DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 35     <-- 35 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630*95:311.17 Sum list. CXVII (1993) 33


KAKO EVIDENCIJI SJEČA PO BROJU STABALA PROŠIRITI
STUPANJ INFORMATIVNOSTI


(Evidencija po godinama sječe)


Radovan KRIŽANEC*


Povodom 40-god. kontinuiranograda NPŠO — Zalesina


SAŽETAK: Medu brojne taksacijske elemente na temelju kojih
se u prebornoj šumi analizira dosadanje gospodarenje, prikazuje
stanje šuma u vrijeme uređivanja i prognozira buduće gospodarenje,
ubrajamo i evidencije sječa u koje se kronološki tijemom
gospodarnja bilježe posječena stabla i njihove drvne mase.


Evidencije sječa, se uglavnom vode u okvirima zakonski propisanog
minimuma u svrhu kontrole izvršenja osnovom ili planovima
sječa predviđenih drvnih masa za sječu ili etata.


Ovom vrlo jednostavnom i direktno mjerljivom taksacijskomelementu može se uz dodatne informacije poboljšati sadržajnosti proširiti primjena.


U radu je na jednom praktičnom primjeru obrađen postupakvođenja kvalitativno poboljšane evidencije sječe po broju stabala.


Rezultati istraživanja pokazali su, da bi opisani postupak —
a naročito grafičke analize evidencije — valjalo usvojiti kao nezaobilazne
pokazatelje uspješnosti gospodarenja, što bi obzirom
na stanje šuma pridonijelo njihovoj bržoj normalizaciji.


Ključne riječi: preborna šuma, evidencija sječa.


PREDGOVOR


Pažnje vrijedan jubilej: 40-obljetnica kontinuiranog edukativnog djelovanja
Nastavno pokusnih šumskih objekata (NPŠO) Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu — Uprava Zalesina, potaknuo nas je na publiciranje ove
parcijalne retrospektive gospodarenja nastavnim objektom »Belevine« sa
svrhom, da sve generacije studenata koji su dio terenske nastave obavili u
prebornim šumama Gorskog Kotara kao i stručnu šumarsku javnost upozna
s pažnje vrijednim jubilejom, koji je nažalost prošao nezapaženo, ne zbog
zaborava, već zbog nenormalnih uvjeta rada i većeg oštećenja studentskih
nastambi u Zalesini raketiranjem okupatorskog zrakoplovstva.


* Doc. dr. Radovan Križance, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 36     <-- 36 -->        PDF

UVOD


Razvitak preborne šume je trajni proces (po kojem se prebornoj šumi
pridaje atribut — trajna šuma). Ispravna predodžba o dinamici i tempu njena
razvitka može se steći samo kontinuiranim praćenjem promjena taksacijskih
elemenata i svih ostalih za razvitak šume relevantnih činitelja.


Dinamiku i tempo promjena razvitka, uređivanja šuma prati i prikazuje
u tri kronološki kontinuirane, no — iz praktičnih razloga — vremenski razlučene
periode, koje u uređajnom elaboratu nose sinonime »dosadanje gospodarenje
«, »stanje šume u vrijeme uređivanja« i »buduće gospodarenje«.


Dinamika i tempo razvitka prebornih sastojina, prosuđuje se na osnovu
proučenih promjena osnovnih pokazatelja razvitka između uzastopnih inventura
i međuodnosa taksacijskih elemenata utvrđenih u inventurama.


Među brojnim pokazateljima promjena, značajno mjesto zauzimaju konkretni,
direktno mjerljivi pokazatelji »dosadanjeg gospodarenja« — broj i
drvna masa posječenih stabala, evidentirani u tzv. »Kontrolnoj knjizi« ili
»Evidenciji sječa«.


Evidencija sječa je vrlo jednostavna informacija, čije vođenje ne zahtijeva
visoku stručnost ali pretpostavlja savjesnost i točnost u radu stručnjaka
na terenu i evidentičara u uredu, uz obostranu obvezu trajnog arhiviranja dokumenata
(manuala doznake i kontrolne knjige).


Prema Zakonu o šumama (N. N. br. 52/90) i Pravilniku (N. N. br. 42/85,
br. 36/89 i br. 6/91), evidencije sječe se obvezno vode u zakonski nužnom
obujmu. No, one se mogu voditi i s proširenim dijapazonom informacija.
To im povećava stupanj informativnosti kao pokazateljima promjena razvitka,
uspješnosti dosadanjeg i prognoze budućeg gospodarenja.


IDEJA


Ideja o vođenju kvalitativno informativnije evidencije sječa od postojeće,
propisane zakonskim minimumom, javila se tijekom dugogodišnjeg osobnog
odabira i obilježavanja stabala za sječu (doznake) kao i vođenja evidencije
sječa za NPŠO (Nastavno pokusne šumske objekte) Šumarskog fakulteta
u Zalesini.


Na realizaciju ideje utjecalo je nekoliko momenata:


— posebna namjena šume odnosno njena edukativna uloga u obrazovanju
budućih visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka;
— namjera, da se doznake i evidencije sječa vode primjereno pravilnom
gospodarenju u sklopu suvremene teorije;
— spoznaja, da sumarni brojčani podaci ne pružaju dovoljno informacija
o uzrocima i posljedicama promjena tijekom razvitka sastojina, naročito
pri ekstremnim i negativnim biotičkim i abiotičkim pojavama;
— potreba, da se što brže upotpuni praznina nastala zbog brojnih izgubljenih
i propalih evidencija sječa tijekom prošlog rata, organizacijskih
promjena službe uređivanja šezdesetih godina (Drndeli ć M., 1971., str.
111—112) a naročito tijekom ovog rata;
34




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— poticaj provo´diteljima radova, da na prezentiranom primjeru uoče,
kako se jednostavno i uz malo truda mogu značajno proširiti mogućnosti
korištenja rezultata evidencije sječa i postupak primijeniti u praksi — naravno
u okviru potreba i namjene šume za koju se evidencije vode.
OPIS GOSPODARSKE JEDINICE


Prikazana evidencija sječa odnosi se na gospodarsku jedinicu NPŠO Belevine,
šumu posebne namjene za nastavu i znanstvena istraživanja.
Osnovne podatke o gospodarskoj jedinici prikazali smo> zajedno s podacima
zadnje inventure (1989/90) u tabeli 1, sa stanjem 01. 01. 1990. godine.


Šume ove gospodarske jedinice uređuju se i planski gospodare od 1891/
/92. godine kad je izrađena prva Osnova gospodarenja. U proteklih sto godina
izvršeno je devet inventura koje se međusobno razlikuju po intenzitetu
i kvaliteti izmjere, metodama uređivanja i načinu gospodarenja. Te promjene
odražavaju se i u stanju šume utvrđenom u posljednjoj inventuri 1989/90.
godine.


Danas se gospodari po Novom sistemu uređivanja prebornih šuma D.
K1 e p c a, grupimičnim načinom.


Odabir i obilježavanje stabala za sječu (doznaka)


Ako odabir stabala za sječu (doznaku) shvatimo kao najodgovorniji stručni
rad u šumarstvu, a evidenciju sječa kao logičan nastavak ili sastavni dio
toga rada, tada samo sustavno, savjesno i korektno vođenje manuala doznake
i evidencije sječa jamči kontinuitet praćenja uspješnosti doznake i utjecaja
gospodarskih postupaka na razvitak i promjene stanja sastojina.


Neosporno je, da kancelarijskom dijelu (evidenciji) ne pridajemo isti
ponder kao i terenskom (doznaci), iako oba čine nerazdvojnu cjelinu. Neodgovoran
pristup vođenju i analizi evidencije sječa nanosi šum. gospodarstvu
znatne materijalne i stručne štete, koje se — uvjereni smo — mogu izbjeći.
Ovaj rad to nedvosmisleno potvrđuje.


Stabala za sječu odabirana su slijedom prioriteta opisanih u Instrukciji
od 1937. god., dopunjenih kriterijima J. Š afa r a (1948), V. Alabovsko g
(1951), N. Eića (1962), D. Klepca (1965), D. Cestara & V. Hrena
(1967) i dr., te ZOŠ-a i »Pravilnika« uz dosljednju primjenu osnovnog kriterija
doznake Kontrolne metode, prema kojem za sječu valja uvijek obilježiti
stabla, koja smetaju boljima od sebe.


Svake godine obavljene su dvije doznake — prema godišnjim planovima
i redoslijedu propisanom u Općoj osnovi sječa. Najprije je obavljena »SANITARNA
« doznaka na cijeloj površini gospodarske jedinice a zatim REDOVITA
do propisanog etata.


Prema potrebi (izgradnja šumskih cesta, dalekovoda i dr.) vršene su izvanredne
doznake i posebno evidentirane u manualima tekuće godine.


Doznačena stabla obilježavana su kolobrojem i doznačnim čekićem. U
manualima doznake su — bez obzira na vrstu doznaka upisani: doznačili
broj stabala, vrsta drveća, prsni promjer i uzrok odnosno razlog doznake.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Opis gospodarske


(Stanje


1. Naziv:
2. Položaj: a) zemljopisni
b) mjesni


c) šumskogospodarski


d) šumskogospodarska oznaka


3. Površina - produktivna
- ukupna
4. Edafski faktori:
5.
Topografski faktori: a) nadmorska visina
b) ekspozicija
c) inklinacija
6. Klimatski faktori: a) tip klime
b) sred. god. temperat.
c) sred. relat. vlaga zr.
d) sred. kol. god. obor.


7.
Vegetacijski faktori: a) zona
b) pojas
c) potpojas
d)razred
e) red
f) sveza
g) asocijacija
8.
Tipološka jedinica: a) područje
b)zona
c) tip
9. Bonitet po tablicama
Šurič-Pranjić
Taksacijski elementi:
a) broj stabala po hektaru (N)
b) omjer smjese po broju stabala
c) temeljnica po hektaru (G)
d) drvna masa po hektaru (V)
e) omjer smjese po drvnoj masi
f) srednji prsni promjer ds


jedinice »Belevine«


1.1.
1990.)
Tablica 1.
Belevine


Gosp. jedinica Belevine je NPŠO (nastavno pokusni
šumski objekt) Šumarskog fakulteta u Zalesini, u
Gorskom kotaru (R Hrvatska) na 45°26´ geogr. širine
i na 14°53´ geogr. dužine istočno od Greenwicha.
Udaljena je od Zagreba 130 km, a nalazi se neposredno
uz naselje Zalesina.
Oblast prebornih šuma, Goransko-primorsko šumsko-
gospodarsko područje, Šumsko gospodarstvo
Delnice.
Gosp. jedinica: Belevine, odjeli 1-17 i Dedinski vrh,
odjel 18


258,24 + 17,93 = 276,17 hektara
275,54 + 18,40 = 293,94 hektara


Matični supstrat: karbonski konglomerati i pješčenjaci
na kojima su razvijena distrična smeđa tla, bruni
podzoli i podzoli, naročito izraženi na karbonskim
konglomeratima.


720 - 870 m


W -S - SW
0 - 20°


Prema Köppenu: C-klima, tipa ,,cfsbx"
Prema Thornthwaitu: područje perhumidne
klime
Prema Bertoviću: područje šuma bukve i jele (Fagetum
croalicum abictetosum).


6,7°


81%
2074 mm


Fagion illyricum
Fagetum croaticum
Abieti fagetum illyricum


Vaccinio piceetea Br.-Bl. 1939
Vaccinio piceetalia (Pavl. 1928) emend. Br.-Bl. 39.
Piceion excelsae (Pavl. 1928)
Šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.
1938/1950).
1 - Dinarsko
C - jele, bukve i smreke
40


Jela + Smreka Bukva + Ostalo Ukupno
II II III III II


Jela+Smreka Bukva + Ostalo Ukupno
213 163 376
0,57 0,43


29.32 7,27 36,59 m2/ha
395,96 67,07 463,03 mVha
0,86 0,14
41,8 23,6 35,2 cm




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Broj doznačenih i posječenihNPŠO Gosp.
jed. Belevine
stabala (N)
(1959-1989)
Tablica 2.
Godina Jela i smreka ... Bukva i cimuvimvin
/-
r>r> n o r-CD Ukupn o . , SVEUKUPN O
sječe1959
GRP
646
G1P GSP
726
´
1372
ostalo
33 1405
1960 375 160 535 27 562
1961 1686 287 1973 154 2127
1962 1119 507 1626 1056 2682
1963 1378 81 1459 224 1683
1964 513 186 699 699
196519661967
422
673
841 318
293
363
179
715
1036
1338
2
154
108
717 1190 1446
1968 450 485 935 98 1033
1969 230 502 732 19 751
1959-69 8333 318 3769 12420 1875 14295
1970 87 501 588 87 675
1971 368 228 596 1274 1870
19721973
58
585
99
146
2451
94
2608
825
411
293
3019 1118
1974 704 85 272 1061 109 1170
1975 944 231 239 1414 170 1584
1976 779 101 414 1294 1193 2487
1977 812 384 1196 577 1773
1978 592 208 51 851 695 1546
1979 826 260 1086 273 1365
1970-79 5755 870 4894 11519 5088 16607
1980 589 317 904 52 956
1981 634 305 939 593 1532
1982 983 100 1083 78 1161
1983 584 109 452 1145 130 1275
1984 702 1 161 864 29 893
1985 595 255 850 89 939
19861987
679
714
50
14
337
128
1066
856
364
255
1430 1111
1988 658 23 93 774 241 1015
1989 454 270 724 173 897
1980-89 6590 197 2418 9205 2004 11209
1959-80 20678 1385 11081 33144 8967 42111
Godišnje 667 45 357 1069 289 1358
Omjer % 49,1 3,3 26,3 78,7 21,3 100,0


(Izvod iz evidencije sječa)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 40     <-- 40 -->        PDF

a a




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Na taj smo način evidencijama sječa proširili
stupanj informativnosti podataka o
doznaci.


Iz manuala doznake podaci su svake godine
uneseni u Evidenciju sječa (Kontrolnu
knjigu), a po isteku ophodnjice deponirani
u arhivu Uprave.


Kontrola sječe doznačenih stabala vršena
je pomoću »manuala primanja«.


Evidencija sječa


U NPŠO — Belevine vode se evidencije
doznačenih i posječenih stabala: po godinama,
odjelima i vrstama prihoda. Evidencije
sadrže podatke o sječi po vrstama drveća
i to: po broju stabala, po drvnoj masi
i po uzrocima ili razlozima doznaka, bez
obzira na vrstu sječe.


Evidencije sa strukturama po broju stabala,
po drvnoj masi i uzrocima doznake
obuhvaćaju razdoblje od 1959—1989. god.
(31 godinu) a sumarne evidencije po drvnoj
masi razdoblje od 1947—1989. god. (43 godine).


Dužine perioda evidencije sječa razlikuju
se zbog toga, što su od 1947. do 1958.
god. u Kontrolnim knjigama evidentirane
samo ukupno posječene drvne mase po godinama
i jedinicama prostorne podjele a
od 1959. god., od kada osobno vodimo evidenciju,
sve se evidencije vode i po debljinskim
stupnjevima.


Materijal je opsežan i nemoguće je sve
evidencije cjelovito prikazati u jednom radu.
U ovom donosimo samo rezultate evidencije
o broju i strukturi posječenih stabala
po godinama sječe. Ostale evidencijeprikazati ćemo kao cjeline u narednim radovima.


Evidencija broja posječenih stabala pogodinama (1959—1989) i debljinskimstupnjevima


Podaci o posječenom broju stabala mogu
se u taksatorske svrhe upotrijebiti samo
ako su prezentirani po debljinskoj strukturi
koja omogućuje komparaciju sa strukturom
po broju stabala utvrđenom u inventurama.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 42     <-- 42 -->        PDF

40




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 43     <-- 43 -->        PDF

U tu svrhu smo krajem svake godine doznačena i posječena stabla u pojedinoj
godini (tabela 2) razvrstali iz manuala doznake u njemačke debljinske
stupnjeve od 5 cm, kako je to prikazano za ophodnjicu 1959—1969 u tabeli
3. Kako su evidencije u naredne dvije ophodnjice identične, prikazali smo
(zbog štednje na prostoru) u tabeli 4 samo sumarne podatke o debljinskoj
strukturi realiziranog etata po broju stabala za sve tri ophodnjice (1959—69,
1970—79 i 1980—89) i sveukupne podatke za promatranu periodu od 1959—
—1989. godine.


U tabelama 2, 3 i 4 stabla su razvrstana prema vrstama prihoda (čl. 22
Pravilnika) u


GRP — glavni redoviti prihod


GIP — glavni izvanredni prihod


GSP — glavni slučajni prihod


po slijedećim kriterijima:


— kao glavni redoviti prihod evidentirani su — broj (i drvna masa) posječenih
stabala, odabranih i obilježenih u redovnoj doznaci,
— kao glavni izvanredni prihod — broj (i drvna masa) posječenih stabala
nakon izvanredne doznake (trase šumskih cesta, prosjeke, elektro i telefon-
vodova i dr.), a
— kao glavni slučajni prihod — broj (i drvna masa) stabala posječenih
nakon »sanitarne« doznake (sanitarne sječe).
Analiza debljinske strukture etata po broju stabala


Kod izrade Osnova (pri opisu i ocjeni »dosadanjeg gospodarenja«) utvrdili
smo, da brojčani podaci o doznačenom i posječenom broju stabala — i uz
konzultacije »Šumske kronike« — ne daju sve nužne informacije o pojavama,
koje su u pojedinoj godini presudno utjecale na realizaciju doznake. To se
posebno odnosi na informacije o zahvaćanju u strukture sastojina po vrstama
prihoda.


Izuzev izvanredne prihode, na debljinsku strukturu kojih se doznakom
nemože utjecati, redovna i sanitarna doznaka su u vezi utjecaja na promjenu
strukture sastojina, dva značajna no kontradiktorna postupka. Kod prvog
(redovna doznaka) doznačujemo stabla u svrhu pozitivne selekcije, normalizacije
strukture, oslobađanja prirodne regeneracije i reguliranja omjera smjese.
Kod drugog (sanitarna doznaka) prisiljeni smo doznačiti za sječu i ona
stabla, koja su u prethodnim doznakama bila predodređena kao stabla budućnosti.


Redovnoj doznaci prethodi studij debljinske strukture sastojina po broju
stabala (u uredu) kao nužna pretpostavka valjane realizacije doznake (na
terenu).


Sanitarna doznaka je direktno saniranje posljedica izazvanih izvanrednim,
neplaniranim i nepredvidivim ekstremnim utjecajima abiotičkih i biotičkih
faktora na razvitak sastojina. Uz pojačan intenzitet može i jednokratna
pojava bilo kojeg od njih u vrlo kratko vrijeme obezvrijediti dugogodišnji




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 44     <-- 44 -->        PDF

mukotrpni trud provoditelja stručnih radova, što se bez valjane evidencije
može paušalno tumačiti i kao posljedica pogrešnog ili neadekvatnog gospodarenja.
Zbog toga se ovoj doznaci i njenoj analizi mora posvetiti posebna
pažnja.


To očito potvrđuju brojčani podaci tabela 2—4 a još očiglednije grafikoni
slika 1, 2a, 2b, 2c i 3.


Globalni dojam o ukupno posječenom broju stabala po godinama i vrstama
prihoda (tab. 2 i si. 1) je neujednačenost izvršenih sječa.


|-BROJ DOZNAČEN/H I POSJEČENIH STABALA (N)


NPSO -Gosp. jed. BEL EVINE (1959 -1989)


Sumarni brojčano i grafički predočeni podaci evidencije ukupnih sječa
koriste se za identifikaciju godine ili razdoblja sa izrazitim nepravilnostima
i anomalijama u realizaciji etata.


Isto tako, iz brojčanih podataka evidencije sječa (tab. 3 i 4) ne može se
cjelovito ocijeniti oblik debljinske distribucije doznačenog broja stabala i
utjecaj doznake na promjene strukturnih odnosa.


Za cjelovitu i realnu ocjenu uspješnosti »dosadanjeg gospodarenja« neophodno
je brojčane podatke realiziranog etata po broju stabala — prikazati
i analizirati grafički — po debljinskoj strukturi i vrstama prihoda.


Grafičke slike neminovno povećavaju stupanj informativnosti podataka
evidencije sječa, kako to pokazuje analizirani primjer.


(Na grafikonima si. 2a, 2b i 2c podaci o GIP crnogorice su zbog malog
učešća, nemogućnosti točnog grafičkog prikaza u nužnom mjerilu kao i
preglednost grafikona prikazani zajedno s GRP, a za bjelogoricu iz istih razloga
svi prihodi sumarno).


42




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 45     <-- 45 -->        PDF

DEBUINSKA STRUKTURA DOZNAČENIH I POSJEĆENIH STABALA
NPŠO - Gosp.jed. BELEVINE 1959-1969
(Jelaisrnreka--UGRP + GIP; 2=GSP; 3=Bukva i ostalo)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 46     <-- 46 -->        PDF

DEBUINSKA STRUKTURA DOZNAČENIH I POSJEĆENIH STABALA
NPŠO - Gosp. jed. BEL E VINE 1970-1979
(Jela i smreka-. UGRP+GIP; 2´GSP-, 3=Bukva i ostalo )




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 47     <-- 47 -->        PDF

DEBUINSHA STRUKTURA DOZNAČENIH I POSJEĆENIH STABALA
NPŠO - Gosp.jed. BELEVINE 1980-1989
(Jela i smreka: UGRP´GIP; 2=GSP-, 3=Bukva i ostalo)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Krajem svake ophodnjice su analizom grafikona struktura doznačenih i
posječenih stabala (si. 2a, 2b i 2c) utvrđeni po vrstama prihoda utjecaji izvršenih
sječa na promjene struktura sastojina po broju stabala i doneseni
zaključci o uspješnosti provedenih postupaka po vrstama prihoda.


Analizom grafikona struktura broja posječenih stabala po godinama i
ophodnjicama (si. 2a, 2b i 2c) proširili smo saznanja o »dosadanjem gospodarenju
« u gospodarskoj jedinici Belevine slijedećim novim informacijama.


Prva, izuzetno važna informacija dobivena grafičkim prikazom realiziranog
etala su oblici poligona debljinskih struktura doznačenih i posječenihstabala. Iz slika 2a, 2b i 2c vidimo, da se poligoni struktura od godine do
godine međusobno razlikuju po obliku, disperziji, spljoštenosti i učestalosti
pojave još jedne kulminacije u nižim debljinskim stupnjevima. No, za gotovo
sve poligone glavnog redovnog prihoda (GRP) svojstven je osnovni oblik
identičan normalnoj razdiobi s kulminacijom između 50—60 cm prsnog promjera
uz jedno izrazito odstupanje (1972. god.), nekoliko modaliteta oblika
i učestaloj pojavi druge kulminacije (bimodalna razdioba).


Doznaka se kao svojevrstan uzorak uzet iz populacije — preborne šume,
bez obzira na njezinu specifičnu unutrašnju izgrađenost, stalnu nejednoličnost
vanjskog izgleda i promjenljivost strukture, distribuira identično strukturi
populacije.


Distribucije doznačenih stabala u ovom radu odraz su prevođenja struktura
sastojina iz visoke regularne u prebornu, kako je to propisano ciljem
gospodarenja od 1954. godine (D. Klepac , 1954). Strukture redovnih doznaka
odraz su struktura sastojina prijelaznih oblika gospodarenja a ukupne
strukture odraz nepredvidivih negativnih utjecaja na razvitak stabala.


Svako odstupanje strukture doznačenog GRP od normalne distribucije
ukazuje na negativno dominantno djelovanje jednog ili više čimbenika, a
jačina promjene oblika distribucije, na intenzitet djelovanja.


Specifičan primjer je struktura etata u 1972. godini. Iz brojčanih se podataka
teško može sagledati specifičnost strukture doznačenih stabala. Grafički
prikaz — međutim — hiperboličnom strukturom jasno odražava štetne
posljedice pojave visokog i mokrog snijega s ledenim ovojem zimi 1971/72.
godine u cijeloj regiji.


Dugogodišnjim stručnim radom iniciranu pojavu i praćenjem razvitka
osiguravan opstanak prirodne regeneracije — do evidentiranja priliva u mjerenom
dijelu sastojina — ekstremni je faktor (kako vidimo iz slike 2b za
1972. god.) desetkovao u jednoj sezoni. Kako u većini slučajeva na takve i
slične uzroke — nerijetko katastrofalnih razmjera — ne možemo utjecati,
preostaje nam, da u što kraće vrijeme raspoloživim gospodarskim postupcima
što bolje saniramo posljedice, što je u ovoj gospodarskoj jedinici
i učinjeno.


Druga značajna informacija grafičkih prikaza doznake su strukture s
dominacijom učešća GSP u ukupnom etatu. One npr. u godinama 1959,
1968—1970, 1972, 1974—1977, 1983 i 1986. indiciraju izrazito nenormalne uvjete
razvitka. Uzroci mogu biti različiti a posljedice su — kako to pokazuju
grafikoni — manje više slične. Zbog toga su neophodne konzultacije »šumske
kronike«.


46




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Na pr., povećano učešće GSP u 1959 te 1968—1970. posljedica su pojačane
pojave sušaca jele izazvane napadima različitih defolijatora a posebno moljca
jelinih iglica (Argyresthia fundella). Detaljnije informacije zainteresirani
mogu naći u radu — D. Klepac 1975.


Od 1974—1977. evidentirano je u GSP povećano učešće vjetroizvala, stabala
prekomjerno zaraženih imelom i postupno povećavanje broja sušaca,
nastalih naglim smanjivanjem asimilacijskog aparata zbog odumiranja i otpadanja
iglica. Bili su to prvi nagovještaji pojačanog sušenja jele. Ono je u
godišnjim etatima GSP od 1974. stalno prisutno a jače izraženo u razdoblju
od 1983—1986. godine. O uzrocima sušenja iznijeto je niz hipoteza. Prevladava
mišljenje, da se radi o kompleksu uzroka koji djeluju istovremeno ili se jedan
nastavlja na drugi. Premda osnovni uzroci sušenja još nisu izdvojeni,
posljedice su očigledne i zabrinjavajuće, jer moramo (što smo već istakli)
stalno narušavati strukturu obilježavanjem za sječu i onih stabala, koja smo
u prethodnim doznakama — obzirom na zdravstveno stanje, izgled i položaj
u sastojini — tretirali kao stabla budućnosti.


Treća informacija koju dobivamo grafičkim prikazom struktura doznačenih
i posječenih stabala je učestalost pojave još jedne kulminacije u distribuciji
doznake. Druga — nazovimo je sporedna kulminacija — ukazuje na
binarnu strukturu doznake. Ukupnu strukturu možemo jasno razlučiti na
dvije manje-više normalne distribucije različitog položaja, amplituda i područja
definiranosti.


Binarna ili bimodalna distribucija pokazuje, da se doznačena stabla
spontano grupiraju u dva stratuma, bez voljnog utjecaja prevoditelja radova.
S toga aspekta doznaka u prebornoj šumi identična je s doznakom u
dvoslojnim sastojinama.


Identifikacija ove pojave iz brojčanih je podataka teška i nesigurna. Dijapazon
i jačina mogu se cjelovito sagledati na grafičkim prikazima (vidi
godine 1959, 1961—1963, 1966—1970, 1972 i 1976—1977 na si. 2a, 2b i 2c).


Prvi uzrok ove pojave u strukturi doznake GRP je pozitivni propis Osnove
prema kojem treba gospodariti u prebornom obliku grupimičnim načinom.
Povećan broj doznačenih tanjih stabala u GRP rezultat je uzgojnih
radnji u dobro oblikovanim no pregustim grupama koje tvore stabla prvog
proširenog debljinskog razreda (od 10—30 cm prsnog promjera).


Drugi uzrok pojave sporedne kulminacije, rjeđi u GRP a učestao u GSP,
posljedica je prevelike pokrovnosti odnosno zastrtosti stabala prvog proširenog
debljinskog razreda krošnjama nadstojnih stabala. Pokušaj preživljavanja
plagiotropnim razvitkom krošanja zbog nedovoljnih količina svijetla
savršava sušenjem. Podstojna stabla nemaju uvjeta za normalni razvitak zbog
brojnosti i nepovoljnog površinskog rasporeda nadstojnih stabala.


Visina maksimuma prve (sporedne) kulminacije je u strukturama doznake
vrlo važan indikator stanja dijela sastojina kojeg tvore stabla prvog proširenog
debljinskog razreda.


Promjene stanja ovog dijela sastojina mogu se dobro pratiti komparativnom
analizom triju grafikona ukupnih struktura doznake GRP i GSP po
ophodnjicama. U prvoj (1959—1969) sporedni maksimum GRP je izrazit, u
drugoj (1970—1979) je osjetno niži a u trećoj (1980—1989) je izostao. Maksimum
GSP je u drugoj ophodnjici veći od onog u prvoj, zbog specifične
doznake u 1972. godini, u kojoj su stabla debljinskog razreda tankog drva




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— desetkovana. U GRP su zbog toga od 1980—1989. izostale doznake i sječe
kronično deficitarnih stabala prvog proširenog debljinskog razreda.
Prema Sommeru (1961) — ključni ili kritični momenat u oblikovanjuprebornih struktura — je zadovoljavajuće prelaženje stabala iz debljinskog
razreda tankog drva (10—30 cm) u debljinske razrede srednjedebelog drva
(31—50 cm).


Posljedica zakašnjelih ili izostalih intervencija u nadstojne slojeve krošanja
radi oslobađanja stabala najvitalnijeg (kritičnog) stadija razvitka pre-
borne šume su nepovoljno oblikovani vertikalni profili nepravilnih struktura
po broju stabala (često izobličenih krošanja) koje zbog teoretski nedefiniranih
struktura nazivamo »prijelazni oblici«.


Ovom stadiju razvitka sastojina u našoj se praksi ne pristupa dovoljno
studiozno. Pri oblikovanju prostornog rasporeda nadstojnih stabala nužni
gospodarski postupci radi oslobađanja stabala najvitalnijeg dijela sastojina
kasne ili izostaju.


STRUKTURA ETATA BUKVE I OTL.


NPŠO-O.j.BELEVINE


(1959-1919)
N 000


rrJ 000
21



52,5


SI.3


Grafikoni evidencija sječa po ophodnjicama pokazuju, da su opisani problemi
iz objektivnih razloga (prevođenje visoke regularne u prebornu strukturu)
bili prisutni i u intenzivno gospodarenim sastojinama gospodarske jedinice
Belevine, no oni su unatoč brojnim negativnim utjecajima na razvitak


— kako vidimo — uspješno sanirani.
4S




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Evidencije sječa bukve pokazuju — izuzev specifičnog slučaja u 1971. godini
— pojačane sječne zahvate u nižim debljinskim stupnjevima u 1962,
1976—1978 i 1981. godini. Sječe su šumsko — uzgojnog karaktera. Provođene
su u svrhu reguliranja odnosa crnogorica — bjelogorica i oslobađanja jelove
regeneracije od prekobrojne zastupljenosti fiziološki jačeg konkurenta —
bukve.


Od 1986—1989. godine za sječu su sistematski obilježavana bukova stabla,
koja su počela urastati u slojeve nadstojnih stabala i zauzimati prostor
na štetu jele.


Za opisani način doznake tijekom 30-god. periode 1959—1989. (propisan
Osnovama gospodarenja) karakteristična je hiperbolična struktura doznačenih
i posječenih stabala bukve (vidi sliku 3).


Struktura doznake identična je učešću bukve i ostalih listača u strukturi
broja stabala gospodarske jedinice (K r i ž a n e c R., 1989).


ZAKLJUČAK


Saznanja stečena tijekom 30-godišnjeg vođenja doznake i evidencije sječa
za nastavno-pokusni-šumski objekt gospodarske jedinice Belevine, mogu
se za evidencije sječa po broju stabala sažeti u slijedeće zaključke:


1. Pri odabiru i obilježavanju stabala za sječu (doznaci) spoznali smo
— da evidencije doznačenih stabala vođene u manualima doznake kronološki
po rednom broju uz ubilježene primjedbe o stanju i razlozima odabira
svakog za sječu doznačenog stabla, proširuju dijapazon primjene podataka
evidencije sječa.
2. Tijekom analize i tumačenja podataka evidencije sječa utvrdili smo
— da se brojčanim podacima evidencije sječa povećava točnost analize
kad su prikazani po vrstama prihoda i pritom razvrstani po debljinskim
stupnjevima;
— da se stupanj informativnosti brojčanih podataka evidencije sječa po
broju stabala značajno proširuje grafičkim prikazom debljinskih struktura
doznačenih i posječenih stabala po vrstama prihoda.
3. Analizom grafikona debljinskih distribucija doznačenih i posječenih
stabala utvrdili smo
— distribucija doznačenih i posječenih stabala mogu biti unimodalnog,
bimodalnog i hiperboličnog oblika;
— da oblik distribucije ovisi o vrsti i učešću pojedinog prihoda u ukupnoj
strukturi doznake;
— da hiperbolični oblik distribucije indicira pojavu ekstremnih negativnih
utjecaja jednog ili više faktora širokog dijapazona i jakog intenziteta.
4. U radu prikazani postupci vođenja doznake i evidencije sječa mogu se,
osim za oficijelno propisanu kontrolu izvršenja planovima sječa predviđenog
etata po mjestu, vremenu, vrsti drveća, količini i vrsti prihoda, uspješno primijeniti
i kao vjerodostojni — direktno izmjereni pokazatelji za:


ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 52     <-- 52 -->        PDF


točno obrazloženje uzroka doznake i sječe,

ispravno tumačenje ekstremnih pojava u vezi s pojačanim sječama,

stjecanje realnije slike o kretanju danas posebno aktuelnog pitanja
zdravstvenog stanja šume,

valjanu procjenu stanja sastojina obzirom na promjene struktura
izvršenim sječama,

procjenu uravnoteženosti između produkcije i korištenja odnosno
sječe i priliva,

analizu uspješnosti dosadašnjeg i prognozu budučeg gospodarenja, i

tumačenje ostalih specifičnih pojava vezanih uz doznaku i sječu, nastalih
tijekom gospodarenja.
Uvjereni smo, da će opisani postupci a naročito grafički prikazi realiziranog
etata po debljinskim stupnjevima — obzirom na točnost podataka,
jednostavnost prikazivanja i efikasnost interpretacije — postati nezaobilazni
pokazatelji u analizi i tumačenju evidencija sječa, naravno u okviru potreba
i namjene šume za koju se evidencije vode.


LITERATURA


Alabovski , V., 1951: Doznaka stabala, Narodni šumar V (7—8): 240—244. Sarajevo.
Cestar , D. & Hren , V., 1967: Prilog načinu doznake stabala kod prebornog
gospodarenja. Šumarski list XCI (11—12): 452—455, Zagreb.
E i ć, N., 1954: Vođenje evidencije sječa i obračun doznačene drvne mase. Narodni
šumar VIII (7—8): 314—321, Sarajevo.
E i ć, N., 1962: Priručnik za praktično uređivanje i procjenu šuma u BiH. Zavod
za izdavanje udžbenika: 131—139, Sarajevo.
Hadžiahmetović , M., 1955: Doznaka stabala, sječa i evidencija sječa na FŠOD
»Igman«. Narodni šumar IX (11—12): 495—503, Sarajevo.
Klepac , D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj.-šum. komora
Zagreb, 46 pp.
Klepac , D., 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje: 261—264, Zagreb.
Klepac , D., 1972: Istraživanja o utjecaju defolijatora na prirast jelovih šuma.
Šumarski list XCVI (1—2): 40—62, Zagreb.
Klepac , D., 1975: Gubitak prirasta u jelovim šumama koje se suše. Šumarski
institut Jastrebarsko. Radovi (23): 130—139, Zagreb.
K r i ž a n e c, R., 1969: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine
(1970—1979). Šumarski fakultet Zagreb, 142 pp.
K r i ž a n e c, R., 1979: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine
(1980—1989). Šumarski fakultet Zagreb, 264 pp.
Križanec , R., 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glasnik
za šumske pokuse, Posebno izdanje 2: 291—296. Zagreb.
Križanec , R., 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine
(1990—2000). Šumarski fakultet Zagreb, 243 pp.


Matić , V., 1952: Doznaka u prebornim šumama. Narodni šumar Sarajevo, 51 pp.


Pogačnik , F., 1947: O kontrolirani prebiralni sečnji. Gozdarski vestnik VI: 173—
—176, Ljubljana.
Sommer , H. G., 1961: Tannenkronen im Plenterwald. Forstwiss. CBL. Paul Parey
Verlag, Hamburg-Berlin.


Š a f a r, J., 1948: Doznaka stabala u prebornim šumama. Šumarstvo I (3): 47—52.


Žufa, L., 1954: Kartoteka sastojina. Šumarstvo VII (5): 301—302.


50




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Manuali doznake u NPŠO gospodarskoj jedinici Belevine 1959—1989.
Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja
gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama. Narodne
novine br. 42/1985. Zagreb.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata,
popratnici i šumskom redu. Narodne novine br. 36/1989. Zagreb.
Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama.
Beograd 1937.
Zakon o šumama. Narodne novine br. 52/1990. i na osnovu ovog Zakona donesene
izmjene i dopune PRAVILNIKA od 1985. god. Narodne novine br. 6/1991.
Zagreb.


HOW RECORD KEEPING ON FELLINGS BY THE NUMBER OF TREES CAN BE
BROADENED BY THE LEVEL OF INFORMATIVENESS
(Record keeping by thee years of fellings)


Summary


Keeping records of fellings is one of numerous elements in the estimation of
forests by which in a selection forest, management is analysed, the condition of
the forest presented and future management forecasted. Such records include
dat on the trees felled and their volumes of wood.


Records of fellings are mainly kept within the limits of the legaly prescribed
minimum with the aim of controlling the fulfillment of basic or planned volumes
of wood or felling quantities.


To this very simple and directly measurable element in the estimation of a
forest, by providing additional information, content can be improved and application
widened.


This paper, by giving a practical example, demonstrates the procedure of
improved record keeping on fellings by the number of trees.


The results showed that the procedure described, paricularly graphical analyses
of records keeping, should be adopted as essential indicators of success in management,
which in view of the condition of forests would contribute to their faster
normalization.


Key words : selection forest, keeping records on felling