DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 120     <-- 120 -->        PDF

Brezovina je danas posebno tražena
zbog dužine njezinih vlakanaca nužnih u
proizvodnji celuloze´1 a crna joha meliorativna
vrsta i vrsta u mladosti bujnog
rasta i jakom izdanačkom snagom te vrijedna
pažnje za proizvodnju bioplina. O
mogućnosti i načinu kako autovegetativ


3 Vidi, npr. članak M. S I a n č a n c a i F.
Kljajića : Značaj i potreba uzgoja breze za
Kombinat »BELISĆE«. šumarski list 1985. br. 11—12.


nog tako heterovegetativnog razmnožavanja
nalazimo odgovor u navedenom članku
Davorina Ka´jbe.


Prikazi sadržaja ostalih priloga ovog
sveska Glasnika zahtijevali bi zapravo
kraće ili duže članke, što prelazi okvir
ove rubrike, pa se preporučuje neposredno
korišćenje Glasnika.


O. Piškorić
RAD V I


ŠUMARSKI INSTITUT JASTREBARSKO


Vol. 27 Br. 1—1992.


Osam izvornih znanstvenih članaka zauzelo je svega 88 stranica u br. 1—1992.
Radova, što je dokazom sažetih, ali i dovoljno iscrpnih, saopćenja rezultata istraživačkih
radova ili, ukratko, rada Šumarskog instituta Jastrebarsko. To su:


Komlenović, N., Rastovski, P., Mayer, B.: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum L).
Lokalitet je Kršikla-Glavica (Glavica kod sela Kršikla) SZ od Pazina. Tlo karbonatno
glinasti lapor s nagibom 25—30°. Na početku pokusa vodenom erozijom odnošeno
tlo s cea 10% grmolike vegetacije hrasta medunca i ruja s ponekim crnim
jasenom i bjelograbićem. Iako su upotrebljene vrste alepski bor i brnistra izvan
svog prirodnog areala, kako pokazuje snimka u boji, nakon deset godina osigurale
su tlu solidnu zaštitu a obnavlja se i autohtona vegetacija. Prisutnost brnistre povećala
je za 20% više humusa prema dijelu, gdje brnista nije sađena. U zajednici s
brnistrom alepski bor je bujniji.


Drugi je članak Hren, V., Krejči, V.: Oblični broj krošanja nekih važnijih vrsta
drveća Hrvatske — lužnjaka, kitnjaka, bukve, običnog graba, jele, smreke, običnog
i crnog bora.


Orlić, S. i Ocvirek, M. u radu Proučavanje uspijevanja ariša različitih pr; cnijencija
u Hrvatskoj saopćili su rezultate uspjevanja 19 provenijencija sjemena
ariša na lokalitetima Durgutovica, na području Šumarije Stari Mikanoovci, i Lokve,
na području Šumarije Duga Resa. U Durgutovici u 20. godini prosječna visina
iskazana je 17,26 m a prosječni prsni promjer sa 20,15 cm a na lokalitetu Lokve s
15,62 m i 15,60 cm. Ako se računa prosjek samo za one provenijencije koje su posađene
na oba lokaliteta tada su prosječne visine i promjeri nešto veći, ali ipak u
prednosti je lokalitet Durgutovica.


Juraj Medvedović ima dva članka — Primjena brojnosti biljaka u ekološkim
istraživanjima i Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju s
koloriranim grafičkim prikazom. Autor konstatira da poznavanje broja biljaka u
prizemnom sloju šumske vegetacije, u kojem je utvrđivan broj biljaka, može
koristiti za ocjenu prehrambenog potencijala za divljač i za energetsku bilancu
šuma uz upoznavanje međuovisnosti biomase i mikroklime. U drugom članku,