DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 11     <-- 11 -->        PDF

nja joha korištene su reznice s mladih orteta sijanaca, od 3 do 7 godina starosti,
reznice s primarno zakorjenjenih adultnih klonova crne johe (starosti
48—90 godina) i njihovih rameta iz heterovegetativnog razmnožavanja (klonska
sjemenska plantaža). Selekcionirani klonovi su serijski razmnožavani u
pasažama. Reznice su uzimane s orteta neposredno prije njihova tretiranja
i pikiranja u supstrat. Korištene su zelene reznice (uzimane tijekom lipnja)
i dormantne reznice (uzimane u vrijeme mirovanja vegetacije). Tijekom sedmogodišnjeg
razdoblja istraživanja, u 49 eksperimenata, uključeno je 116
klonova spomenutih vrsta joha. Ukupno je pikirano 17 943 kom. zelenih i
odrvenjelih reznica.


Reznice korištene u pokusima zakorjenjivanja bile su dužine 7—10 cm,
koje su imale dva dobro razvijena pupa. Donji dio reznice odrezan je oštrim
nožem (skalpelom) pod malim kutem, da bi mjesto prereza bilo duže, a rez
oštar, načinjen u jednom potezu. Listovi na reznici su prikraćivani radi smanjenja
transpiracije. Reznice su tretirane s koncentracijom od 4000 ppm IBA
(indol-maslačnom kiselinom). Supstrat u koji su reznice pikirane sastojao se
od smjese pijeska, zemlje, perlita i treseta u omjeru 2:2:1:1 . Dubina pikiranja
reznica bila je cea 1,5 cm.


Eksperimenti su uz tretirane reznice sadržavali i kontrolu, koju su predstavljale
netretirane reznice istog klona. Od statističkih metoda korišten je
test signifikantnosti razlika proporcija i rang korelacija.


Presadnja ožiljenica na gredice u vrtu Katedre provedena je tijekom mjeseca
studenog i travnja, kako bi se utvrdilo optimalno vrijeme presađivanja
te preživljavanje zakorjenjenih reznica.


Plagiotropni odnosno ortotropni rast ožiljenica izražen je postotkom otklona
od vertikale u odnosu na totalnu visinu sadnice.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA


Značajna genetička varijabilnost sposobnosti zakorjenjivanja uočena je
između vrsta, koje pripadaju podrodu Gymnothyrsus (Spach) Regel s time,
da je Alnus subeordata pokazala značajno veći potencijal zakorjenjivanja od


A. glutinosa i A. rubra tijekom provedenih višegodišnjih istraživanja (Tab. 1).
Uspjeh zakorjenjivanja Alnus subeordata bio je u prosjeku 89,0°/o za zelene
i 75,0% za dormantne reznice. Kod crne johe zakorjenjivanje zelenih reznica
s juvenilnih orteta iznosilo je 55,2%, a za dormantne reznice 22,2%. Značajno
poboljšanje u potencijalu zakorjenjivanja dobiveno je kod serijski autovegetativno
razmnoženih adultnih klonova crne johe starosti od 48 do 90 godina,
s prosječnim zakorjenjivanjem od 68,8% kod zelenih i 29,5% kod dormantnih
reznica. Reznice selekcioniranih klonova vrste Alnus rubra u prosjeku
su se zakorjenjivale 31,0% (zelene) i 9,5% (dormantne). Također je utvrđena
značajna genetička varijabilnost u potencijalu zakorjenjivanja između različitih
genotipova unutar svake pojedine vrste, što se očitovalo velikom širinom
varijabilnosti u sposobnosti zakorjenjivanja različitih klonova (Tab. 1).
Zelene reznice, koje su uzimane u kasno proljeće, iskazale su znatno veći
potencijal zakorjenjivanja od dormantnih reznica, kod sve tri istraživane
vrste joha, bilo da su uzimane s juvenilnih ili adultnih klonova, koji su sekundarno
autovegetativno razmnoženi u pasažama (Tab. 1).


9