DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*375.4 + 461.001/2 Sum. list CXVII (1993) 23


FIZIČKE ŠTETE NA TLU PRI PRIVLAČENJU DRVA


Ante P. B. KRPAM*, 2eljka IVANOVIĆ*, Stjepan PETREŠ«


SAŽETAK: Pri privlačenju tehničkog oblog drva traktorima
na tlu nastaju direktne i indirektne štete. Direktne štete su lako
vidljive plastične deformacije tla (kolotragovi). Vrsta kolotragovazavisna je o nosivosti tla, a nosivost o momentalnoj vlazi u tlu.


Dubinu kolotragova diktira stanje tla, broj prolaza te masa
vozila i tovara.


Izmjerena dubina sabijanja tla za adaptirani poljoprivrednitraktor je 2,1 do 3,2 cm. Dubina prodora u tlo za zglobni i poljoprivredni
traktor u rasponu je od 13,8 cm do 24,5 cm.


Širina kolotragova veća je za oba traktora u brdskim uvjetima
nego u nizini. Isto se odnosi na ukupnu širinu gažene ploštine.


Očekivana ukupna gažena ploština sječine za oba traktora kod
teoretske gustoće vlaka od 50—200 m iznosi zaokruženo 1,0°U do
6,5<>/o. Najteža oštećenja tla su na kolotragovima i zauzimaju, ovisno
o dužini vlaka, kod zglobnog traktora 0,7°/» do 2,9i l,2°lo do 5,0°/» ploštine sječine u brdu. Za adaptirani poljoprivredni
traktor najveći udio je 2,5°/o ploštine sječine (u brdskim
uvjetima).


Ključne riječi: štete na tlu, traktor, privlačenje drva,
zaštita tla.


UVOD I PROBLEMATIKA


Na tlu, složenom prirodnom fenomenu komplicirane interakcije krute,
tekuće i plinovite faze, pri prolazu vozila (u Hrvatskoj se pretežno radi o kotačnim
traktorima) dešavaju se plastične deformacije koje u uobičajenoj terminologiji
nazivamo štetama na tlu.


Sabijanja i viskozna stanja tla se preklapaju u širokom rasponu vlage
tla pa stoga stoji Hildebrandova (1986) tvrdnja da su u šumskim tlima
uvijek prisutne obje pojave, a koja će prevladati u određenom trenutku
odlučuje sadržaj momentalne vlage u tlu. Isti autor tvrdi da se gaženjem tla
gustoća tla uvijek više ili manje povećava, a propusnost za vodu zbog eliminacije
krupnih pora smanjuje. G e h r k e i dr. (1992) navode da je stišlji


* Doc. dr. Ante P. B. Krpan, Željka Ivanović, dipl. inž., Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu
** Stjepan Petreš, dipl. inž., Uprava šuma Zagreb