DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Pri primjeni visoke mehanizacije (harvesteri i dr.) provodi se zaštita tla i korjenovog sustava polaganjem okresanih grana na trase vlaka. S e h ä ffe r i dr. (1991) kod primjene teških strojeva uzimaju kritičnu debljinu zastora grana od 25 cm. Wilper t & Parb s (1992) su također proučavali taj problem te su utvrdili da je pri uporabi lakših strojeva djelotvoran zastor granja tanji od 25 cm. Zaštita tla a time i korjenovog sustava zastorom okresanih grana provediva je kod nas u kulturama četinjača. Tehnološki moguće ju je izvesti i pri ručno-strojom kresanju grana (kresanje na vlaknama). U cilju smanjenja fizičke i fiziološke devastacije tla na vlakama i traktorskim putevima iste će se trasirati s nagibima usklađenim s crodibilnošću tla i očekivanim količinama padavina. Štete na tlu ograničavaju se u nekim zemljama propisima. Gehrk e i dr. (1992) navode da je u pokrajini Niedersachsen dozvoljena dubina kolotragova pri uporabi šumskih strojeva do najviše 15 cm (Merkblatt der Nds. Landesforstverwaltung Nr. 23/1989). Zaštita tla pri privlačenju drva je kompliciran problem. Ona potencira unutrašnje napetosti u prihvaćanim tehnologijama eksploatacije šuma suprostavljajući se naročito paralelnom tijeku faza rada sječe, izrade i transporta drva i racionalnije metode izrade. ZAKLJUČCI Pri radu traktora na privlačenju tehničkog oblog drva šumska tla gaze se kotačima (gusjenicama) traktora i vučenim drvom. Najveća oštećenja su pod kotačima vozila. Očituju se kao kolotragovi nastali sabijanjem tla ili prodorima u dubinu tla. Vrsta kolotraga zavisna je o nosivosti tla, a nosivost tla o momentalnoj vlazi u tlu. Dubina kolotragova diktirana je stanjem tla, brojem prolaza te obujmom i masom tovara a ne vrstom traktora. Pri sabijanju tla izmjerene su deformacije dubine od 2,1 do 3,2 cm. Dubina prodora u tlo kretala se kod oba traktora prosječno od 13,8 cm do 24,5 cm. Širina kolotraga veća je kod zglobnih traktora nego kod adaptiranih poljoprivrednih traktora a u brdskim uvjetima veća je nego u nizini. Isti zaključak odnosi se i na ukupnu širinu gažene ploštine. Ukupna širina gažene ploštine adaptiranog poljoprivrednog traktora u brdu (250 cm) približava se širini vlake zglobnog traktora u nizini (254,2 cm). Ukupna gažena ploština za teoretsku gustoću vlaka od 50 do 200 m za zglobni traktor očekuje se od 1,3% do 6,5% površine sječine. Adaptirani poljoprivredni traktor, zavisno o dužini vlaka, oštećuje 1,0% do 5,0% površine sječine. Najveće štete (pod kotačima traktora) kod zglobnog traktora čine 0,7% do 2,9(,/c površine sječine u nizini i 1,2°/» do 5,0% površine sječine u brdskim uvjetima. Kod adaptiranog poljoprivrednog traktora maksimum u nizini je 2,0%> a u brdu 2,5% površine sječine. Štete na tlu pri privlačenju drva nije moguće potpuno eliminirati ali se mogu svesti u ekološki i gospodarski podnošljivu mjeru primjenom najpo 30 |