DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 58 <-- 58 --> PDF |
telja i vrlo je nezahvalno praviti nekakve prognoze. Bitno je međutim, da će razvoj bezuvjetno krenuti tim putem, posebice ako se država počne ba „. onim zašto postoji: da stvara pogodnu poslovnu klimu za privredno djelovanje subjekata na tržištu, koji jedini mogu i smiju donositi poslovne odluke. 1. CILJEVI RAZVOJA MJEŠOVITOG POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG MALOG SELSKOG POSJEDA — THE AIMS IN DEVELOPMENT OF MIXED AGROFORESTRY FARMING Sadašnje stanje malog privatnog šumoposjeda pokazuje zabrinjujuću ravnodušnost prema gotovo bezgraničnim potencijalima koje privatan mali šumoposjed, u njegovim današnjim prostorima ima i može ostvarivati. Ako su točni navodi nesigurnih izvora da privatan šumoposjed u Hrvatskoj raspolaže: Tip privatnih Površina Drvna pričuva šuma 1000 ha 1000 itf Type of private Area Growing stock forests in 1000 ha in 1000 cu. m. Visoke šume 167,2 11038,6 Panjače 242,2 8 603,3 Šikara 20,3 137,9 Makija 59,6 568,0 Šibljak 3,2 15,3 Ukupn o 492,5 21 163,1 Godišnji prirast tih privatnih šuma procjenjuje se na ciglih 963.725 rn´ bruto, što znači na oko 1,95 m´Vha, što nam se čini daleko previsoko, jer prosječna drvna pričuva od oko 43 m´Vha teško da prirašćuje 5°o. Kakvoća privatnih šuma sigurno je uvjetovana staništem na kojem one rastu, a koje je većim dijelom inferiorno. Na 0,5 milijuna ha predstavlja, čak ako bi se radilo o najlošijem staništu ogroman biološki i ekološki potencijal koji mora pod svaku cijenu biti iskorišten. Podržavljenje privatnog šumoposjeda bio bi kontraproduktivan, čak ako bi država i imala mogućnosti da izvrši konverziju tih šuma u visoke, visokoproizvodne prirodne šume, koje bi odgovarale konkretnim staništima. Pokazalo se naime pogodnim da valja pod svaku cijenu podsticati privatnu inicijativu u podizanju i gospodarenju šumama na manjim šumskim površinama, posebno ako takvo gospodarenje omogućuje bolje izglede rentabiliteta privatnom poljoprivredno- šumarskom seljačkom posjedu. Prema naprijed iznijetom, ciljem razvijanja malog šumoposjeda u okvirima složenog poljoprivredno-šumarskog gospodarstva bio bi formulacijakonsistentne podsticajne politike ka stvaranju okrupnjelih individualnih poljoprivrednih posjeda, posebno kombiniranih sa šumoposjedom. I opet moramo ustvrditi da nam u tom pogledu nedostaju iskustva, s obzirom da u našim krajevima nikada nije postojala suvisla podsticajna šu 56 |