DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 101 <-- 101 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*431 (497.13 — Jadransko područje) Sum. list CXVII (1993) 319 VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA PRIOBALNOM DIJELU REPUBLIKE HRVATSKE TIJEKOM 1992. GODINE Tomislav DIMITROV* SAŽETAK: Stanje zaštite šuma od požara tijekom dvije ratne sezone u odnosu na prethodne godine se pogoršalo. Način i uzroci šumskih požara izmijenili su svoju strukturu u odnosu na godine prije rata, jer se priključio još jedan čimbenik — ratna djelovanja. Zbog ratnih djelovanja ukupni fizički dotok meteoroloških podataka bitno je smanjen. U informacijama o šumskim požarimai spaljenoj površini nisu uneseni i obrađeni podaci koji se odnose na privremeno okupirana područja Republike. Prema tome, korelacija svih ishodišnih podataka u ovom radu s godinama prije rata je nepouzdana. UVOD Već je druga godina kako se Republika Hrvatska nalazi u neobjavljenom agresivnom ratu nametnutom od Strane Srbije i Crne Gore, kao i pobunjenih Srba na tlu Hrvatske, koji jasno daju na znanje da žele zadržati ratom osvojeni teritorij u cilju stvaranja »Velike Srbije«. U sveopćem uništavanju pored ogromnog broja ljudskih žrtava, velike su štete nanesene šumarstvu i drvnoj industriji Hrvatske. Na linijama sukobljavanja u svrhu postizanja ratnih ciljeva, srpski agresor zapaljivim granatama i ostalim ratnim sredstvima namjerno pali šume, a na privremeno okupiranim područjima nemilosrdno ih eksploatira i drvnu građu odvozi u Srbiju. Kako je srpski agresor okupirao oko 40% šumskoga fonda Hrvatske, osim pustošenja bespravnom sječom, ogromne štete nastaju radi izostanka biološke reprodukcije odnosno neophodnih uzgojnih radova. Procjena je da će te štete biti jednake, ako ne i veće od onih nastalih agresijom. Procijenjena šteta u drvnoj industriji Hrvatske (jedna trećina je van pogona), iznosi više milijuna DEM, a posebno je značajno da su to poduzeća gdje se prerađuje najvrednija sirovina, a to je slavonska hrastovina i jelovina. Agresorski rat uzrokovao je i raspad prije rata već dobro uhodanog i prema tadašnjim mogućnostima Republike Hrvatske dobro organiziranog sustava zaštite šuma od požara na priobalnom dijelu Jadrana. Kao što je poznato neprijatelj je otuđio najučinkovitije sredstvo u borbi protiv šumskih Dimitrov Tomislav, dipl. ing. DHMZ RH, 41000 Zagreb, Grič 3 Tel.: 421-222 314 319 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 102 <-- 102 --> PDF |
požara — 3 amfibije CANADAIR CL-215, dok je jedan dio preostalih zrakoplova, koji su bili u službi izviđanja u sustavu zaštite šuma od požara, uništen iz zraka. Prema tome, u protekle su se dvije požarne sezone protiv vatrene stihije suprotstavljale jedino profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice s preostalom vatrogasnom opremom, koja je u ratnom vihoru isto tako bila otuđivana ili uništavana. U obavljanju svojih dužnosti smrtno je stradao veliki broj vatrogasaca. Posljedice agresivnog rata protiv Republike Hrvatske nisu mimoišle ni hidrometeorološku službu naše Republike. Pored uništenih meteoroloških postaja (slika od Katušina) ratna zbivanja onemogućila su redovitu dostavu meteoroloških podataka (ukupni fizički dotok meteoroloških podataka bitno je smanjen), što je uzrokovalo stanovite teškoće u konačnom definiranju indeksa opasnosti od šumskih požara (IOP). S druge strane nakon prekida veza s Beogradom, raspao se sustav izračunavanja objektivnog (pomoću kompjutora) prognostičkog indeksa na temelju modela ECSPV iz Readinga (Engleska) i ETA modela iz Beograda, koji je distribuiran korisnicima u jutarnjim satima oko 8.00 sati. Na temelju tog prognostičkog indeksa planirale su se dnevne aktivnosti protupožarnih snaga na terenu. Stoga su u protekle dvije ratne sezone krajnjim korisnicima dostavljane samo stvarne vrijednosti IOP-a na temelju izmjerenih vrijednosti koje su izračunavane i distribuirane oko 14.00 sati. Na kraju, banka podataka o broju šumskih požara i spaljene površine koju iscrpno razrađuje i prezentira u »Biltenu o požarima« Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, nepotpuni su, jer nedostaju podaci s privremeno okupiranih područja naše Republike. Iz tog će razloga i analiza utjecaja meteoroloških prilika na pojavu šumskih požara u ovom ratnom razdoblju, za razliku od 10-godišnjeg niza spomenutih analiza, biti nepotpuna, a time i korelacija sa spomenutim nizom nepouzdana. Zbog neviđenog ekocida srbočetničkog agresora, naš je Zavod u zadnje dvije sezone obustavio objavljivanje indeksa opasnosti od šumskog požara putem sredstava javnog informiranja, jer podatak može koristiti neprijatelju. ŠUMSKI POŽARI TIJEKOM 1992. GODINE Prema »Biltenu o požarima 1992.« Ministarstva unutarnjih poslova RH (Zagreb, travanj 1993), u prošloj 1992. godini u Hrvatskoj je evidentirano 426 šumskih požara s 14.390 ha spaljene površine. U usporedbi s 1991. godinom broj šumskih požara veći je za 86%, a spaljena površina veća je za 201%. U priobalnom dijelu Hrvatske s otocima tijekom 1992. godine, nastalo je 224 šumskih požara, s ukupno 10.667 ha spaljene površine. U usporedbi s 1991. godinom, na priobalju je zabilježeno 60°,, više šumskih požara, dok je spaljena površina veća za 202%. Prema evidenciji citiranog Biltena, u tablici 1 dat je iskaz većih šumskih požara (iznad 100 ha) tijekom 1992. god. na priobalnom dijelu Hrvatske. Iz tablice 1 vidi se da u samo 18 nastalih šumskih požara spaljena površina iznosi 6.821 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana Republike Hrvatske, tijekom 1992. godine Tablica 1. Mjesto Datum Spaljena površina u ha Brač Buzet Buzet Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik 7. 25. 20. 6. 29. 15. ožujka 1992. veljača ožujak svibanj srpanj kolovoz 165 150 139 350 140 1100 Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Oospic Gospić Hvar Omiš Poreč 9. 15. 18. 16. 19. 21. 4. 9. rujna rujna rujna kolovoz kolovoz veljače svibnja kolovoza 869 490 593 805 280 600 250 100 Pula Senj Zadar Zadar 1. 18. 18. 15. ožujak ožujak ožujak ruj na 150 260 240 140 VREMENSKE PRILIKE I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA Vrijeme je u 1992. godini tijekom sezone šumskih požara (7, 8 i 9 mjesec) uglavnom bilo stabilno i vrlo toplo. Samo je povremeno dolazilo do slabijih prodora vlažnog i malo svježijeg zraka. Kolovoz je bio ekstremno topao, suh i sunčan mjesec, a sušno se razdoblje produljilo i u rujnu mjesecu. Pojava većeg broja šumskih požara sa spaljenom površinom većom od 100 ha gotovo je identična s pojavom dugih sušnih razdoblja. Sušna su pak razdoblja uzrokovana anticiklonama, koja premještaju putanja ciklonalnih sistema sjevernije ili južnije od naših krajeva. Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara iskazuje se putem klasa meteorološkog indeksa opasnosti od požara (IOP), na osnovi svakodnevnih mjerenja određenih meteoroloških elemenata. Na taj se način dobiva kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremena na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i na njihovu zapaljivost. Već smo ranije naglasili, da je ishodišna vrijednost klasa opasnosti meteorološkog indeksa požara (IOP) po kanadskoj metodi zapravo intenzitet vatrene fronte šumskog požara u kilovatima po metru dužnom (kW/m). Prema tome šumski požari koji nastaju u nižim klasama opasnosti manjeg su intenziteta i lakše ih je suzbiti i obratno. Dokazana je uzajamnost požarnog vremena (požarno vrijeme = meteorološke prilike + topografija + gorivo) i veličine spaljene površine po jednom šumskom požaru tijekom sezone (Dimitrov, Jurčec, 1991). Najbolji indikator veličine požarnog vremena duž priobalnog dijela Jadrana je čestina (učestalost) klase vrlo velike opasnosti u danima, jer je spomenuta |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 104 <-- 104 --> PDF |
klasa u definiranju IOP-a odraz najvećeg stupnja suhoće šumskih goriva materijala, a time i njihove zapaljivosti. Čestina (učestalost) klasa opasnosti IOP-a za mjesec srpanj, kolovozrujan 1992. u kojima je nastala većina većih šumskih požara prikazana je u tablicama 2, 3 i 4. Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za srpanj 1992. godine Tablica 2. Sjever. područje Sjever. Srednja Južna Hrvatsko Zbroj klase Istra Dalm. Dalmacija Dalm. primorje Vrlo mala opasnost Mala opasnost Umjerena opasnost Velika opasnost Vrlo velika opasnost 8 10 11 2 7 10 10 4 1 5 14 11 3 7 15 6 5 5 13 8 24 37 63 31 Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za kolovoz 1992. godine Tablica 3. Sjever. područje Sjever. Srednja Južna Hrvatsko Zbroj klase Istra Dalm. Dalmacija Dalm. primorje Vrlo mala opasnost Mala opasnost Umjerena opasnost Velika opasnost Vrlo velika opasnost 4 4 22 1 3 1 17 10 — — 3 28 — — 7 24 — — 4 27 7 5 53 90 Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za rujan 1992. godine Tablica 4. klase područje Istr aHrvatsko primorje s Jever - Dalm ´ Srednja Dalmacija Južna Dalm. Zbroj Vrlo mala opasnostMala opasnostUmjerena opasnostVelika opasnostVrlo velika opasnost 7 7 16 — — 1 9 14 6 — — 4 6 20 — 1 2 27 2 27 20 38 30 54 U tablici 5 dat je iskaz spaljene površine po jednom šumskom požaru od 1985. do 1992. godine, prema podacima MUP-a RH za priobalni dio Jadrana, sa čestinom klase vrlo velike opasnosti u danima. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Iskaz spaljene površine po jednom šumskom požaru od 1985. do 1992. godine Tablica 5. Čestina klase Spaljena Prosjek spaljene vrlo velike Godina Broj požara površina površine po opasnosti u ha 1 požaru u ha u danima 1985. 386 17.351 45.0 130 1986. 205 2.770 13.5 68 1987. 202 3.260 16.1 66 1988. 206 8.002 38.8 104 1989. 197 6.412 32.5 12 1990. 317 17.699 55.8 145 1991.* 140 3.538 25.3 79 1992.* 224 10.667 47.6 144 * Opaska: Glede činjenice da manjkaju podaci s okupiranih područja naše Republike, kao i iz ratnih zona neprijateljskog djelovanja, nije uputno podatak o spaljenoj površini po 1 šumskom požaru iz 1991. i 1992. god. uspoređivati s nizom podataka iz ranijih godina Je.dino se može koristiti kao orijentacijska vrijednost. Iz gornje tablice uočljivi su pokazatelji iz godine 1985., 1990. i 1992."´ u kojima je nastao određeni broj šumskih požara s velikom spaljenom površinom i s velikim brojem dana u klasi vrlo velike opasnosti za pojavu šumskih požara. Štetne posljedice po šume uzrokovane požarnim vremenom za određena područja mogu se procijeniti na temelju priložene tablice graničnh vrijednosti ili kriterija sagorjele površine prema ukupnoj površini pod šumama (tablica 6). Ove su granične vrijednosti za mediteranske zemlje, a mogu se primijeniti i na priobalni dio s otocima naše Republike, jer pripada mediteranskom klimatskom području (Osnove zaštite šuma od požara, 1987, ukupnoj površini pod šumamaInterpretacija štetnih posljedica str. 18). Kriterij sagorjele površine prema ukupnoj površini podpodručju šumama u određenom Tablica 6. Postotak sagorjele površine prema u određenom području* 1.0-1.5% Štete u granicama normale 1.6 — 3.0% Teške posljedice 3.1—5.0% Vrlo teške posljedice više od 5°, „ Katastrofalne posljedice * Prema statističkom godišnjaku bivše Jugoslavije (1990) na priobalnom dijelu Jadrana s otocima naše Republike pod šumama je oko 800.000 ha, pa se usporedbom sa spaljenom površinom dobivaju informacije o posljedicama po šumski fond za spomenuto područje. ZAKLJUČAK Na temelju vremenskih prilika koje su zabilježene tijekom sezone šumskih požara, a osobito u sušnom razdoblju od posljednje dekade srpnja do |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 106 <-- 106 --> PDF |
kraja kolovoza, može se zaključiti da je u protekloj 1992. godini požarno vrijeme bilo poput onih iz godina 1985. i 1990. U spomenutim godinama zabilježen je velik broj dana u klasi vrlo velike opasnosti IOP-a, pa su i posljedice po šumski fond, prema prikazanom kriteriju za priobalni dio Jadrana s otocima bile teške. Za proteklu sezonu sa čestinom (učestalošću) klase vrlo velike opasnosti od 144 dana, vrlo je vjerojatno da je spaljena površina uzrokovana šumskim požarima, zbog nedostatka podataka, mnogo veća od prikazane. LITERATURA B e r t o v i ć, S., D i m i t r o v, T., Jurćec, V., i drugi: Osnove zaštite šuma od požara, CiP, Zagreb, 1987. Dimi t rov, T. i J u r č e c, V.: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. godini, gumarski list, br. 10—12, Zagreb, 1991. MUP RH: Bilten o požarima 1992. MUP RH: Odjel za AOP, požari na otvorenom, Zagreb, 1993. Hidrometeorološko ekološki bilten: 7/92, 8/92 i 9/92. Brežnjak , M.: Stete u drvnoj industriji Hrvatske uslijed srpske agresije na Republiku Hrvatsku, Šumarski list, br. 10—12, Zagreb, 1991. * * * Informacija o stanju i problematici u području zaštite od požara i tehničkih eksplozija za 1992. godinu, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 2. travnja 1993. Prpić , B.: Uloga šuma u održivome razvoju Republike Hrvatske, Šumarski list, br. 1—2, Zagreb, 1993. Weather Conditions and Forest Fires in the Coastal Area of the Republic of Croatia During 1992 Summary The situation with regard to forest fire protection during two war seasons compared to the previous years, has deteriorated. The method and causes of forest fires have changed in relation to the years preceeding the war, because another factor has now been included, i. e. war activity. Due to war activity the overall inflow of meteorological data has considerably diminished. Information on forest fires and burnt areas are not entered and proceeded if they are in the temporality occupied areas of the Republic of Croatia. Accordingly, correlation of all original data in this work with data from pre-war years is not reliable. |