DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 107 <-- 107 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 9. SASTANAK SURADNIKA »MEĐUNARODNOG KOOPERATIVNOG PROGRAMA ZA MONITORING EFEKATA ONEČIŠĆENJA ZRAKA NA ŠUME (ICP FORESTS)« 23. do 26. svibnja 1993. god. u Budimpešti Na temelju »Konvencije o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka« OUN ECE i EZ pokrenuli su 1985. godine program za procjenu i monitoring efekata zračnog onečišćenja na šume (International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests). U Budimpešti je održan deveti sastanak predstavnika zemalja koje sudjeluju u istraživanjima iz tog programa. U radu ovog skupa sudjelovalo je 66 sudionika iz 28 europskih zemalja, SAD i Kanade, kao i predstavnici UN-ECE, EZ, PCC — Zapad i PCC — Istok. Nakon otvaranja sastanka i dobrodošlice zemlje domaćina poslije uvodnih priopćenja i izvješća vođene su rasprave o slijedećim predmetima: 1. Utvrđivanje dnevnog reda i izbor supredsjedatelja 2. Izvješća Programskih koordinacijskih centara o aktivnostima nakon 8 sastanka 3. Izvješće UN/ECE — tajništva 4. Izvješće međunarodnih organizacija (IUFRO, UNEP) 5. Suradnja EC sa ICP Forests 6. Izvješće o stanju šuma u Europi 7. Rad ekspertne grupe za šumska tla 8. Rad ekspertne grupe za analize iglica lišća 9. Rad ekspertne grupe za promjene prirasta 10. Rad ekspertne grupe za depozicije 11. Buduće aktivnosti ICP Forests 12. Rad grupe mediteranskih eksperata 13. Izvješće o procjeni oštećenosti šuma u zemljama istočne i srednje Europe 14. Predstavljanje noveliranog ICP Forest-manuala 15. Izvješće o aktivnostima koje proizlaze iz UNCED — konferencije 1992. u Rio de Janeiro 16. Izvješće o aktivnostima koje proizlaze iz Strasbuiškc konferencije (Helsinki 1993.) 17. Plan rada i budžet 18. Razno Sastanak je vodio predsjednik ICP Forest, gospodin Ernst Wermann iz Saveznog Ministarstva za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo Njemačke. Za supredsjedatelja je izabran gospodin Gyula Holdamptom iz Ministarstva poljoprivrede Mađarske. 325 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Za vođenje administrativnih i stručnih poslova ICP Forest uspostavljena su dva koordinacijska centra: Programski koordinacijski centar Zapad u Hamburgu (PCC-West) i Programski koordinacijski centar Istok u Pragu (PCC-East). 0 aktivnostima tih centara izvijestili su skup njihovi voditelji gospoda Martin Lorenz i Karei Vancura. U svojim izvješćima oni su se posebno osvrnuli na aktivnosti vezane za provođenje ankete o stanju šuma, organizaciju sastanaka eksperata za šumska tla i folijarne analize, organizaciju sastanaka eksperata mediteranskih zemalja u Firenz.i i dr. Radovan Chrast predstavnik UN/ECE izvijestio je o problematici zaštite okoliša koju je rješavala organizacija UN. Uz organizaciju sastanka o zaštiti šuma u Ženevi najviše je govorio o financijskim teškoćama vezanim za ove aktivnosti. Na sastanku u Budimpešti glavne su rasprave vođene o stručnoj problematici vezano za ICP Forest. Tu prije svega spada izvješće o stanju šuma u Europi dobiveno na osnovi provedene procjene u 1992. godini. Uvodno se naglašava da u programu ICP Forest sudjeluje 27 zemalja. To su zemlje potpisnice Konvencije o daljinskom prekograničnom zagađivanju zraka, te 8 novouspostavljenih zemalja od kojih se očekuje potpisivanje deklaracije u bliskoj budućnosti (Češka, Hrvatska, Estonija, Litva, Letonija, Rusija, Slovačka i Slovenija). U 1992. godini anketu su provele 34 zemlje. Kanada i SAD također surađuju u ovom programu. Zemlje članice EZ provode procjenu stanja šuma od 1987. na plohama postavljenim prema transnacionalnoj mreži 16x16 km. Počevši od 1990. godine ta se je mreža širila jer se zemljama članicama EZ pridružilo još 10 zemalja koje nisu članice EZ (Austrija, Ćeška, Finska, Mađarska, Letonija, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Švicarska). To će reći da u transnacionalnoj procjeni stanja šuma po metodici EZ sada sudjeluju 22 zemlje. Sa zemljama zainteresiranim za uključivanje u transnacionalnu procjenu stanja šuma za vrijeme skupa u Budimpešti održan je poseban sastanak. Na sastanku je podijeljena metodologija EZ, a nakon toga vođena je rasprava o cjelokupnoj problematici transnacionalne procjene. Smatramo da ne bi smjelo biti većih teškoća za uključivanje Hrvatske u tu aktivnost. Treba provjeriti da li naša 16x16 km mreža odgovara europskoj. Međutim, ako tu postoje razlike preporučeno je vezanje naših ploha na europsku mrežu. To su učinile i neke druge zemlje, npr. Švedska koja ima mrežu 9x9 km. Prema noveliranoj metodologiji EZ procjena defolijacije ne provodi se više po klasama, već u postocima (0,5 ... 95, 100%). Gubitak boje, međutim, i dalje se ocjenjuje na stari način. U tablici 1. dajemo podatke o defolijaciji šuma utvrđenoj anketom u 1992. god. u 34 europske zemlje. Odavde proizlazi da u tri od 31 zemlje oštećenost stabala (klase 2—4) manja je od 10%. To su Austrija, Francuska i Rusija. U 14 zemalja utvrđena je oštećenost između 10 i 20%. Tu se nalazi i Hrvatska te Bjelorusija, Belgija, Finska, Grčka, Irska, Italija, Lichenstein, Letonija, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ukrajina. 326 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Defolijacija svih vrsta drveća po klasama i agregatima (1992) KLASA Tablica 1. Zemlja lagano umjereno jako 2 + 3 + 4 neoštećeno oštećeno oštećeno oštećeno i suho Austrija 56,4 36,7 6,3 0,6 6,9 Bjelorusija 26,4 44,4 28,3 0,9 29,2 Belgija 36,7 46,4 15,6 1,3 16,9 Bugarska 42,8 34,1 21,6 1,5 23,1 Hrvatska 56,9 27,5 12,8 2,8 15,6 Češka 8,7 34,8 51,8 4,6 56,4 Danska 44,1 30,0 20,5 5,4 25,9 Estonija 40,8 30,7 27,2 1,3 28,5 Finska 65,0 20,5 12,7 1,8 14,5 Francuska 75,1 16,9 6,8 1,2 8,0 Njemačka 32,0 41,6 25,0 1,4 26,0 Grčka 42,8 39,1 15,4 2,7 18,1 Mađarska 42,4 36,1 17,4 4,1 21,5 Irska* 60,1 22,8 12,8 4,4 17,2 Italija 57,0 24,8 14,5 3.7 18,2 Litva 30,0 33,0 36,0 1,0 37,0 Lihtenštajn 52,0 32,0 12,0 4,0 16,0 Letonija 16,3 66,2 15,9 1,6 17,5 Luksemburg 48,7 30,9 16,6 3.8 20,4 Nizozemska 63,0 12,5 20,7 3,8 24,5 Norveška 40,3 33,5 22,1 4,1 26,2 Poljska 8,0 43,2 46,5 2.3 48,8 Portugal 54,4 23,1 20,9 1,6 22,5 Rumunjska 48,8 34,4 13,5 3,2 16,7 Rusija* 55,9 38,7 3,8 0,8 5,4 Slovačka 23,0 41,0 28,0 4,0 36,0 Španjolska 50,6 37,1 9,5 2,8 12,3 Švedska 51,0 28,5 14,1 2,4 16,5 Švicarska 37,8 46,5 13,6 2.1 15,7 Ukrajina 40,8 42,9 15,1 1,2 16,3 V. Britanija 5,0 36,7 55.3 3,0 58,3 * Procjenjivane samo četinjače U preostalih 14 zemalja koje su provele anketu oštećenosti stabala iznosi preko 20% sa maksimalnom vrijednošću od 58,3%. To su Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Luksemburg i V. Britanija. U većini od ovih zemalja jače su oštećene četinjače. Listače su više oštećene u Njemačkoj, Luksemburgu, Norveškoj, Portugalu, Rumunjskoj i V. Britaniji. U okviru ovog programa predviđaju se tri razine istraživanja: Razina I: procjena osnovnih svojstava tla na plohama 16x16 km Razina II: intenzivna istraživanja na trajnim plohama Razina III: posebne analize šumskih ekosustava. Razina I odnosi se na dobivanje osnovnih informacija o svojstvima tala važnih za njihovu osjetljivost s obzirom na utjecaj zračnog onečišćenja. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Na razini II prate se promjene svojstava tala periodičnim uzimanjem i analiziranjem uzoraka. Ova se istraživanja provode na trajnim pokusnim plohama. Pedološka karakterizacija za plohe iz mreže 16x16 km nije obvezna. Uzorak iz organskog gornjeg sloja (0-horizont) uzima se posebno. Ako se uzorci skupljaju po fiksnim dubinama oni se uzimaju iz dubine 0—10 cm i 10—20 cm. Na sastanku eksperata u Briselu su dogovorene, a u Budimpešti usvojene analize koje se obvezno provode kod određene razine istraživanja. Ovdje su predložene i referentne metode za određivanje pojedinih parametara. Nakon sastanka u Briselu sudionicima su podijeljeni kontrolni uzorci tla koji su analizirani u laboratorijima 22 zemlje. Osnovni cilj te akcije bio je testiranje laboratorija u kojima se izvode analize uzoraka tla u okviru programa ICP Forest. Svaki laboratorij može na taj način otkloniti eventualnu sustavnu grešku za pojedinu analizu, odnosno utvrditi korekcijski faktor za metodu koja nije referentna. U toj akciji sudjelovao je i laboratorij Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Delegacija Hrvatske dala je posebnu podršku prijedlogu ekspertne grupe koji je iznio F. de Coninck, a odnosi se na analize koje se provode na određenoj razini. Predstavnici nekih većih zemalja smatrali su da prijedlog obuhvaća premali broj parametara, koje treba obuhvatiti istraživanjima. Nakon provedene rasprave dogovoreno je da je to minimum istraživanja, međutim, tko želi ići u opsežnija proučavanja taj mu dogovor ne predstavlja nikakovu zapreku. Mediteranske vrste drveća razlikuju se od onih u kontinentalnom dijelu Europe po simptomima koji induciraju utjecaj polutanata. Štete od požara, klimatskih ekscesa i stoke ovdje su posebno prisutne. U makiji je otežana prohodnost i smanjena preglednost što posebno komplicira procjenu oštećenosti mediteranske vegetacije. Za mediteranske vrste drveća i grmlja nema ni standardnog priručnika za procjenu oštećenja. S tim u vezi održan je radni sastanak predstavnika mediteranskih zemalja krajem prošle godine u Firenci. Na osnovi ranije prikupljenog materijala u 4 zemlje (Portugal, Španjolska, Italija i Grčka) priređen je fotopriručnik za procjenu oštećenja mediteranskih vrsta. Prošle godine održan je i seminar u Segoviji na kom je sudjelovalo 17 timova iz 5 mediteranskih zemalja (Portugal, Španjolska, Francuska, Italija, Grčka). Ti su timovi procjenjivali stanje krošanja 5 vrsta drveća. Predstavnici Hrvatske založili su se za što brže prevladavanje financijskih teškoća vezano za tiskanje fotopriručnika mediteranskih vrsta drveća i grmlja. U izvješću o istraživanjima propadanja šuma u srednjoj i istočnoj Europi značajan prostor posvećen je Hrvatskoj. Podaci za to izvješće dati su gospodinu C. Vancuri na početku sastanka u Budimpešti. Prije održavanja ovog skupa organizirana je jednodnevna stručna ekskurzija sa posjetom državnoj šumi Kiskunsagi te N. P. Kishunsagi. Sudionici su upoznati sa rezultatima šumskih ekosustavnih istraživanja u kulturi običnog bora Mentelck te rezultatima istraživanja problematike propadanja šuma u Mađarskoj. 10. sastanak predstavnika zemalja koje sudjeluju u programu ICP Forest održati će se u svibnju 1994. u Lillestromu (Norveška). Hrvatska se mora brzo odlučiti o svom sudjelovanju u transnacionalnoj procjeni stanja šuma na europskoj razini. U svezi s tim potrebno je brzo pripremiti |