DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 57 <-- 57 --> PDF |
vjerovatno je da će doći do potrebe za povećanjem poljoprivrednih posjeda i do smanjenja broja parcela po jednom domaćinstvu. Ne ćemo ulaziti u razloge zašto do takvog procesa nije došlo ranije, jer je to vrlo opsežno pitanje i problem, koji je uostalom djelomično već i razjašnjen (Stipetić, V.). Pod pretpostavkom da se takvi procesi od strane države podstiču, ne bi trebalo biti daleko i vrijeme da poljoprivrednik zaželi, uslijed nesumnjive koristi i diversifikacije, voditi kombinirano gospodarstvo poljoprivrede i šumarstva. U tom pogledu naša iskustva nisu mjerodavna, jer se uvijek radilo kako smo istakli, o neprirodnim gospodarskim sustavima i premalenom posjedu te bez slobodnog tržišnog djelovanja. Posegnemo li za iskustvima naših susjeda, Austrije kao zemlje koja nije u Europskom tržištu i SR Njemačke koja tamo jest, vrlo ćemo brzo doći do zaključka, postupimo li kako se od nas očekuje, da će naša poljoprivreda i mali selski šumoposjed postati značajnim činiteljem nacionalnog razvoja. U Austriji srećemo vrlo uspješne selske posjede sa oko 20—40 ha obradive poljoprivredne površine i sa 8—20 ha šume. Neke od tih šumoposjeda koje smo imali mogućnost vidjeti možemo uvrstiti u uzorita gospodarstva, a prema nacionalnoj inventuri šuma, u Austriji je u malom privatnom šumoposjedu drvna pričuva po 1 ha čak oko 300 m;i/ha i više. To je više od dvostruke količine drvne pričuve po 1 ha s kojom se neki naši stručnjaci hvale kao nekom čudu i posljedicama neke posebne mudrosti. Prihodi privatnih malih kombiniranih poljoprivredno šumarskih selskih gospodarstava su takvi da u ukupnim prihodima prihod od šumarstva zauzima od petine do tri četvrtine prihoda gospodarstva. U Austriji takva kombinirana gospodarstva pokazuju veću čvrstinu i odolijevaju lakše posljedicama tržišnih kolebanja poljoprivrednih proizvoda. Nema sumnje da će ulazak Austrije u Europsko tržište za mnoge poljoprivrednike značiti priličan šok, od kojeg se mnogi ne će moći oporaviti, pa će vjerojatno raslojavanje austrijskog sela i poljoprivrede biti ubrzano nastavljeno. Analogija i primjer postoji u susjednoj Njemačkoj, koja je već u Europskom tržištu. Dinamika kretanja vlasničkih odnosa u selskim poljoprivrednim domaćinstvima pokazuje da se ubrzano nastavlja okrupnjivanje selskog posjeda, samo u deset godina povećana je prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava za preko 5 ha po gospodarstvu. Istovremeno se povećava u šumovlasnički posjed po selskom domaćinstvu i za vjerovati je da će on biti nastavljen. U Francuskoj okrupnjivanje selskim posjeda znatno je sporije, jednako tako i mali selski šumoposjed. Razlog je možda u konzervatizmu, visokoj diversifikaciji proizvoda francuske poljoprivrede, a vjerojatno i presporo mijenjanje poljoprivredne politike u Francuskoj, gdje se izgleda političari više boje revolta poljoprivrednika od onih u drugim zemljama. Kako god to bilo, Europa će, pod pritiskom SAD vjerojatno ubrzanije dokidati silne poljoprivredne subvencije, što će pridonijeti transformaciji u poljoprivredi. I opet valja naglasiti, da će šumoposjed u sastavu poljoprivrednog gospodarstva predstavljati doknadnu sigurnost prema ćudima tržišta, pa je za vjerovati da će nastojanja za nabavkom šumoposjeda ili njegova proširenja, odnosno pretvaranja poljoprivrednih zemljišta granične proizvednosti u šume biti užurbano nastavljen. Analogijom bi trebalo očekivati da će takvi procesi započeti poslije domovinskog rata u nas. Koliko će to brzo biti zavisi dakako o bezbroj čini 55 |