DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 108 <-- 108 --> PDF |
PREDAVANJE DR. JURE MEDVEDOVIĆA O INDEKSIMA POVOLJNOSTI KLIME (održano 1. travnja 1993. g. u Šumarskom domu) Predavanju s raspravom bili su nazočni brojni šumarski stručnjaci i znanstvenici Šumarskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Šumarskog instituta, Državnog hidrometeorološkog zavoda, zatim direktor Direkcije »Hrvatske šume«, doministar za šumarstvo, jedan znanstvenik s dvostrukim doktoratom i jedan akademik. U raspravi nakon predavanja postavljena su mnoga pitanja na koja je predavač odgovorio, a cijela se rasprava može razvrstati na »povoljnost klime u tri karakteristična, međusobno udaljena područja, i to: Panonsko, Gorsko-kotarsko i Južnodalmatinsko. U panonskom dijelu Hrvatske, dominantan je indeks povoljnosti KL-13 (65% povoljnosti od indeksa najveće povoljnosti, KL-10). Izgleda nevjerojatno, da je u svijetu čuvena Slavonska hrastovina mogla izrasti u uvjetima osrednje povoljnosti. Mogla je zato, jer je u Panonskoj nizini glavni ekološki činilac voda u tlu, a ne klima. Klima je uvjetovala razvoj vegetacije stepa, gdje travnate biljke, kao žitarice, završe životni ciklus prije ljetnih vrućina. Šumsko drveće se tada snabdijeva vodom i iz tla, a ne samo iz atmosfere. U novije vrijeme, nakon meliorativnih zahvata i regulacije vodotoka, promijenio se vodni režim staništa i time više nije presudni ekološki činilac, već je to klima. Posljedice toga su propadanje lužnjakovih sastojina, izostanak uroda sjemena i otežana obnova šuma. U Gorskom kotaru nalaze se najvrednije visokoproduktivne šume, a indeksi povoljnosti klime su od najnepovoljnijih do srednje povoljnih (10—50% od najveće povoljnosti). Glavna vrsta drveća je jela. Jela u Gorskom kotaru raste u šest različitih pluviotermičkih povoljnosti klime, i u svima je glavna vrsta šumske zajednice. I druge vrste drveća rastu u više različitih povoljnosti, ali nisu svugdje glavna, karakteristična vrsta asocijacije. U Gorskom kotaru je niska vrijednost povoljnosti klime, a kako i ne bi bila uz tako puno kiše, a tako malo topline. To ne smanjuje prirodnu vrijednost Gorskog kotara, jer kada je lijepo vrijeme, onda njegova ljepota daleko nadilazi ljepotu svih prostora najpovoljnije klime. Sav živi svijet može izdržati nepovoljne vremenske prilike na kojem živi, ali takav život prilagodbe traži napor i gubitak jedinki. Među svim vrstama, jela ima po nečem značajnom, poseban položaj. To je ICV = prosječna genetska masa po kromosomu (Drušković, Biološki vestnik Br. 36, Ljubljana 1988). Od svih vrsta drveća jela ima najvišu ICV vrijednost, koja iznosi 205,13 a za hrast kitnjak ta je vrijednost samo 21,67. Navodi se usporedba s kitnjakom radi toga, što pojas kitnjakovih šuma pripada indeksu najpovoljnije klime. Vrijednosti ICV se za sada ne mogu dovesti u međuovisnost s klimatskim prilikama i zdravstvenim stanjem jele, ali će se moći dovesti u vezu nakon sustavnih istraživanja šumske mikroklime u Hrvatskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 109 <-- 109 --> PDF |
U južnoj Dalmaciji ima predjela u kojima, prema Karti pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime, vlada najpovoljnija klima. Poznavajući proizvodne mogućnosti tih predjela, izgleda nemoguće prihvatiti ispravnost hipoteze o najvećoj povoljnosti klime. Ali, južna Dalmacija ima jednu klimatsku posebnost, zbog koje je nužno primijeniti korekcijske faktore pluviotermičkog (oborinsko-temperaturnog) režima, a to su godišnji raspored oborina i učestalost vjetra. Oborine su nejednako raspoređene kroz godinu, tako da oborina ima najmanje onda kada su najpotrebnije, a to je doba aktivnosti vegetacije, a najviše ih ima u doba mirovanja vegetacije. Učestalost i jačina vjetra je također nepovoljan ekološki činilac, radi isušivanja i odnošenja tla. Osim izuzetno malih količina oborina, tj. sušnih razdoblja u vrijeme vegetacije, izražena je još jedna pojava, a to je niska efikasnost oborina. Prema međunarodnoj metodi koju primjenjuje Državni hidrometeorološki zavod, neke količine oborina koje padnu u sušnom dijelu godine, ne uračunavaju se u oborinski fond, ako je u trenutku padanja kiše temperatura zraka bila iznad, a zračna vlaga ispod nekih određenih graničnih vrijednosti. Takva metoda primjenjuje se radi toga, što u ljetnim mjesecima izvjesna količina oborina nema učinak na vegetaciju, odnosno na stanje vlage u tlu. Za sada se ne navode granične vrijednosti oborinskih temperaturnih i zrakovlažnih iznosa, ali oni će biti svakako navedeni već nakon prve godine istraživanja sastojinske fitoklime u Hrvatskoj. Sudionici rasprave su suglasni da je ideja o indeksima povoljnosti klime značajan doprinos u razvoju znanosti, ali je autor prihvatio sugestije da u povoljnost klime uključi i druge klimatske elemente, kao što su to recenzenti i tražili*1 Djelo je recenzirano kao »prethodno priopćenje« i zato autor treba daljnjim istraživanjima podići indekse klimatskih povoljnosti do razine znanstvenog rada sa čvrstim dokazima njihove ispravnosti u svim dijelovima Hrvatske. *1 Indeksi povoljnosti klime objavljeni su u časopisu »Radovi«, Vol. 27, Br. 1, Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 110 <-- 110 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 25. sjednica Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, održana 4. ožujka 1993. godine u Zagrebu. Prisutni: Adam Pavlović ,dipJ. inž., prof. dr. Branimir Prpić, dr. Nikola Komlenović, Franjo Kolar, dipl. inž., Edo Kalajdžić, dipl. inž., Krešimir Erjavec, dipl. inž., Viktor Wolf, dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., Slavko Šarčević, dipl. inž., Oskar Piškorić, dipl. inž., Ivan Maričević, dipl. inž. i Vlatka Antonie. DNEVNI RED 1. Usvajanje Zapisnika 24. sjednice Upravnog odbora HŠD-a i Zapisnika 97. Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva. 2. Rasprava i utvrđivanje Godišnjeg obračuna za 1992. godinu: a) — Izvješće o poslovanju, Izvješće inventurne komisije i Pregled obračuna prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti. b) — 1/vješće Nadzornog odbora. 3. Razmatranje i usvajanje prijedloga Programa rada za 1993. godinu i Financijskog plana za 1993. godinu. 4. Tekuća pitanja. a) Šumarski dom, održavanje i prenamjena. b) Suradnja na projektu Ressel — Slovenija, Austrija, Italija i Hrvatska. c) Pismo UNPROFOR-u Mr. Cedric Thonberry-u. d) Izvješće odvjetnika. e) Ugovor o sufinanciranju časopisa Drvna industrija. f) Pismo prof. dr. Ivana Mikloša i dr. Jakova Martinovića. g) Tiskanice i dr., nabava — distribucija. h) 150-obljetnica Hrvatskoga šumarskog društva. Predsjednik Adam Pavlović , pozdravlja sve prisutne, konstatira da se na sjednici mogu donašati punovažeće odluke i predlaže dnevni red na usvajanje. Prihvaća se Dnevni red, kako je navedeno u pozivu za sjednicu. Ad. 1. Nakon kratkog osvrta Adama Pa vio vica i Ivana M a r i č e v i ć a na sadržaj Zapisnika 24. sjednice Upravnog odbora i Zapisnika 97. Skupštine Hrvatskoga šumarskog drštva, usvojeni su s tim da se u skladu Statuta i Programa rada, te stavova i zaključaka organa Hravtskoga šumarskog društva utvrđuju neposredni zadaci. |