DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 17     <-- 17 -->        PDF

starosti donora, fiziološkom stanju reznicc, stimulatorima za zakorjenjivanje
i njihovoj koncentraciji itd.


2. Od ispitivanih vrsta A. subcordata ima najveći potencijal za autovegetativno
razmnožavanje. To se posebno odnosi na sposobnost zakorjenjivanja
netretiranih reznica, kako zelenih tako i dormantnih, od juvenilnih orteta starosti
do 5 godina.
3. Kod svih vrsta istraživanih joha, autovegetativno razmnožavanje zelenim
reznicama od donora starosti do 5 godina, dalo je najbolje rezultate.
Unutar svake pojedine vrste utvrđena je vrlo izražena genotipska varijabilnost
vezana za klon (genotip).
4. Adultna stabla je moguće autovegetativno razmnožavati uz prethodno
heterovegetativno razmnožavanje (cijepljenje). Negativni efekti rasta kao što
je npr. plagiotropni rast, mogu se kod pojedinih genotipova vrlo brzo eliminirati
sukcesivnim pasažama (autovegetativnim razmnožavanjem). Sposobnost
eliminiranja negativnih efekata rasta kod pojedinih klonova, genetski je determinirana.
5. Od stimulatora zakorjenjivanja najbolji rezultati su polučeni aplikacijom
IBA. Svaka od tri istraživane vrste joha ima specifične zahtjeve u odnosu
na koncentraciju IBA.
6. Dobiveni pozitivni rezultati autovegetativnog razmnožavanja crne johe
omogućuju lakše i brže podizanje klonskih sjemenskih plantaža ove vrste,
te konzervaciju većeg broja selekcioniranih genotipova. Daljnjim usavršavanjem
metode autovegetativnog razmnožavanja, uz izbor superiornih genotipova,
moguće je proizvedena klonska potomstva koristiti i kao nadopunu
generativnom razmnožavanju ove vrste.
7. Metoda autovegetativnog razmnožavanja istraživanih triju vrsta joha
omogućuje i brzu multiplikaciju te korištenje selekcioniranih genotipova različitih
vrsta joha u hortikulturi te kod podizanja specijalnih nasada za proizvodnju
biomase ili za istraživanje različitih genetskih i fizioloških problema u
šumarstvu kao što su klonska varijabilnost (modifikacije i genetska varijabilnost),
nasljednost pojedinih svojstava, fiksacija dušika, mikoriza itd.
LITERATURA


Alden, T., I. Dormling, C. Ehrenberg, H. Kellerstam & S. Perss
o n 1977: Some methods for vegetative propagation. Vegetative propagation
of forest trees-physiology and practice. Symp. in Uppsala, Sweden, 43—54.


Blake, T. J. & C. V. Bentley, 1985: Clonal propagation of forest trees by


rooting of cuttings. Proc. of the Joint IEA/For. Energy prog, and FAO/Coop.


network on rural energy for. energy Conf. and Workshop on: Res. in For. for


Ener., Rungstedgaard, Denmark, October 28—30, 2—41.
Dietrichson , J., 1981: Ortet selection of Norway spruce at age seven, and


ramet performance after six propagation cycles. Symp. on Clonal Forestry, Up


psala, Sweden, April 8—9, 57—64.
Gesto, M. D. V., A. Vazquez & E. Vietez, 1977: Rooting substances in
water extracts of Castanea sativa and Salix viminalis. Physiol. Plant. 40, 265—
—268.
II a i s s i g, B. E., 1974: Influence of auxins and auxin synergists on adventitious


root primordium initiation and development. N. Z. J. For. Sci. 4, 311—323.
Hansen, E. A., P h i p p s, H. M. & T o 1 s t e d, D. N., 1979: Rooting greenwood
tip cuttings of a difficult-to-root Populus clone. Tree Plant. Notes 30, 9—11.