DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.328.1 + 575.4.001/2 (Alnus L.) šum. list CXVII (1993) 7 AUTOVEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE NEKIH VRSTA RODA Alnus L. Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA** SAŽETAK: Pokusi autovegetativnog razmnožavanja provedeni su s vrstama Alnus glutinosa, A. rubra i A. subcordata. Istraživanja su pokazala, da se spomenute vrste mogu s uspjehom razmnožavati iz reznica, ali da uspjeh zakorjenjivanja zavisi od mnogih čimbenika od kojih su najvažniji: pripadnost vrsti i klonu, starost ortete (donora), fiziološko stanje reznice, aplikacija i koncentracija stimulatora zakorjenjivanja itd. Savladavanje metode vegetativnog razmnožavanja spomenutih vrsta joha ima dvojakoznačenje: praktičnu primjenu u šumarstvu i hortikulturi te za daljnja teoretska istraživanja vezana za genetiku i fiziologijušumskog drveća te uzgoj spomenutih vrsta. Ključne riječi: Alnus glutinosa, A. rubra, A. subcordata, autovegetativno razmnožavanje, plagiotropni i ortotropni rast. UVOD Poznato je da među različitim vrstama istog roda, kao i među pripadnicima jedne te iste vrste, postoje značajne razlike u morfološkim i fiziološkim karakteristikama, te razlike u kvaliteti i produkciji drvne mase. Jedinke, koje su superiorne u odnosu na ostale pripadnike iste vrste u morfološkim, fiziološkim ili produkcionim karakteristikama, moguće je nepromijenjene multiplicirati samo vegetativnim putem, budući su jedinke proizvedene seksualnom reprodukcijom samo slične roditeljima, a nikada nisu identičnog genotipa. Od metoda vegetativnog razmnožavanja, u cilju brzog multipliciranja danog genotipa za potrebe operativnog šumarstva, najprikladnija je metoda autovegetativnog razmnožavanja iz reznica, kao što je slučaj kod nekih vrsta topola i vrba. Ova metoda je vrlo prikladna za multiplikaciju superiornih genotipova i kod onih vrsta, koje se ne mogu rutinski autovegetativno razmnožavati, kao što je to slučaj kod vrsta roda Alnus L. U cilju pospješivanja zakorjenjivanja reznica selekcioniranog genotipa (klona) koriste se različite metode uz aplikaciju hormona. Najčešće se koristi sintetički auksin indol-maslačna kiselina (IBA), koja se pokazala bolja u * Istraživanja su financirana putem JP »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske ** Prof. dr. Ante Krstinić i mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb / |