DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 76 <-- 76 --> PDF |
NEKOLIKO PRIJEDLOGA ZA PROMIDŽBU HRVATSKE ŠUMARSKE STRUKE Na održanom znanstveno-stručnom simpoziju »Doprinos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske« (Brijuni, 20—23. listopada 1992), u raspravi o održanim referatima iznio sam nekoliko prijedloga za cjelovitiju promidžbu hrvatske šumarske struke u nas, ali i u svijetu. Budući da su gotovo svi prijedlozi naišli na odobravanje kolega, smatrao sam da ih treba ponoviti i u »Šumarskom listu«, jer će biti od koristi za našu struku: 1. Šumarstvo Hrvatske mora aktivno biti uključeno u rad svih relevantnih međunarodnih i domaćih stručnih foruma i u njima promicati svoje vrednote i specifičnosti. S druge pak strane, u hrvatsko se šumarstvo moraju više unositi pozitivna iskustva iz drugih zemalja. Iz dosadašnje aktivnosti znam da bi za Hrvatsku bilo osobito važno inicirati formiranje i rad radne grupe za šumarstvo u međunarodnim organizacijama »Alpe-Jadran«, »Alpska zajednica« i »Podunavska zajednica«, pogotovo što je organizacija hrvatskoga šumarstva tradicionalno bila, a i danas je, naslonjena na modele nekih od zemalja čije su pokrajine najaktivnije u radu tih asocijacija (Austrija, Njemačka). Nosilac aktivnosti trebalo bi biti resorno ministarstvo i Hrvatsko šumarsko društvo. 2. Po uzoru na zemlje s razvijenom šumarskom tradicijom morali bismo svake godine organizirati praktično-stručnu i promidžbenu manifestaciju »DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA«. Ona bi se održavala prema aktualnoj tematici svaki put u drugom kraju Hrvatske. Bilo bi dobro da se povremeno veže uz ostale gospodarstvene manifestacije, npr. Zagrebački velesajam, Ambientu ili pak uz pučke svečanosti kao što su Vinkovačke jeseni. 3. Hrvatsko šumarstvo treba svakako dobiti barem jednosatnu mjesečnu emisiju na HTV kao što poljoprivreda ima nedjeljom emisiju »Plodovi zemlje«, a može se i u toj emisiji odvojiti po 15 minuta za šumarstvo, jer je šuma najplemenitiji plod zemlje. Sigurno je da jedna privredna grana koja svoju djelatnost obavlja na približno 40% površine Republike Hrvatske to zaslužuje. Medijska prezentacija problema i uspjeha naše struke otklonila bi kod nestručnjaka mnoge krive pretpostavke o, npr. sječi i zaštiti šuma i slično. Također bi profesionalni novinari koji su zaposleni u Javnom poduzeću »Hrvatske šume« morali biti mnogo aktivniji u prezentaciji šumarske djelatnosti u dnevnom tisku i u ostalim glasilima izvan šumarske struke. 4. Duga i bogata tradicija hrvatskoga šumarstva zaslužuje šumarski muzej, zapravo dva muzeja. Ideju o muzeju u Bošnjacima treba do kraja realizirati, a drugi mu ej, koji bi pokrivao u prvom redu područje prebornih šuma i krša, trebalo bi osnovati u južnom dijelu Hrvatske. Predlažem da to bude u Krasnu u sjevernom Velebitu, službeno najstarijoj šumariji u Hrvatskoj. 5. Šuriarstvo Hrvatske treba modernu knjižnicu, jedinstvenu banku podataka, hrvatski rječnik šumarskih naziva, preglednu povijest hrvatskoga šumarstva i en |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ciklopediju hrvatskoga šumarstva. Vodeći računa o dosadašnjem sustavu organizaqije, siedišnja knjižnica treba ostati u Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu, a banka podataka u Javnom poduzeću »Hrvatske šume«. Jedinstveni rječnik i povij ;st šumarstva Hrvatske ne traže posebna objašnjenja, a relativno nova šumarska enciklopedija, bez obzira na sve vrijednosti pisana je u drugom vremenu i .rukčijoj organiziranosti hrvatskoga šumarstva, pa ne zadovoljava današnje potrebe. Kao primjer navodim naziv »revirni sustav«, na kojemu se praktično zasniva organizacija šumarstva Hrvatske, a koji u postojećoj enciklopediji nije dostatno obrađen. To se odnosi i na niz drugih pojmova i današnjih potreba šumarskih stručnjaka, pa i laika. * * * Na realizaciji ovih prijedloga moraju se angažirati svi odgovarajući stručnjaci resornog ministarstva, Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta, a posebno u Hrvatskom šumarskom društvu. Ta stručna organizacija djeluje aktivno na cijelom području Hrvatske i svi smo njezini članovi. Ona treba funkcionirati tako da u nekim segmentima zamjenjuje (u nekim zemljama) postojeće šumarske akademije. Uvjeren sam da bi rješavanje nekih od ovih prijedloga pridonijelo promidžbi i učinkovitosti rada hrvatske šumarske struke. Domaća javnost bi se na adekvatniji način upoznala s našim radom i funkcioniranjem šume kao obnovljivog resursa, a od stranih kolega ne bismo dobivali samo pojedinačne izraze simpatije i priznanje za stručni rad. Svjesni smo osobitosti zagrebačke (hrvatske) šumarske škole, ali se one moraju na adekvatniji način predstaviti domaćoj i stranoj stručnoj i inoj javnosti, pa će biti i bolje valorizirani. Ovi su prijedlozi sigurno samo dio naših stručnih razmišljanja. Pozivam kolege da iznesu svoje prijedloge i s ostalih aspekata, jer je sigurno da je to Hrvatskoj u ovome trenutku itekako potrebno. Dr. Joso Vukelić, Šumarski fakultet, Zagreb |