DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*375.4 + 461.001/2 Sum. list CXVII (1993) 23 FIZIČKE ŠTETE NA TLU PRI PRIVLAČENJU DRVA Ante P. B. KRPAM*, 2eljka IVANOVIĆ*, Stjepan PETREŠ« SAŽETAK: Pri privlačenju tehničkog oblog drva traktorima na tlu nastaju direktne i indirektne štete. Direktne štete su lako vidljive plastične deformacije tla (kolotragovi). Vrsta kolotragovazavisna je o nosivosti tla, a nosivost o momentalnoj vlazi u tlu. Dubinu kolotragova diktira stanje tla, broj prolaza te masa vozila i tovara. Izmjerena dubina sabijanja tla za adaptirani poljoprivrednitraktor je 2,1 do 3,2 cm. Dubina prodora u tlo za zglobni i poljoprivredni traktor u rasponu je od 13,8 cm do 24,5 cm. Širina kolotragova veća je za oba traktora u brdskim uvjetima nego u nizini. Isto se odnosi na ukupnu širinu gažene ploštine. Očekivana ukupna gažena ploština sječine za oba traktora kod teoretske gustoće vlaka od 50—200 m iznosi zaokruženo 1,0°U do 6,5<>/o. Najteža oštećenja tla su na kolotragovima i zauzimaju, ovisno o dužini vlaka, kod zglobnog traktora 0,7°/» do 2,9 traktor najveći udio je 2,5°/o ploštine sječine (u brdskim uvjetima). Ključne riječi: štete na tlu, traktor, privlačenje drva, zaštita tla. UVOD I PROBLEMATIKA Na tlu, složenom prirodnom fenomenu komplicirane interakcije krute, tekuće i plinovite faze, pri prolazu vozila (u Hrvatskoj se pretežno radi o kotačnim traktorima) dešavaju se plastične deformacije koje u uobičajenoj terminologiji nazivamo štetama na tlu. Sabijanja i viskozna stanja tla se preklapaju u širokom rasponu vlage tla pa stoga stoji Hildebrandova (1986) tvrdnja da su u šumskim tlima uvijek prisutne obje pojave, a koja će prevladati u određenom trenutku odlučuje sadržaj momentalne vlage u tlu. Isti autor tvrdi da se gaženjem tla gustoća tla uvijek više ili manje povećava, a propusnost za vodu zbog eliminacije krupnih pora smanjuje. G e h r k e i dr. (1992) navode da je stišlji * Doc. dr. Ante P. B. Krpan, Željka Ivanović, dipl. inž., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ** Stjepan Petreš, dipl. inž., Uprava šuma Zagreb |