DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 10     <-- 10 -->        PDF

dizanja kultura četinjača izradio je bivši Jugoslavenski zavod za četinjače,
sada Šumarski institut u Jastrebarskom, s ciljem povećanja i ubrzanja proizvodnje
drveta za mehaničku i kemijsku preradu. Sadnju navedenih vrsta
provela je Šumarija Poreč. Naša istraživanja proveli smo istovremeno u sastojinama
zelene duglazije i sastojinama crnoga bora na izabranim pokusnim
plohama, radi usporedbe uspjeha jedne aloktone i jedne autoktone
vrste.


ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ISTRAŽIVANOG PODRUČJA


Lokalitet Kontija smješten je u zoni Limskog kanala u zapadnom dijelu
istarskog poluotoka i to na sjevernoj strani Limskog kanala. Objekt se nalazi
u blizini Rovinja udaljen zračne linije 8 km i od Poreča 12 km. Dakle,
objekt je lociran na zapadnoj obali istarskog poluotoka između 45° i 15´
sjeverne zemljopisne širine i 11° i 15´ do 11° 30´ istočne zemljopisne dužine
po Parizu.


Konfiguracija terena je pretežno ravna i opkoljena ovalnim brežuljcima.
Nadmorska visina kreće se od 82 do 105 m.


GEOLOŠKA PODOGA I TLO


Geološku podlogu čine debele naslage jurskih vapnenaca tercijarne
starosti, na kojima se razvila crvenica, terrarossa. Ta su tla duboka, srednje
duboka, isprana, slabo kisela do neutralna, glinaste teksture. Iz priložene
pedološke karte dijela Istre, naše plohe nalaze se na lesiviranoj dubokoj
crvenici, crvenica tipična, srednje duboka i duboka 80 : 20 (G r a č a n i n 1951,
Bašić 1977, Škorić i suradnici 1987).


FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST


Šumski predjel Kontija pripada šumi hrasta medunca i bijeloga graba
{Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). To je klimatogena zajednica polusredozemnih
područja. Osim u Istri ona se nalazi diljem priobalnog dijela
Hrvatske. To su mahom devastirane i degradirane sastojine, a radi se


o kserofilnim biljnim zajednicama gdje vladaju ljetne suše i vrućine. Zimske
hladnoće isključuju mogućnost uspijevanja najvećeg dijela zimzelenih
vrsta.
Područje sjeverozapadne Hrvatske — Istra, Kvarner, Hrv. Primorje i
južne Hrvatske — Dalmacija, prostorni je areal zajednice hrasta medunca
i bijeloga graba, i u meliorativnom pogledu predstavlja interes šumarske
struke, kao i naše šire zajednice, u smislu unapređenja ovih devastiranih i
degradiranih oblika medunčevih sastojina u više i vrijednije uzgojne stadije
(Rauš 1987).


PODNEBLJE


Za ovaj rad, meteorološke podatke postaje Poreč i Rovinj za razdoblje
1950.—1990., ustupio nam je Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu.