DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 639.1 (c. elaphus L.) šum. list CXVII (1993) 109


PORAST TROFEJNE VRIJEDNOSTI ROGOVA JELENA
U OGRAĐENIM UZGAJALIŠTIMA


Jan BRNA, Đuro NIKOLANDIĆ, Branko UROŠEVIĆ*


SAŽETAK: U ovome radu izneseni su rezultati istraživanja
na baranjskom lovno-šumskom području: a) porasta tjelesne mase
i trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena, b) porast
trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenom uzgajalištu površine
oko 400 ha.


U rezultatima istraživanja istaknute su značajne razlike kojese javljaju u intenzivnijem porastu trofejne vrijednosti rogova u
farmerskom uzgoju, u odnosu na jelene u otvorenom lovištu. U
jelena odraslih u uvjetima otvorenog lovišta, a potom zatočenih
žičanom ogradom, evidentiran je uglavnom godišnji pad u starih,
i povećanje trofejne vrijednosti u srednjodobnih i mladih jelena.


UVOD


Jedan od temeljnih ciljeva lovnog gospodarenja u jelenskim lovištima
je uzgojiti što veći broj trofejno vrijednih jelena. Pored ostalog, jedino je
to objektivno mjerilo uspješnosti uzgoja, a uz to i presudbe pogodnosti prirodnih
uvjeta u kojima jeleni žive. Metoda (formula), po kojoj se ocjenjuje
trofejna vrijednost jelenjih rogova, propisana je od Međunarodnog savjeta
za lovstvo (CIC). Prema toj formuli, rogovi jelena 210 i više bodova CIC-a
spadaju u trofejno najvrijednije (odličje zlatne medalje). Lovna taksa za odstrel
jelena trofejne vrijednosti rogova preko 210 bodova naglo se povećava,
postižući iznose i nekoliko desetaka tisuća DEM (primjerice, svaki daljnji
bod preko 230, povećava se za 3.000 DEM). Ovaj, sam po sebi upečatljiv podatak,
pojašnjava zašto u lovnih stručnjaka i znanstvenika postoji povećani
interes u istraživanju čimbenika koji najviše pridonose, odnosno utječu, na
porast trofejne vrijednosti rogova u jelena.


Općenito je poznato da cjelokupna razvijenost rogova ovisi od starosne
dobi, ishrane i zdravlja, kao i naslijeđa jelena. Od nabrojanih čimbenika
najviše su proučavani: porast trofejne vrijednosti glede starosne dobi jelena
uopće, s posebnim osvrtom na životnu dob jelena u kojoj kulminiraju trofejne
vrijednosti njihovih rogova (Hell, 1983, B r n a et al, 1990, N e č a s,
1959.). U tom smislu, posebice navodimo autore Brn a et al (1990.) koji su


* Dr. Jan Brna, znanstveni suradnik, Mr. Đuro Nikolandić, znanstveni asistent,
Ing. Branko Urošević, istraživač suradnik, »Hrvatske šume-< Uprava šuma
Osijek.


ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 24     <-- 24 -->        PDF

u svom radu prikazali dinamiku i karakteristike individualnog porasta trofejne
vrijednosti rogova u srednjodobnih i starih jelena poznatog identiteta
i trofejnog potencijala preko 210 bodova, u baranjskom lovno-šumskom
području.


Osnivanjem ograđenog uzgajališta divljači u lokalitetu Šeprešhat, Šumarije
Tikveš, učinjen je prvi korak u pripremi farmskog uzgoja jelena
običnog; time su stvoreni odgovarajući uvjeti da se istraživanja o trofejnom
razvoju jelenjih rogova prošire i na ovaj suvremen oblik uzgoja divljači
uopće. To tim prije što je tjelesna masa farmski uzgojenih dvogodišnjih
jelena u lokalitetu Šeprešhat približno za 50% veća (Brn a et al, 1989.),
u odnosu na jelene iste starosne dobi uzgojene u otvorenom lovištu (B ranci
i ć, 1980.). Prema autorima Cluton-Broc k et al (1982.), koji su utvrdili
pozitivnu korelaciju težine i razvijenosti jelenjih rogova, pretpostavili
smo da bi dinamika porasta trofejne vrijednosti rogova jelena u farmskom
uzgoju mogla imati drukčiji svoj specifični tijek.


Potencijalnom proširivanju spoznaje o porastu trofejne vrijednosti rogova
jelena u različitim životnim uvjetima i oblicima uzgoja, pridonijelo
je i osnivanje ograđenog lovišta površine oko 400 ha, na baranjsko-dravskom
području, 1987. godine. Tijekom ograđivanja, a kasnije i uskakanjem, u
ovom ograđenom lovištu ostali su zatočeni jeleni koji su odrasli u otvorenom
lovištu u posve drukčijim životnim uvjetima.


Iako se u oba navedena slučaja radi o ograđenim uzgajalištima divljači
(farmski uzgoj na maloj i uzgoj jelena na većoj površini ograđenog




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 30     <-- 30 -->        PDF

približno one razine koja je izmjerena oko 15-tog kolovoza prethodne godine.
Takva je mogućnost crtkastim linijama nagovještena i u odgovarajućem
grafikonu 1.


Na osnovi komparacije podataka iznesenih u tablici 4 i grafikonu 1, uz
navedene primjedbe, zaključujemo:


1) Porast tjelesne mase farmski uzgojenih jelena, zahvaljujući prije
svega drukčijem režimu ishrane, veoma je intenzivan u odnosu na jelene
uzgojene u otvorenom lovištu.


2) Jeleni u farmskom uzgoju najveću tjelesnu masu postižu veoma rano,
već u četvrtoj godini života, dok je u jelena iz otvorenog lovišta karakterističan
usporeniji rast. Glavninu svoje tjelesne mase (95% od najveće tjelesne
težine) postižu u osmoj, a preostali dio, do desete godine života.


Ove razlike u dinamici porasta i kulminaciji tjelesne mase jelena glede
različitog oblika uzgoja, okosnica su i različite dinamike porasta trofejne
vrijednosti njihovih rogova.


Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u farmskom uzgoju, u dva različita
lokaliteta prikazan je u tablicama 5 i 6.


Godišnji porast i povećanje trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena
u lokalitetu Šeprešhat (bodovi CIC-a)


Tablica 5.


R 0 g O V i


Identitet


God. God. God.


jelena Drugi Treći Četvrti Peti


porast porast porast


»Kozarac« 124,11 163,80 36,69 192,76 28,96 206,54 13,78
»Ciko« 136,65 159,23 22,58 184,12 24,89
»Tihi« 127,18 160,34 33,16 180,30 19,96


*
Zbog agresivnog ponašanja, jelen »Ciko« prenijet je u otvoreno lovište tako da
mjerenje poslije nije nastavljeno.
** Jelen tzv.
»Tihi« godinu je dana mlađi od ostalih jelena, pa njegovi peti rogovi
nisu mogli biti mjereni.


Analizirajući podatke u tablicama 5 i 6, možemo uočiti značajke tipične
za dinamiku porasta trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena.


Trofejna vrijednost farmski uzgojenih jelena raste veoma intenzivno
već između druge i treće godine, nastavljajući tim tempom do približno pete
godine, otkad je godišnji porast znatno usporeniji, a kulminacija trofejne
vrijednosti rogova javlja se u sedmoj (jelen tzv. »Debeli«), ili u osmoj godini
života (jelen tzv. »Dugi«), održavajući se poslije kulminacije na približno
istoj razini čak četiri godine uzastopce (jelen tzv. »Dugi«).


Kao što vidimo, intenzivan porast tjelesne mase farmski uzgojenih jelena
sukladnih je s intenzivnim porastom trofejne vrijednosti njihovih rogova.
Valja istaknuti da se trofejna vriednost rogova jelena, iako usporenije,
povećava još 2—3 godine poslije kulminacije njihove tjelesne mase. Vjerojatno
se i ovaj nagli pad trofejne vrijednosti rogova koji je vidljiv u petoj




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 31     <-- 31 -->        PDF

i šestoj godini (približno poslije 2 godine kulminacije tjelesne mase), javlja


kao posljedica završetka intenzivnog rasta tjelesne mase u jelena (grafikon
1).


GRAF 2.
KOMPARATIVNI PRIKAZ PORASTA TROFEJNE
VRIJEDNOSTI ROGOVA JELENA




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Godišnji porast i povećanje trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena
u lokalitetu Koha (bodovi CIC-a)


Tablica 6.


Rogovi Identitet jelena
»Mađar« »Dugi« »Debeli«


Drugi 120,35 146,30 140,70


Treći 142,55 188,85 192,60


Godišnji porast 22,20 42,55 51,90


Četvrti 170,35 205,55 209,25


Godišnji porast 27,80 16,70 16,65


Peti 201,30 218,50 214,80
Godišnji porast 30,95 12,95 5,55
Šesti 207,40 220,35 227,75
Godišnji porast 6,10 1,85 12,95
Sedmi 233,30 228,20
Godišnji porast 12,95 0,45


Osmi, deveti i deseti rogovi u jelena »Dugi«, bez bitnije promjene (232,20; 232,45;
232,20)


Dinamika porasta tjelesne mase jelena u otvorenom lovištu (Brandić ,
1980.), ima drukčiji, znatno usporeniji tijek u odnosu na jelene iz farmskog
uzgoja (grafikon 1). Vjerojatno je i s tim u svezi kulminacija tjelesne razvijenosti
kod jelena koja se također javlja približno 3—4 godine kasnije.
Analogno s ovim, i kulminacija trofejne vrijednosti rogova jelena iz otvorenog
lovišta približno isto toliko kasni, u odnosu na farmski uzgojene jelene
(grafikon 2).


Ovi podaci nedvojbeno ukazuju na uzajamnu povezanost dinamike porasta
tjelesne mase jelena koja svojim specifičnim tijekom određuje i specifičnu
dinamiku porasta trofejne vrijednosti njihovih rogova u ova dva različita
oblika uzgoja.


Oscilacije trofejne vrijednosti rogova jelena u lokalitetu Adica


Oscilacije trofejne vrijednosti mjerene na odbačenim rogovima u paru
u lokalitetu Adica prikazane su u tablici 7, u nekoliko godina uzastopce.


Srednje vrijednosti godišnjeg porasta trofejne vrijednosti glede starosti
Tablica 8.
Poras t Pa d
^Qbn X
Ekstremna
vrijednost
n X vrijednost
Ekstremna
Stari
(9 i više god.)
Srednjodobni
(5—8 god.)
Mladi
(2—4 god.)
5
12
3
0,93
8,45
21,88
12,29
19,60
7,95
4
4
—4,20
—1,67
—1,09
—5,19

118




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 33     <-- 33 -->        PDF

119




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 36     <-- 36 -->        PDF

NAGRADA »JOSIP JURAJ STROSSMAYER« ZA DJELO
»HRVATSKE ŠUME«


Zagrebački velesajam osnivač je stalne godišnje nagrade »Josip JurajStrossmayer« a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokrovitelj nagrade.
Prilikom otvaranja proljetnog Zagrebačkog velesajma 20. travnja 1993.
godine u organizaciji »INTERIJBER ´93« ova nagrada za najuspješnije znanstveno
djelo i Povelju za izvanredni izdavački pothvat s područja prirodnihznanosti dobili su »Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće´Hrvatske šume´« i urednik prof. dr. Đuro Rauš za djelo »ŠUME U HRVATSKOJ
« »grupe autora«. Povelju je predao predsjednik odbora za dodjelunagrada akademik Ivo Padovan.


ČESTITAMO!


Hrvatsko šumarsko društvo




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 35     <-- 35 -->        PDF

LITERATURA


Bcčejac, B., Brna, J., Mikuška, J.: Istraživanja rasta rogovlja običnog jelena
(C. elaphus L., 1758) s obzirom na starosnu dob. III kongres ekologa Jugoslavije.
Sarajevo: Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija B,
br. 2, 1984. — 1064.


Brandić , R.: Morfometrijske karakteristike jelena (Cervus elaphus L.) sa područja
Baranjskog podunavl´ja. — Magistarski rad. — Osijek: s. n 1980. —
Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku — obrana 11. X 1980.


Brna , J. et al.: Juvenilan i subadultan razvoj jelenčića (C. elaphus L.) u ograđenom
uzgajalištu. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji,
19 (1—2), 1989., 1—24.


Brna , J. et al.: Dinamika i karakteristike individualnog porasta trofejne vrijednosti
rogova srednjodobnih i starih jelena trofejnog potencijala preko 210
poena CIC-a. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambeno´; tehnologiji, 20
(1—2), 1990., 16—46.


Cosgrove , G.: Making pastures grown the cervidae way. The Deer Farmer,
august 1987. Wildlife biology. New York: John Wiley and sons, inc, 1964.
D z i e c i o 1 o w s k i, R.: Food of the red dear in an annual cycle. Acta Theriol.
12 No (36—41) 1967, — 503—520.
Heel, P.: Rast parožia jelena obycajneho v ochranenej polovnej oblasti Polana.
Polovnicky zbornik Folia Venatoria 13, 1983.
Hintnaus , J.: Vyziva sparkate zvere v obrach. Myslivost 11, 1982.


Mitchell, B., M c C o w a n, D., Nicholson, I. A. Annual cycles of body
weight and condition in Scotish Red deer, Cervus elaphus. J. Zool., 180, 1976.,
107—127.


Ullrey , D. E.: Nutrition and antler development in white-tailed deer. Antler
development in Cervidae in R. D. Brown, ed. 1983. Caesar Klebero Wildlife
Research Institute, Kingswile T. X. 49—59.


Vogt, F.: Das Rotwild. Wien V.: Österreichischer Jagd und Fischereiverlag, 1947.


ANTLER GROWTH OF TROPHY VALUE OF RED DEER STAGS IN FENCED
HUNTING GROUND


Summary


The results of investigation from the research area Baranja, Croatia are presented:


a) growth of body size and antler growth of trophy value of farmed red
deer stags, b) antler growth of trophy value of red deer stags in fenced hunting-
ground of about 400 ha.


In the results of investigation some significant differencies are pointed out,
which appear in more intensive growth of antler trophy value in farmed stags,
in relation to red deer stags from unfenced hunting-ground.


Considering stags grown in unfenced hunting-ground conditions, then enclosed,
there is mostly noted annual decrease at old stags, and increase of antler
trophy value at semi-age young red deer stags.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 34     <-- 34 -->        PDF

iz niza podataka koji izražavaju godišnji porast trofejnih vrijednosti
u jelena poznatog identiteta, izdvojeni su oni podaci (+—) koji numerički
najviše odstupaju u odnosu na ostale članove skupa, prikazujući ih u tablici
8 kao ekstremne vrijednosti (+—); to znači da su srednje vrijednosti
u tablici 8 izračunate bez ekstrema.


Analizirajući godišnje oscilacije trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenom
lovištu »Adica« (tablica 8), možemo uočiti slijedeće:


1. U starih jelena (9—12 godina) zatočenih u lovištu u vrijeme ograđivanja,
znakovita je stagnacija i godišnji pad trofejne vrijednosti (—4,2 CIC
bodova prosječno godišnje); u jelena vrhunske trofejne vrijednosti taj gubitak
može postići iznos od 6.000 DEM po jednom jelenu godišnje (jelen br.
1 i 4 u tablici 7). Naprotiv, u otvorenom lovištu evidentiran je stalan porast
trofejne vrijednosti rogova jelena starosne dobi od 9—12 godina (prosječno
6 bodova CIC-a godišnje, Brn a et al, 1990.).
Ovi podaci ukazuju koliko je pogrešno držati stare jelene u ograđenom
lovištu, ukoliko su odrasli u uvjetima otvorenog lovišta. Stari se jeleni svojim
osamljenim načinom života i ponašanjem razlikuju od srednjodobnih
i mladih jelena. U pravilu, ne ulazeći u sastav većih krda, manje su prisutni
pokraj hranilišta, na kojima su većinom nazočni mladi i srednjodobni jeleni.
Zbog toga je njihova ishrana jednolična, manje kvalitetna, pa i kvantitativno
nedovoljna. Osim toga uznemiravanje ovih jelena znatno je veće
budući da stari jeleni teško mogu pronaći mirniji kutak za dnevno odmaranje
na relativno malom prostoru lovišta.


2. Za razliku od starih, u dve trećine srednjodobnih jelena evidentiran
je godišnji porast trofejne vrijednosti rogova jelena od 8,45 bodova CIC-a,
a samo u jedne trećine blagi pad. Srednjodobni jeleni žive u većim krdima
a osim toga intenzitet godišnjeg porasta trofejne vrijednosti u njih je normalno
veći, nego u starijih jelena.
3. Mladi jeleni svojim se ponašanjem najlakše prilagođavaju specifičnim
uvjetima života u ograđenom lovištu tako da je i to jedan od razloga
zašto je njihov individualni godišnji porast trofejne vrijednosti rogova najveći.
ZAKLJUČAK


1. Porast tjelesne mase farmski uzgojenih jelena, intenzivnije i prije
kuluminira od jelena u otvorenom lovištu.
2. Analogno ovome, javljaju se i razlike u dinamici porasta trofejne
vrijednosti rogova jelena (intenzivniji porast i ranija kulminacija trofejne
vrijednosti u farmski uzgojenih jelena).
3. U jelena koji su se tjelesno razvijali u uvjetima otvorenog lovišta,
a potom su bili zatočeni žičanom ogradom površine oko 400 ha, utvrđen je
uglavnom godišnji pad trofejne vrijednosti rogova u starih i povećanje
srednjodobnih, a posebice u mladih jelena.


ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 26     <-- 26 -->        PDF

2. Izabiranje i identifikacija pokusnih žiovtinja
Postupak u uzgoju pokusnih životinja otpočinjao je hvatanjem jelenčića
u šumi u vrijeme telenja košuta. Jelenčići su uzgajani u prva tri mjeseca
kravljim mlijekom, a postupno i drugim krmivima (Brn a et al, 1989.); na
taj je način uzgojeno uzastopice tri generacije košuta i jelena.


Iz svake generacije brojenosti 15—20 jelenčića muškog spola, odabrani
su 1—2 jelena s najrazvijenijim prvim rogovima (dužina i debljina roga);
ovako odabrani jeleni evidentirani su kao eksperimentalna grla. Radi lakše
identifikacije pokusni jeleni dobivali su odgovarajuće nazive.


Valja istaknuti da jeleni, tzv. »Mađar« i »Dugi«, nisu sudjelovali u parenju
u vrijeme njihovog intenzivnog tjelesnog razvoja (do približno 4 godine).
Kasnije je jelen »Dugi«, kao trofejno najrazvijeniji, u ponekoj godini,
oplodio manji broj košuta (ne više od 10).


Za razliku od ovih, jeleni tzv. »Debeli«, »Kozarac«, »Ciko« i »Tihi«, već
kao dvogodišnji pareni su s košutama i u prvom parenju oplodili su manji
broj, 4—16, a kasnije i veći broj košuta, 13—20 ne treba isključiti mogućnosti
da je sudjelovanje u parenju ovih jelena, već poslije druge godine
života, moglo negativno utjecati na njihov tjelesni razvoj i razvijenost rogova.


Identifikacija odbačenih rogova u paru u nekoliko godina uzastopce
glede manjeg broja i karakterističnih naziva pokusnih jelena u lokalitetima
Koha i Šeprešhat, bila je veoma jednostavna i pouzdana.


Postupak identifikacije bio je nešto složeniji u lokalitetu Adica. Odbačeni
rogovi u paru jelena poznatog identiteta prikupljani su već prilikom
njihovog pronalaženja u lovištu (pokraj hranilišta i na jelenjim stazama).
R.ogovi koji nisu pronalaženi u paru, već pojedinačno, identificirani su kasnije,
tijekom mjerenja trofejne vrijednosti njihovih odbačenih rogova.


Naredne — i u idućim godinama, ovaj se postupak ponavljao, s tim
što se na temelju sličnosti odbačenih rogova iz prethodne godine, uspoređivanjem,
pronalaze odgovarajući rogovi u paru godinu dana kasnije. Kada
je ustano\´ljena sličnost po izgeldu, točna identifikacija vršena je pažljivim
pregledom donje površine kojom se rog naliježe na rožište (tzv. »pečat«),
po čemu se jeleni individualno razlikuju, a »pečat« istog jelena, po svom
karakterističnom obliku, ostaje uvijek jednak za sve odbačene parove ili
pojedinačan rog iz para. Na taj smo način uspjeli mjeriti 2—3 odbačenih
rogova u paru u istog jelena uzastop u razdoblju od 1987—1990. godine. U
tom razdoblju mjereni su rogovi u paru 22 jelena različitiog identiteta i
starosti.


3. Ishrana pokusnih životinja
a) Lokalitet: Šeprešhat i Koha


Načela pravilne ishrane jelena u farmerskom uzgoju nalažu, davanje krmiva
podjednako dobre kvalitete tijekom čitave godine. Na taj način nastoje
se eliminirati kvantitativne i kvalitativne sezonske oscilacije karakteristične
za ritam promjena kojoj podliježu prirodna hrana koju jelenja divljač
koristi u šumi. S druge strane, pojedina krmiva svojim sastavom i količinom,
trebala su zadovoljiti različite potrebe glede razvojnih stadija (juve


112




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 25     <-- 25 -->        PDF

lovišta), uvjeti u kojima jeleni žive dovoljno su specifični da se prouči njihov
utjecaj na individualni porast trofejne vrijednosti rogova u jelena poznatog
identiteta.


MATERIJAL I METODE RADA


1. Struktura i namjena površina u lokalitetima istraživanja
a) Lokaliteti: Šeprešhat i Koha


U oba lokaliteta primijenjena su tehničko-tehnološka rješenja primjerena
zahtjevima farrnskog uzgoja jelena običnog.


Struktura i namjena površina u lokalitetu Šeprešhat i Koha


Tablica 1.


Travnjak Šuma Ukupno


Lokalitet Broj pregona


ha ha ha


Šeprešhat 10 7 17
Koha 9 17


Pitka voda za jelene u lokalitetu Šeprešhat bila je osigurana u protočnom
kanalu, a u lokalitetu Koha u pojilištima punjenim crpkama za vodu.


b) Lokalitet: Adic a


Uzgoj običnog jelena na većoj površini ograđenog lovišta (oko 400 ha),
zahtijevao je primjenu drukčijih tehničko-tehnoloških rješenja u odnosu na


farmski uzgoj.
Struktura i namjena površina u lokalitetu Adica
Tablica 2.
Šuma Čistine i
livade Trstici Bare i
kanali Oranice Ostalo Ukupno
hektar a
192 53 58 34 47 8 392


Na šumom obraslom zemljištu, zastupljene su poglavito bagrem, euroamerička
i bijela topola, a u manjoj mjeri vrba i lužnjak.


Oranice su pretežito zasijane djetelinsko-travnom smjesom, a na manjim
površinama siju se godišnje ratarske kulture, kao što su pšenica, repa
i zob.


Već tijekom ograđivanja, zatočen je veći broj jelenje divljači u lovištu.
Budući da su na ogradi uređene uskočnice, jeleni i kasnije uskaču u ograđeno
lovište i postupnim razmnožavanjem njihova se brojnost povećava,
održavajući odstrel na razini 80—100 grla.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 29     <-- 29 -->        PDF

GRAF 1.
DINAMIKA PORASTA TJELESNE MASE JELENA U
FARMSKOM UZGOJU I OTVORENOM LOVIŠTU


Drugo, posljednje mjerenje tjelesne mase farmski uzgojenih jelena (tablica
3) izvršeno je u prvoj dekadi siječnja što znači da je tijekom proljetno-
ljetnog razdoblja realno bilo očekivati povećanje njihove tjelesne mase do




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 28     <-- 28 -->        PDF

REULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM


Trofejna vrijednost rogova jelena u farmskom uzgoju


Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno i grafički.


Temeljni podaci o jelenima na farmi


Tablica 3.


Datum Starosna dob mj./kg


Identitet Generacija n


telenja


jelena god. u generac.


(približno) 3,5 15 27 39 44


»Kozarac« 29. IV 1986. 20 42 124 195 251 238
»Ciko« 10. V 1986. 20 32 118 181 210 193
»Tihi« 25. IV 1987. 20 51 114 175 214 187


X 41 118 183 225 206


Jelen tzv. »Kozarac«, kao što se vidi u tablici 3, najranije je rođen u
svojoj generaciji i zahvaljujući intenzivnom tjelesnom razvoju, postizao je
najveće tjelesne težine mjerene oko 15-tog kolovoza.


Jelen tzv. »Ciko« bio je po redoslijedu drugi u svojoj generaciji. Zahvaljujući
ovim odlikama, oba su jelena odabrana za rasplod i progeno testiranje.
Izuzetno agresivno ponašanje u vrijeme i dugo poslije parenja, bio
je razlog zašto je ovaj jelen kasnije isključen iz rasploda. Zamijenio ga je
jelen tzv. »Tihi« iz generacije 1987. godine koji je svojim mirnim ponašanjem
više odgovarao kao rasplodni jelen u farmskom uzgoju.


Srednje vrijednosti (X) tjelesne mase farmski uzgojenih jelena na završetku
intenzivnog tjelesnog razvoja prikazane su usporedno s odgovarajućim
srednjim vrijednostima jelena iz otvorenog lovišta, prema istraživanjima
B r a n d i ć a (1980.) u tablici 4. Isti su podaci prikazani i u grafikonu
1.


Komparativni podaci o tjelesnoj masi farmski i u otvorenom lovištu,
uzgojenih jelena (kg)


Tablica 4.


Postignute težine bruto/kg


Završetak intenzivna tjelesnog razvoja


X


Farmski Otvoreno lovište Farmski Otvoreno lovište


3 god. 3 mj. 7 god. 6 mj. 227 179 + 22% = 218


Budući da su farmski uzgojeni jeleni odabrani kao tjelesno najrazvijeniji
u svojoj generaciji, srednje vrijednosti tjelesne mase jelena iz otvorenog
lovišta, utvrđene prema citiranom autoru, povećane su koeficijentom
varijacije (V = + 22) utvrđenim kod jelena iz otvorenog lovišta; ova derivacija
omogućila nam je usporedbu tjelesne mase jelena u dva različita oblika
uzgoja.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 27     <-- 27 -->        PDF

nilna i subadultna faza razvoja životinja); (Brn a et al, 1989.), kao i sezonski,
različitim fiziološkim potrebama odraslih životinja (primjerice, pojačana
ishrana jelena u vrijeme paroženja, i poslije parenja, u kome rasplodni
jeleni gube oko 20% tjelesne težine).


Držeći se navedenih načela, krmiva su kvantitativno i kvalitativno priiagođavana
sezonski različitim fiziološkim potrebama organizma:


— u vrijeme mirovanja vegetacije primarna zadaća ishrane bila je
spriječiti opadanje tjelesne težine jelena; to se postizalo hranidbom jelena
kukuruznom silažom i sijenom lucerke po volji, uz dodatak 1 kg zobi po
grlu dnevno,
— uz pašu, u vrijeme trajanja vegetacije, jeleni su intenzivno prihranjivani
i u vrijeme paroženja od IV—VI mjeseca (2 kg smjese GT-I po grlu
dnevno),
— poseban režim ishrane rasplodnih jelena primjenjivan je poslije parenja;
uz pašu, jeleni sir u vrijeme trajanja vegetacije od 1. X. do 15. XII.,
hranjeni zobi po volji, kako bi što prije — do početka zime, povećali svoju
tjelesnu težinu.
b) Lokalitet: A d i c a


Temeljna obilježja ishrane jelena u ovom lokalitetu su slijedeća:


— konzumiranje raznovrsne prirodne hrane (brsta i ogriz drvenih dijelova
biljaka, te paša) po vlastitom izboru i po volji,
— ispaša na travnjacima zasijanim djetelinsko-travnom smjesom, po
volji,
— prihranjivanje kukuruznom silažom i sijanom lucerke tijekom zime, uz
dodatak 1 kg zobi po grlu dnevno,
— varijacije u individualnom konzumiranju hrane (količinski i kvalitetno)
članova jelenskih krda kod hranilišta, posebice u zimsko doba (agresivnije
jedinke konzumiraju veće količine hrane od manje agresivnih).
4, Mjerenje i obrada podataka


U razdoblju istraživanja, mjereni su težina i ocjenjivana je trofejna vrijednost
odbačenih rogova jelena u paru:


— tjelesna težina i trofejna vrijednost rogova jelena mjereni su kod jelena
tzv. »Kozarac«, »Ciko« i »Tihi«, od drugih rogova i dalje; tjelesne težine
su mjerene uvijek usred kolovoza,
— u jelena tzv. »Dugi«, »Debeli« i »Mađar«, kao i u jelena iz lokaliteta
Adica, mjerena je samo trofejna vrijednost odbačenih rogova u paru, nekoliko
godina uzastopno; u tim lokalitetima nisu bile izgrađene hvataljke
za jelene tako da je mjerenje njihovih težina tehnički bilo neizvodljivo,
— trofejna vrijednost rogova u paru jelena poznatog identiteta mjerena
je od drugih rogova i dalje po formuli Međunarodnog savjeta za lovstvo;
po toj formuli na odbačenim rogovima u paru mjeri se i ocjenjuje
12 parametara. Razlika trofejnih vrijednosti rogova u paru mjerenih u jelena
poznatog identiteta u nekoliko godina uzastopno, izražavala je godišnji
porast (+), ili pad (—) trofejne vrijednosti rogova.