DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Brezovina je danas posebno tražena zbog dužine njezinih vlakanaca nužnih u proizvodnji celuloze´1 a crna joha meliorativna vrsta i vrsta u mladosti bujnog rasta i jakom izdanačkom snagom te vrijedna pažnje za proizvodnju bioplina. O mogućnosti i načinu kako autovegetativ 3 Vidi, npr. članak M. S I a n č a n c a i F. Kljajića : Značaj i potreba uzgoja breze za Kombinat »BELISĆE«. šumarski list 1985. br. 11—12. nog tako heterovegetativnog razmnožavanja nalazimo odgovor u navedenom članku Davorina Ka´jbe. Prikazi sadržaja ostalih priloga ovog sveska Glasnika zahtijevali bi zapravo kraće ili duže članke, što prelazi okvir ove rubrike, pa se preporučuje neposredno korišćenje Glasnika. O. Piškorić RAD V I ŠUMARSKI INSTITUT JASTREBARSKO Vol. 27 Br. 1—1992. Osam izvornih znanstvenih članaka zauzelo je svega 88 stranica u br. 1—1992. Radova, što je dokazom sažetih, ali i dovoljno iscrpnih, saopćenja rezultata istraživačkih radova ili, ukratko, rada Šumarskog instituta Jastrebarsko. To su: Komlenović, N., Rastovski, P., Mayer, B.: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum L). Lokalitet je Kršikla-Glavica (Glavica kod sela Kršikla) SZ od Pazina. Tlo karbonatno glinasti lapor s nagibom 25—30°. Na početku pokusa vodenom erozijom odnošeno tlo s cea 10% grmolike vegetacije hrasta medunca i ruja s ponekim crnim jasenom i bjelograbićem. Iako su upotrebljene vrste alepski bor i brnistra izvan svog prirodnog areala, kako pokazuje snimka u boji, nakon deset godina osigurale su tlu solidnu zaštitu a obnavlja se i autohtona vegetacija. Prisutnost brnistre povećala je za 20% više humusa prema dijelu, gdje brnista nije sađena. U zajednici s brnistrom alepski bor je bujniji. Drugi je članak Hren, V., Krejči, V.: Oblični broj krošanja nekih važnijih vrsta drveća Hrvatske — lužnjaka, kitnjaka, bukve, običnog graba, jele, smreke, običnog i crnog bora. Orlić, S. i Ocvirek, M. u radu Proučavanje uspijevanja ariša različitih pr; cnijencija u Hrvatskoj saopćili su rezultate uspjevanja 19 provenijencija sjemena ariša na lokalitetima Durgutovica, na području Šumarije Stari Mikanoovci, i Lokve, na području Šumarije Duga Resa. U Durgutovici u 20. godini prosječna visina iskazana je 17,26 m a prosječni prsni promjer sa 20,15 cm a na lokalitetu Lokve s 15,62 m i 15,60 cm. Ako se računa prosjek samo za one provenijencije koje su posađene na oba lokaliteta tada su prosječne visine i promjeri nešto veći, ali ipak u prednosti je lokalitet Durgutovica. Juraj Medvedović ima dva članka — Primjena brojnosti biljaka u ekološkim istraživanjima i Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju s koloriranim grafičkim prikazom. Autor konstatira da poznavanje broja biljaka u prizemnom sloju šumske vegetacije, u kojem je utvrđivan broj biljaka, može koristiti za ocjenu prehrambenog potencijala za divljač i za energetsku bilancu šuma uz upoznavanje međuovisnosti biomase i mikroklime. U drugom članku, |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Pluviotermički indeksi...., autor, polazeći od »hipoteze« da »najpovoljnije klimatske prilike vladaju na onim prostorima na kojima je najveća brojnost članova biocenoze « i računa pluviotermičkog indeksa (kvocijenta temperature i oborina) je za ključio, da je najpovoljniji prostor na kojem se nalaze šume zajednice kitnjaka. Mayer, B. i Jalušić, B. u članku Freatofilne šumske vrste ugrožene padom razine podzemnih voda u okolišu hidrocentrale »Varaždin« dokazali su nagli pad prirasta topole I—214 nakon puštanja u rad hidroelektrane Varaždin na Dravi. Kako pak izgleda okoliš akumulacije »Lokve« u Gorskom kotaru kod niskog vodostaja prikazuje foto u boji na prvoj stranici korica Radova. Orlić, S., Ocvirek, M., Komlenović, N., Rastovski, P.: Utjecaj različitih načina uzgoja i sadnje sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.) na njihov rast. Pokus je izveden u 12 varijanti od kojih je jedna sjetva sjemena na terenu. Sjetva sjemena pokazala je vrlo dobre rezultate: preživljavanje od 99,7% prve godine smanjilo se na samo 99,3% dok je kod zasađene biljke ta razlika bila znatno veća od npr. 99,3 na 81,0"/0 ili 91,3 na 84,3% itd.; visina petogodišnjih biljaka sjetve od 72,4 cm bila je veća nego u deset drugih varijanti isto toliko starih biljaka (rasadnik + teren) a samo u slučaju sadnje dvogodišnjeh biljaka uzgojenih u Bosnaplastu 18 bez startne gnojidbe iznosila je 74,7 cm. I biljke posađene s podrezanim korijenom prije sadnje »imale su veće preživljavanje i prosječnu visinu nakon 15 godina od nepodrezanih.« — Uspješnost pošumljivanja bujanice Bosiljevo (od 1828. do 1840. godine) sjetvom sjemena bora u obrađeno tlo zabilježio je i Antun T o m i ć* Vrbek, B., i Gašparac, M. u članku Novi nalazi teških metala u Nacionalnom parku »Risnjak« saopćili su nalaze Pb, Cu i Zn tj. olova, bakra i cinka na 31 lokalitetu rastera 1x1 km u NP »Risnjak«. Najniža lokacija je na 680 m nm a najviša na 1.380 m. Zaključak autora je da je »dokazano i u ovom slučaju najugroženijost ispona i planinskih vrhova sa izloženošću sjeverozapad do jugozapad« a najugroženija zajednica je Calamagrosti — Abietetum. Značajno je, da ni na jednoj lokaciji koncentracija olova nije bila ispod granične vrijednosti od 100 ppm na a nekima je utvrđena i do tri puta veći nego na parkiralištu u NP »Plitvice« ili pokraj vrlo prometnih auto-cesta. — Iako to nije u radu navedeno, za pretpostaviti je, da su točke rastera fiksirane na terenu i da će se i nadalje pratiti stanje teških metala u ovom nacionalnom parku, a svakako u času prestanka korišćenja olovnog benzina, koje predstoji. »Radove« trebao bi pratiti svaki šumar, inženjer ili tehničar, barem u primjercima svoje ustanove što znači da bi ustanova trebala dobiti i više primjeraka (prema broju zaposlenih) i u tom slučaju naklada od 400 primjeraka trebala bi se povisiti. Također bi trebalo na obveznom ad hoc seminaru razmotriti ga s apsolventima (IV. godišta) studenata šumarstva. O. Piškorić * ANTUN lOMlC, nadzornik lugovah u c. kr. narodnoj ogulinskoj regimenti br. 3.: PREDLOG kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu, i kojih se pri tom pravila deržati valja. List mesečni horvatsko-slavonskog Gospodarskog Družtva (potonji Gospodarski list) 1843. god., br. 9, 11. i 12. |