DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 10 <-- 10 --> PDF |
dizanja kultura četinjača izradio je bivši Jugoslavenski zavod za četinjače, sada Šumarski institut u Jastrebarskom, s ciljem povećanja i ubrzanja proizvodnje drveta za mehaničku i kemijsku preradu. Sadnju navedenih vrsta provela je Šumarija Poreč. Naša istraživanja proveli smo istovremeno u sastojinama zelene duglazije i sastojinama crnoga bora na izabranim pokusnim plohama, radi usporedbe uspjeha jedne aloktone i jedne autoktone vrste. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Lokalitet Kontija smješten je u zoni Limskog kanala u zapadnom dijelu istarskog poluotoka i to na sjevernoj strani Limskog kanala. Objekt se nalazi u blizini Rovinja udaljen zračne linije 8 km i od Poreča 12 km. Dakle, objekt je lociran na zapadnoj obali istarskog poluotoka između 45° i 15´ sjeverne zemljopisne širine i 11° i 15´ do 11° 30´ istočne zemljopisne dužine po Parizu. Konfiguracija terena je pretežno ravna i opkoljena ovalnim brežuljcima. Nadmorska visina kreće se od 82 do 105 m. GEOLOŠKA PODOGA I TLO Geološku podlogu čine debele naslage jurskih vapnenaca tercijarne starosti, na kojima se razvila crvenica, terrarossa. Ta su tla duboka, srednje duboka, isprana, slabo kisela do neutralna, glinaste teksture. Iz priložene pedološke karte dijela Istre, naše plohe nalaze se na lesiviranoj dubokoj crvenici, crvenica tipična, srednje duboka i duboka 80 : 20 (G r a č a n i n 1951, Bašić 1977, Škorić i suradnici 1987). FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST Šumski predjel Kontija pripada šumi hrasta medunca i bijeloga graba {Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). To je klimatogena zajednica polusredozemnih područja. Osim u Istri ona se nalazi diljem priobalnog dijela Hrvatske. To su mahom devastirane i degradirane sastojine, a radi se o kserofilnim biljnim zajednicama gdje vladaju ljetne suše i vrućine. Zimske hladnoće isključuju mogućnost uspijevanja najvećeg dijela zimzelenih vrsta. Područje sjeverozapadne Hrvatske — Istra, Kvarner, Hrv. Primorje i južne Hrvatske — Dalmacija, prostorni je areal zajednice hrasta medunca i bijeloga graba, i u meliorativnom pogledu predstavlja interes šumarske struke, kao i naše šire zajednice, u smislu unapređenja ovih devastiranih i degradiranih oblika medunčevih sastojina u više i vrijednije uzgojne stadije (Rauš 1987). PODNEBLJE Za ovaj rad, meteorološke podatke postaje Poreč i Rovinj za razdoblje 1950.—1990., ustupio nam je Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu. |