DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 82 <-- 82 --> PDF |
je cijev za dovod pare u parnom stroju (nije isključena ni sabotaža). Kako nije našao financijera za ponovni pokus, pokušao je sreću u Francuskoj i Engleskoj. Međutim tamo su iskoristili samo njegovo znanje, a prvi brod s pogonskim vijkom zaplovio je, kako je već navedeno, 1837. godine. Ne smije se mimoići činjenica da je sam Ressel predviđao da će se s takvim pogonom Atlantik moći preploviti za 6—7 dana! Pronalazački duh Ressela nije mirovao cijeloga života i očitovao se u najrazličitijim pronalascima ili prijedlozima. Evo ih samo nekoliko. Godine 1826. dobiva patent za valjaonicu vrućeg željeza te proizvodnju željeznih rebara; godine 1828. bavi se metodama proizovdnje boja iz biljaka, a 1852. vrhovima vojnom zapovjedništvu predlaže načine konzerviranja kože i obuće; 1831. godine konstruira napravu za ishlapijivanje vode u proizvodnji soli uz manji potrošak topline; 1829. godine dobiva »privilegij« za proizvodnju kugličnih i valjkastih ležajeva; pronalazi optički telegraf s tablicama znakova i brojeva; predlaže korišćenje pneumatske naprave za vađenje ugljena i rudača (1850) te uspostavljanje pneumatskog prijenosa pošte između Trsta i Beča tj. na udaljenosti 568,95 km (1855) s time da se cijev ugradi u zemlju i tako omogući siguran transport pošte; i brojni drugi. Predlaže nadalje korišćenje vjetra za pogon pilana (s više tipova kružnih pila), za pogon mlinova i crpaljki za vodu za isušivanje mokrih tala, konstruira novi tip pluga i predlaže načine za konzerviranje hrane, mesa i brašna, te korišćenja vakuma u proizvodnji šećera itd. Projekti, elaborati, rasprave Uz već navedeni projekt o regulaciji rijeke Mirne, Ressel je izradio na zahtjev Pokrajinske uprave u Zadru, elaborat za saniranje područja ušća Neretve u cilju korišćenja za poljodjelsku proizvodnju., Izradio je elaborat o navodnjavanju doline Nila te pašnjaka u Francuskoj. Izrađuje investicijski program za gradnju tvornice željeznih dijelova za brodove u Stražicama na Soči, s početnom glavnicom od 200 zlatnih forinti koja bi se postupno povećavala! Tome pridružujemo studiju o gradnji pomorskog arsenala u Trstu. U raspravi, objavljenoj u gradačkom listu »Allgemeine Industrie- und Gewerbeblatt (Opći industrijsko-obrtnički list) br. 62. iz 1847. godine, bavi se energetikom. Pledira za racionalno korišćenje drva i ugljena kako se ne bi porastom pučanstva ovi izvori prebrzo istrošili, te predlaže korišćenje toplinske energije zemljine atmosfere i voda tekućica. Izračunava npr. da bi korišćenje vode za pogon u odnosu na troškove pogona parom bili za 14% manji. Tendencija teksta »Abhandlung für die Triester Kapitalisten« (Rasprava za tršćanske kapitaliste) je kako tršćansku luku suprotstaviti hamburškoj! Rasprava od 20 stranica, koju je 1848. godine u tisku objavio u Trstu pod naslovom »Finanzplan entworfen zur Tilgung der Nationalschuld und Beschäftigung der Arbeiter« (Financijski plan za razrješenje nacionalnog duga i za zapošljavanje radnika), je zapravo dugoročni gospodarski program. Ressel predlaže: — likvidaciju državnih dugova, — besplatnu upotrebu prirodnih sila kao zamjenu za parne strojeve, — povećanje željezničke i cestovne mreže, — povećanje broja parobroda, — gradnju vodovoda za navodnjavanje, |