DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*232.328.1 + 575.4.001/2 (Alnus L.) šum. list CXVII (1993) 7


AUTOVEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE NEKIH VRSTA


RODA Alnus L.


Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA**


SAŽETAK: Pokusi autovegetativnog razmnožavanja provedeni
su s vrstama Alnus glutinosa, A. rubra i A. subcordata. Istraživanja
su pokazala, da se spomenute vrste mogu s uspjehom razmnožavati
iz reznica, ali da uspjeh zakorjenjivanja zavisi od mnogih
čimbenika od kojih su najvažniji: pripadnost vrsti i klonu,
starost ortete (donora), fiziološko stanje reznice, aplikacija i koncentracija
stimulatora zakorjenjivanja itd. Savladavanje metode
vegetativnog razmnožavanja spomenutih vrsta joha ima dvojakoznačenje: praktičnu primjenu u šumarstvu i hortikulturi te za
daljnja teoretska istraživanja vezana za genetiku i fiziologijušumskog drveća te uzgoj spomenutih vrsta.


Ključne riječi: Alnus glutinosa, A. rubra, A. subcordata,
autovegetativno razmnožavanje, plagiotropni i ortotropni rast.


UVOD


Poznato je da među različitim vrstama istog roda, kao i među pripadnicima
jedne te iste vrste, postoje značajne razlike u morfološkim i fiziološkim
karakteristikama, te razlike u kvaliteti i produkciji drvne mase.


Jedinke, koje su superiorne u odnosu na ostale pripadnike iste vrste u
morfološkim, fiziološkim ili produkcionim karakteristikama, moguće je nepromijenjene
multiplicirati samo vegetativnim putem, budući su jedinke proizvedene
seksualnom reprodukcijom samo slične roditeljima, a nikada nisu
identičnog genotipa. Od metoda vegetativnog razmnožavanja, u cilju brzog
multipliciranja danog genotipa za potrebe operativnog šumarstva, najprikladnija
je metoda autovegetativnog razmnožavanja iz reznica, kao što je
slučaj kod nekih vrsta topola i vrba. Ova metoda je vrlo prikladna za multiplikaciju
superiornih genotipova i kod onih vrsta, koje se ne mogu rutinski
autovegetativno razmnožavati, kao što je to slučaj kod vrsta roda Alnus L.


U cilju pospješivanja zakorjenjivanja reznica selekcioniranog genotipa
(klona) koriste se različite metode uz aplikaciju hormona. Najčešće se koristi
sintetički auksin indol-maslačna kiselina (IBA), koja se pokazala bolja u


* Istraživanja su financirana putem JP »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti,
tehnologije i informatike Republike Hrvatske
** Prof. dr. Ante Krstinić i mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb


/