DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 70 <-- 70 --> PDF |
štine« 1976, i »Zbornik Josip Kozarac« 1988. U tih deset knjiga na 3.781 stranici sa 74 karte, 385 tabela i 66 pretiska objavljena su 134 rada iz ovih područja: — — ————— književnost i jezik povijest i arheologija geografija i geologija medicina i veterina kultura i obrazovanje poljodjelstvo šumarstvo 25 7 8 7 9 1 77 radova " " " " rad radova Osim spomenutih radova, objavljenih u edicijama Centra HAZU u Vinkovcima, ima još priličan broj radova koji su tiskani samostalno ili u drugim časopisima i izdanjima a odnose se na problematiku Centra. O znanstvenim djelima A. Levakovića i primjeni njegovih formula o zakonu rasta stabala i strukturi sastojina objelodanjeno je 8 referata. U uvodnom referatu opisao sam cjelokupni opus A. Levakovića dok su ostali autori obradili pojedine dijelove iz Levakovićevih radova koje su koristili u svojim istraživanjima i dalje ih znanstveno razvijali. Iz prvog referata izdvajam najvažnije: Antun Levaković, rođen 1885 u Rokovcima, umro u Zagrebu 1955. Maturirao na Vinkovačkoj gimnaziji 1903, završio Šumarsku akademiju u Zagrebu 1907., postignuo doktorat Bečke »Bodenkulture« 1912, redoviti sveučilišni profesor iz dendrometrije na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu (1920—1952), predstojnik Zavoda za šumske pokuse (1922—1952), dopisni član Akademije Zemedelske u Pragu (1926) i gost profesor na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sofiji (1936). Antun Levaković je odgojio veliki broj šumarskih inžinira. Uredio je 10 knjiga »Glasnika za šumske pokuse« na 3374 stranice. Bio je urednik Šumarskog lista i to s prof. Petračićem od 1920. do 1921. a samostalno od 1929. do 1940. Napisao je 50 znanstvenih radova iz područja dendrometrije. Najviše se proslavio svojim funkcijama rastenja drveća, jednadžbom za sastojinsku visinsku krivulju te novijim oblikom frekvencijske funkcije. Pred pedesetak godina naša šumarska javnost nije dovoljno razumjela Levakovićeve radove, pogotovu njegove jednadžbe. Činile su se u ono vrijeme vrlo komplicirane i teško primjenjive. Ipak je sreća bila u tome da su tadašnji Levakovićevi kolege, šumarski sveučilišni profesori, poštivali A. Levakovića. kao uostalom i svi njegovi đaci, pa su mu omogućivali da znanstveno radi i da rezultate svojih istraživanja opširno objelodanjuje u Glasniku za šumske pokuse i Šumarskom listu, premda je bilo malo stručnjaka u našoj zemlji koji su razumili vizionarske ideje tog našeg znanstvenika. Zahvaljujući razvoju elektronike s modernom kopjutorskom tehnikom, primjena Levakovićevih formula, nekad za šumarsku praksu neprihvatljiva, danas je postala gotovo redovito pomagalo u kubiciranju stabala, u konstrukciji tablica drvnih masa, tarifa, visinskih krivulja, krivulja rasta itd. Danas Levakovićeve ideje predaju profesorica A. Pranjić, predstojnica Katedre za dendrometriju i njezin suradnik docent N. Lukić. Oni su u ovom Zborniku objavili ove radove: A. Pranjić: »Izvori pogrešaka u inventuri šuma i mogućnost brze kontrole dobivenih rezultata s osvrtom na Levakovićeva istraživanja i N. Lukić: »O mogućnostima procjene utjecaja faktora analizom debljinskog prirasta primjenom zakona po Levakoviću.« 68 |