DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 97 <-- 97 --> PDF |
trenutku kada se šumarska struka poistovjećuje s nespornim povijesnim činjenicama i ravnopravnim ulaskom u društvo razvijenih naroda. Ovo književno djelo predstavlja važan doprinos povijesti šumarstva u slovenskom nacionalnom prostoru; pored kronološkog prikazivanja posebno naglašava tehničko-kartografski vidik razvoja šumkih karata, šumskoposjedničkih mapa i nacrta, razvoja šumskog katastra te šumskogospodarskih nacrta. Svrha istraživanja je upozoriti na šumu u povjesno-razvojnom smislu i u izražajnosti ihnografske, horografske i topografske kartografije, u zemljišnoporeskim operatima, katastrima te istovremenim pojedinačnim predstavljanjima veleposjedničkih topografskih mapa. Za znanstvenu je javnost važna prije svega mnogoslojevitost kartografskog prikazivanja, te isto tako i opisivanje povijesnih prilika u kojima se razvijala šumarska, geodetska i kartografska djelatnost. Nesumnjivo je da je iskusnom autoru uspjelo predstaviti doista bogatu i zanimljivu dokumentaciju, stručnu i znanstvenu izražajnost tradicije, uz dovoljno izvornih kritičkih procjeno naše prošlosti objektivno postavljene u šira i za današnje vrijeme važna povijesna događanja. Sadržaj knjige podijeljen je na opisni dio sastavljen iz šest poglavlja povijesno- razvojnih sukcesija, i na dio koji se odnosi na karte, na 36 karata (u boji i crno-bijelih) s komentarima. Knjiga ukupno sadrži preko 150 stranica s prijevodima sažetaka na jezike susjednih država, te pregledom svih dostupnih izvora gradiva i literature. Potrebito je napomenuti da za knjigu postoji veliko zanimanje i u susjednim državama s obzirom da se radi o nekadašnjem zajedničkom prostoru. Predstavljeno književno djelo u danom je opsegu i sadržaju nadmašilo prvotni okvir dogovora o ishodišnom istraživanju. Sadržajno predstavlja novost svojevrstan način analitičkog prosuđi vanja načina mapiranja i kartiranja šuma prije pojave tzv. terezijanskog katastra u Sloveniji. U slovenskoj historiografiji dosada nismo poznavali djelo koje bi šumu i šumarstvo obrađivalo i sa stajališta interdisciplinarne znanosti — kartografije. Upravo u tome je i šire značenje tog djela čijim je objavljivanjem nesumnjivo učinjen novi korak ka širenju spoznaja o tom povijesnom i stručnom segmentu šumarstva u Sloveniji. Obrađeno gradivo u knjizi jednako je zanimljivo (i poučno) i za srodna područja koja obrađuju prostor (geodeziju, katastar, poljoprivredu, uređivanje prostora, urbanizam, zaštitu okoline, prirodno i kulturno naslijeđe i drugo). Vrijednost knjige je utoliko veća što je u studijskoj pripremi drugi dio te analitičke rasprave koji obrađuje razdoblje nakon nastanka zemljišno-poreskog katastra sve do treće agrarne reforme nakon 1945. g. Knjigu je izdao ČZP Kmečki glas u Ljubljani, Celovška 43´, u travnju 1993. g. u nakladi od 1000 primjeraka. U izdavačkom poduzeću ju je moguće još naručiti. Knjigu toplo preporučujemo prije svega djelatnicima na području šumarstva, djelatnicima na već gore spomenutim srodnim područjima, povjesničarima, geografima, arhivarima, općinama, kulturnim radnicima, nastavnicima i svima ostalima koje će knjiga privući. Knjiga je posebno zanimljiva i za hrvatske čitatelje i to ne samo za stručnjake već i za sve one koji se zanimaju za povijesne događaje na više od 500 km dugoj slovensko-hrvatskoj državnoj granici. Ljubljana, travanj 1993. Dr. Lojze Čampa, dipl. inž. gozd., Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fakulteti v Ljubljani, Večna pot 2, Slovenija |