DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 59 <-- 59 --> PDF |
marska politika, usmjerena na racionalno gospodarenje malim sumoposjedom. Oduvijek su u našim krajevima znani samo porezi i oduzimanja, zabrane i kazne, nikada savjest, pomoć i skrb. Posljedice koje iz povećane proizvodnje industrijskog drva možemo očekivati su po svojem multiplikativnom djelovanju po cijelo narodno gospodarstvo ogromne. Osam m:! industrijske oblovine uzgojeno, posječeno i prerađeno u Hrvatskoj donosi stalno zapošljenje za jednog radnika tijekom cijele godine, posredno i neposredno. Smijemo li uopće maštati što bi sve mogli načiniti, ako bi tijekom slijedećih 30—40 godina samo petinu privatnog malog šumoposjeda preveli u visoku prirodnu šumu? Pri tom je potrebno zapravo jako malo: treba malog šumovlasnika posavjetovati, skrbiti !.e za nj da krene na konverziju i pri tom mu pomoći, malo s besplatnim sadnim materijalom, participacijom u troškovima ili mu pomoći s mehanizacijom. Ako ga još k tome oslobodimo od plaćanja poreza za vrijednost njegova uloga u takve konverzije, vjerojatno ćemo dobiti u malom šuraoposjedniku velikog borca za boljitak hrvatskih šuma. Nema sumnje da valja isto tako porazmisliti u kojoj mjeri će sklonost takvog šumoposjednika iz pasivnog promatranja prijeći u aktivno poduzetništvo s veličinom njegova ukupnog posjeda i šumoposjeda kao dijela. Cilj unapređenja, kako to pokazuju iskustva iz europskih zemalja, biti će postignut ako se poljoprivredniku omogući da uz pomoć povoljnih kredita povećava svoj posjed, šumoposjed posebno. Bila bi prevelika šteta da se društveni poljoprivredni posjedi rasparceliraju. Daleko bi po naciju bilo povoljnije, poštujući vlasništva koja imaju svoj pravni temelj, privatizirati takve posjede bez da se razbijaju kao veleposjed, jer će time biti uništena elementarna proizvodnja po naciju bitnih kultura, što može dovesti do ozbiljnih platnobilančnih trajnih teškoća. 2. POSEBNI PROGRAMI — SPECIAL PROGRAMMES Pošavši od pretpostavke da nacija ne će nasjesti neutemeljenim željama da se razbije državni šumoposjed, sada jedinstveno ujedinjen u Javnom poduzeću HRVATSKE ŠUME, već da će privatni šumoposjed podsticati najvećim dijelom kroz intenzifikaciju postojećih 0,5 milijuna ha privatnog šumoposjeda, te da će podsticati ekstenzivno proširenje šumskih površina time što bi, kroz posebne projekte, podsticali pošumljivanja golih zemljišta i marginalnih poljoprivrednih površina. U tom smislu bi u prvom redu bilo prijeko potrebno odrediti otprilike veličinu posjeda, mjereći ga europskim standardima, koji u postojećoj tržišnoj konstelaciji omogućuje vlasniku pristojan prihod. Da bi poljoprivrednik došao do takva posjeda, sa sadašnjh bijednih 3—10 ha, potrebna su kreditsredstva uz podsticajnu kamatu na hipotekarnom načelu, da se omogući okrupnjivanje. Uz okrupnjivanje korisnik hipotekarnog kredita dakako treba stajati iza programa gospodarenja. Pri tom valja također posebno promatrati pomoć pri otkupu šuma radi složenog poljoprivredno-šumarskog gospodarenja. Pri individualnim razmatranjima i shemama beneficija, poreskih olakšica, sudjelovanja u troškovima, savjetovanju i skrbi, mora se svaki zahtjev stručno posebno ispitati i odrediti prema svakom projektu, prema rizičnosti i troš 57 |