DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 76     <-- 76 -->        PDF

NEKOLIKO PRIJEDLOGA ZA PROMIDŽBU
HRVATSKE ŠUMARSKE STRUKE


Na održanom znanstveno-stručnom simpoziju »Doprinos znanosti razvoju šumarstva
Hrvatske« (Brijuni, 20—23. listopada 1992), u raspravi o održanim referatima
iznio sam nekoliko prijedloga za cjelovitiju promidžbu hrvatske šumarske
struke u nas, ali i u svijetu. Budući da su gotovo svi prijedlozi naišli na odobravanje
kolega, smatrao sam da ih treba ponoviti i u »Šumarskom listu«, jer će biti
od koristi za našu struku:


1. Šumarstvo Hrvatske mora aktivno biti uključeno u rad svih relevantnih
međunarodnih i domaćih stručnih foruma i u njima promicati svoje vrednote i
specifičnosti. S druge pak strane, u hrvatsko se šumarstvo moraju više unositi
pozitivna iskustva iz drugih zemalja. Iz dosadašnje aktivnosti znam da bi za Hrvatsku
bilo osobito važno inicirati formiranje i rad radne grupe za šumarstvo
u međunarodnim organizacijama »Alpe-Jadran«, »Alpska zajednica« i »Podunavska
zajednica«, pogotovo što je organizacija hrvatskoga šumarstva tradicionalno bila,
a i danas je, naslonjena na modele nekih od zemalja čije su pokrajine najaktivnije
u radu tih asocijacija (Austrija, Njemačka). Nosilac aktivnosti trebalo bi biti
resorno ministarstvo i Hrvatsko šumarsko društvo.
2. Po uzoru na zemlje s razvijenom šumarskom tradicijom morali bismo svake
godine organizirati praktično-stručnu i promidžbenu manifestaciju »DANI HRVATSKOGA
ŠUMARSTVA«. Ona bi se održavala prema aktualnoj tematici svaki
put u drugom kraju Hrvatske. Bilo bi dobro da se povremeno veže uz ostale gospodarstvene
manifestacije, npr. Zagrebački velesajam, Ambientu ili pak uz pučke
svečanosti kao što su Vinkovačke jeseni.
3. Hrvatsko šumarstvo treba svakako dobiti barem jednosatnu mjesečnu emisiju
na HTV kao što poljoprivreda ima nedjeljom emisiju »Plodovi zemlje«, a
može se i u toj emisiji odvojiti po 15 minuta za šumarstvo, jer je šuma najplemenitiji
plod zemlje. Sigurno je da jedna privredna grana koja svoju djelatnost
obavlja na približno 40% površine Republike Hrvatske to zaslužuje. Medijska
prezentacija problema i uspjeha naše struke otklonila bi kod nestručnjaka mnoge
krive pretpostavke o, npr. sječi i zaštiti šuma i slično.
Također bi profesionalni novinari koji su zaposleni u Javnom poduzeću »Hrvatske
šume« morali biti mnogo aktivniji u prezentaciji šumarske djelatnosti u
dnevnom tisku i u ostalim glasilima izvan šumarske struke.


4. Duga i bogata tradicija hrvatskoga šumarstva zaslužuje šumarski muzej,
zapravo dva muzeja. Ideju o muzeju u Bošnjacima treba do kraja realizirati, a
drugi mu ej, koji bi pokrivao u prvom redu područje prebornih šuma i krša, trebalo
bi osnovati u južnom dijelu Hrvatske. Predlažem da to bude u Krasnu u sjevernom
Velebitu, službeno najstarijoj šumariji u Hrvatskoj.
5. Šuriarstvo Hrvatske treba modernu knjižnicu, jedinstvenu banku podataka,
hrvatski rječnik šumarskih naziva, preglednu povijest hrvatskoga šumarstva i en


ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ciklopediju hrvatskoga šumarstva. Vodeći računa o dosadašnjem sustavu organizaqije,
siedišnja knjižnica treba ostati u Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu,
a banka podataka u Javnom poduzeću »Hrvatske šume«. Jedinstveni rječnik
i povij ;st šumarstva Hrvatske ne traže posebna objašnjenja, a relativno nova šumarska
enciklopedija, bez obzira na sve vrijednosti pisana je u drugom vremenu
i .rukčijoj organiziranosti hrvatskoga šumarstva, pa ne zadovoljava današnje potrebe.
Kao primjer navodim naziv »revirni sustav«, na kojemu se praktično zasniva
organizacija šumarstva Hrvatske, a koji u postojećoj enciklopediji nije
dostatno obrađen. To se odnosi i na niz drugih pojmova i današnjih potreba šumarskih
stručnjaka, pa i laika.


* * *


Na realizaciji ovih prijedloga moraju se angažirati svi odgovarajući stručnjaci
resornog ministarstva, Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, Šumarskog fakulteta
i Šumarskog instituta, a posebno u Hrvatskom šumarskom društvu. Ta stručna
organizacija djeluje aktivno na cijelom području Hrvatske i svi smo njezini članovi.
Ona treba funkcionirati tako da u nekim segmentima zamjenjuje (u nekim
zemljama) postojeće šumarske akademije.


Uvjeren sam da bi rješavanje nekih od ovih prijedloga pridonijelo promidžbi
i učinkovitosti rada hrvatske šumarske struke. Domaća javnost bi se na adekvatniji
način upoznala s našim radom i funkcioniranjem šume kao obnovljivog resursa,
a od stranih kolega ne bismo dobivali samo pojedinačne izraze simpatije i
priznanje za stručni rad.


Svjesni smo osobitosti zagrebačke (hrvatske) šumarske škole, ali se one moraju
na adekvatniji način predstaviti domaćoj i stranoj stručnoj i inoj javnosti,
pa će biti i bolje valorizirani. Ovi su prijedlozi sigurno samo dio naših stručnih
razmišljanja. Pozivam kolege da iznesu svoje prijedloge i s ostalih aspekata, jer
je sigurno da je to Hrvatskoj u ovome trenutku itekako potrebno.


Dr. Joso Vukelić, Šumarski fakultet, Zagreb