DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Danas grad Alžir ima preko 2,5 milijuna stanovnika ili tri puta više nego prije 30 godina, kada je zemlja stekla nezavisnost. Država Alžir smještena je u središnjem dijelu atlaskog područja, između Maroka i Tunisa, s kojima zajedno čini Magreb, t. j . zemlje zapada. Zbog takva položaja zove se i Magreb ust (Središnji Zapad). Po veličini svog teritorija (2,381.740 km´2) nalazi se na 10. mjestu u svijetu, na 2. mjestu u Africi (odmah iza Sudana), a veći je od bilo koje europske zemlje (si. 1). Primorski dio Alžira čini Teli, 100—150 km široki pojas usporedan s obalom. Uz more se proteže prostrana i plodna ravnica Mitidja, glavno vinogradarsko područje, gdje se proizvode čuvena alžirska crevna vina. Od jugozapada prema sjeveroistoku pružaju se dva gotovo usporedna planinska lanca. Uz sredozemnu obalu to je šumoviti Tellski Atlas, a južnije od njega Saharski Atlas, na granici s pustinjom. Između Tellskog i Saharskog Atlasa nalazi se visoki ravnjak šotova, prosječno 1.000 — 1.200 m nad morem. Šotovi su manje ili više ravne doline nepravilna oblika, šljunkovite, povremeno ispunjene vodom. Tlo je šota tako zaslanjeno da onemogućuje rast biljaka. Ravnjak je otvoreniji prema Sahari nego prema Tellu, pa ga Alžirci smatraju dijelom Sahare i nazivaju Malom pustinjom. No to je zapravo suha stepa, gdje su ljeta vruća, zime oštre, a vjetrovi pusu bez prestanka. Vegetacija je tipično stepska, bez drveća, s raznim tvrdolisnim travama i drugim vrstama, otpornim prema suši i mrazu. Velike su površine obrasle afričkim koviljem (Štipa tenacissima i Lygeum spartum), koje je poznato pod nazivom halfa ili alfa i koje se upotrebljava u industriji celuloze i papira. Dalje prema unutrašnjosti stepa postupno, preko polupustinja, prelazi u pustinju, koja se proteže sve do krajnjeg juga Alžira, do granice s Malijem i Nigerom. Alžir se službeno zove »Republique Algerienne Democratique et Populaire« (skraćeno RADP), što na francuskom znači Demokratska Narodna Republika Alžir. Danas ima oko 23 milijuna stanovnika, uglavnom Arapa i Berbera. Od stranaca su najbrojniji Marokanci, zatim Francuzi i Španjolci. Oko tri četvrtine stanovnika živi u obalnom području, a veliki dio zemlje posve je nenaseljen. U jednom selu na sjeveru žive i potomci naših ljudi iz primorskog dijela Hrvatske, koji su se ondje naselili još u stara vremena. Sve do nedavna to se malo poznato selo zvalo Dalmatie, t. j . Dalmacija. Oko milijun Alžiraca živi izvan svoje domovine, većinom u Francuskoj. Alžirskih studenata ima i na Sveučilištu u Zagrebu. Na Fakultetu građevinskih znanosti studiralo je 1984. godine 46 Alžiraca pod patronatom zagrebačke »Hidroelektre«, koja se istakla građevinskim radovima u njihovoj domovini. Između ostaloga sagradila je 8 kilometara dugačku trasu auto-ceste na istočnom izlazu iz grada Alžira, 53 kilometra ceste na vrlo teškom terenu uz kanjon rijeke Chiffa i veliku branu Siddi Jakoubb, a sudjelovala je i u izgradnji vodovoda za grad Alžir. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu do sada su studirala tri Alžirca, od kojih će se jedan uskoro vratiti kući s diplomom šumarskog inženjera. Sahara Južno od Saharskog Atlasa nalazi se pustinjsko saharsko područje, koje zauzima najveći dio Alžira. To je prostor od oko 2 milijuna km3, što iznosi otprilike 85% njegovog teritorija. Točne granice pustinje prema susjednim područjima teško |