DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 10 <-- 10 --> PDF |
smislu zakorjenjivanja reznica od njezinog prirodnog analoga indol-3-octene kiseline (IAA). Kod autovegetativnog razmnožavanja javljaju se različite poteškoće u smislu optimalnog oživljavanja te razvoja tako proizvedene sadnice, koje uzrokuju različiti egzogeni i endogeni čimbenici, kao što su: medij za zakorjenjivanje (supstrat), temperatura i zračna vlaga, inhibitori i kofaktori uz fiziološke probleme juvenilno-adultnog stadija i rejuvenilizacije. Također je značajno prisutna genotipska varijabilnost sposobnosti zakorjenjivanja između vrsta, kao i između kultivara i klonova unutar vrste. Fiziološko i morfološko stanje reznice (veličina, položaj u krošnji, vrijeme sakupljanja i dr.) također značajno utječe na zakorjenjivanje. Uspješan transfer ožiljenica iz kontroliranih uvjeta plastenika na gredice i njihovo preživljavanje tijekom prve vegetacije još je jedna od prepreka pri postupku uspješnog autovegetativnog razmnožavanja. U našem radu opisat ćemo rezultate višegodišnjih eksperimentalnih istraživanja na zakorjenjivanju i multiplikaciji izabranih genotipova (klonova) triju vrsta roda Alnus: A. glutinosa (L.) Gaertn., A. rubra Bong, i A. subcordata C. A. Mey (SI. 1). crn ]0 \1 2 T 3 SI. 1. Listovi joha uključenih u autovegetativno razmnožavanje: Alnus glutinosa, A. subcordata i A. rubra METODA RADA Istraživanja opisana u ovom radu provedena su u plasteniku i rasadniku Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu u razdoblju od 1984. do 1991. godine. Kod autovegetativnog razmnožava 8 |