnjak je vrsta šumskog drveća dugog vijeka i to svojstvo, kao i svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starijim i starim sastojinama, treba koristiti, pogotovo što u starim sastojinama proizvodi drvo visoke kvalitete a time i vrlo visoke vrijednosti. 566 |