DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 21 <-- 21 --> PDF |
T o in a š e v i ć, A., 1990. b.: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljivanje, Glas. šum. pokuse 26, 393—404, Zagreb. Hummel F. C„ & Christie J. M. 1957.: Metods used to construct the revised yield tables for conifersin Creat Britanin. Forest research, London. V i d a k o v i ć, M., 1982.: Četinjače, morfologija, varijabilnost, Zagreb. Growth of Austrian pine cultures (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) and American douglas fir (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) at the location of the Poreč forest office Summary In this paper the author compares the growth of the autochthonous species (Austrian pine) and the allochthonous species (American Douglas fir) in the area of the Poreč Forest Office in the Kontija location, in the 29th year of existence. Cultures were raised on geological parent rock of Jurassic limestones, on which terra rossa had formed in the Mediterannean climate conditions. Key words : Austrian pine, American Douglas fir, limestone, terra rossa, climate, mean diameter, height growth, diameter growth, volume of wood. EUROPSKI ŠUMARSKI INSTITUT Nezavisno i nedržavno istraživačko tijelo Europski šumarski institut (engl. EFI), je osnovan i započet će svoje aktivnosti u Joensuu u Finskoj. Svrha novog međunarodnog istraživačkog instituta je vođenje zadataka orijentiranih na multidisplinarna šumarska istraživanja na europskoj razini s ciljem da zadovolji potrebe tijela koja donose odluke u Europi. Djelatnost Instituta Glavne zadaće Instituta bit će analize šumskih resursa, snabdijevanje drvom i zdravstveno stanje šuma, kao i prognoze budućeg razvoja europskih šuma. Posebna pažnja posvetit će se interakciji između proizvodnje drva i ostalih oblika upotreba šuma. U istražiavnjima će se naglašeno uvažavati ekološko gledište problema. Institut će također razvijati metode istraživanja, standarde i terminologiju sa zadaćom da se osiguraju mogućnosti usporedbi različitih proučavanja stanja šuma. Organizacijska struktura Instiut će usko surađivati sa međunarodnim organizacijama i nacionalnim znanstveno-istraživačkim institucijama, te djelovati kao banka podataka i informacijsko središte o šumama Europe. Budući da će Institut podmirivati potrebe tijela koja donose odluke, bitni su kontakti sa rukovodećim osobama u politici upravi, administraciji i poslovanju. Finska vlada će inicijalno financirati Institut i osigurati mu značajnu podršku u razdoblju uhodavanja aktivnosti i njihova dostizanja do stabilne razine. 107 |