DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*639.1.492.13 (Ovis ammon musimon Pall.) Sum. list CXVII (1993) 237 TROFEJNA STRUKTURA MUFLONA (Ovis ammon musimon Pali.) U LOVIŠTU »2RNOVNICA« SENJ Josip TOMLJENOVIĆ, Marijan GRUBEŠIĆ i Vlatko SKORUP* SAŽETAK: Muflon (Ovis ammon musimon Pali.) unesen je u lovište »Žrnovnica« kod Senja 1980. godine. Matično stado se u prikladnom staništu ubrzo brojčano povećalo, te je došlo i do migriranja muflona u okolne predjele. Analiza trofeja do sada stečenih muflona pokazuje da se radi o populaciji vrlo velikog trofejnog potencijala. Od ukupno 27 stečenih, obrađenih i ocijenjenih trofeja, čak 17 je dostiglo jednu od medalja prema međunarodnim kriterijima ocjenjivanja trofeja(CIC). Uglavnom su odstreljivana mlada grla, tako da u trećojgodini imamo devet odstrijeljenih grla, a u četvrtoj čak jedanaest, dok je u starijoj dobi odstrijeljeno tek pet od ukupno 27 stečenih grla. To više ukazuje na trofejnu vrijednost populacije koja obećava još vrijednije trofeje ukoliko se perspektivnim grlima pružimogućnost za duži život i sudjelovanje u reprodukciji. Ključne riječi: muflon, unošenje divljači, populacija, trofeje, trofejna vrijednost. UVOD Muflon ili divlja ovca (Ovis ammon musimon Pallas 1811) potječe sa sredozemnih otoka Sardinije i Korzike. Do polovice prošlog stoljeća bio je autoktona vrsta samo u tiskom Sredozemnom području. Uzgoj muflona u srednjoj Europi počinje unošenjem ove divljači s Korzike od strane princa Eugena Savojskog 1730. godine u ondašnji park Belveder kod Beča. Kasnije je muflon naseljen u Češku, Slovačku, Njemačku, Poljsku, kao i u niz drugih europskih i prekomorskih zemalja. Vodeće zemlje danas su, kako po brojnosti muflona tako i po kvaliteti trofeja, Češka i Slovačka. Ozbiljniji pokušaji naseljavanja muflona u Hrvatsku započinju nakon drugog svjetskog rata i to uglavnom osnivanjem ograđenih uzgajališta. Danas se muflonska divljač uzgaja u Hrvatskoj na slijedećim lokalitetima: Brijuni, Delnice, Cres, Krmpote kod Novog Vinodolskog, Senj, Jablanac, * Josip Tomljenović, LD »Jarebica« Senj; mr. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet, Zagreb; Vlatko Skorup, dipl. inž. Uprava šuma Senj. 237 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Dugi Otok, Biokovo, Čavli, Ploče, Pelješac, Hvar, Nova Gradiška, Petrova Gora, Kutjevo, Kutina, Ilok. U lovište »Žrnovnica« kod Senja mufloni su pušteni 24. siječnja 1980, godine, a uneseni su s Brijuna. Matično stado je brojalo šest grla: dva mužjaka i četiri ženke. Po starosnoj strukturi to su bila srednjedobna grla (oba mužjaka i tri ženke), dok je jedna ženka bila u razredu mlađih grla. Mufloni su smješteni u prihvatilište u kojem su se zadržali dok se broj muflona nije povečao na tridesetak grla. Tada počinje prelaziti u okolni, slobodni dio lovišta. Populacija je dobro napredovala. Izrada magistralnog vodovoda kroz lovište te uznemiravanje divljači bili su neki od razloga prelaska muflona preko Jadranske magistrale. Dio rnuflonske divljači otišao je prema Velebitu, a dio uz obalu prema jugu (Karta 1). Danas u lovištu »Žrnovica« obitava stotinjak grla muflona dok se pojedinačni primjerci ili grupe muflona mogu opaziti i izvan lovišta. Tako muflone nalazimo na terenima i do 900 m nadmorske visine (uz cestu Sv. Juraj-Oltari-Krasno) na sjeveru. Na istoku ih nalazimo na terenima ispod 900 m nadmorske visine, dok su na jugu prešli cestu koja vodi za Lukovo Otočko i rasprostrli se između jadranske magistrale i mora sve do Starigrada kod Senja. Na tom velikom prostoru prebrojavanje divljači nije izvršeno, tako da nemamo egzaktnih podataka o stvarnom brojnom stanju. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Uzgojnu lovište »Žrnovnica« veličine je oko 500 ha. Omeđeno je s istočne i južne strane jadranskom magistralom i cestom za Lukovo Otočko. Sjevernu i zapadnu granicu čini more. Nadmorska visina lovišta kreče se od 0—217 metara. Teren je kamenit. Vegetacija pripada submediteranskoj zoni hrasta medunca i crnog jasena. Od biljnih vrsta prevladavaju: crni jasen, crni grab, maklen, zelenika, hrast medunac, rašeljka, glog, drača, a obilje šmrike pruža dobru zaštitu ljeti od pripeke, a zimi od hladnih vjetrova. Nekoliko desetaka hektara površine sačinjavaju livade i pašnjačke površine. Na tri lokaliteta u lovištu voda je izvorska, a izgrađeno je i jedno pojilište sa stalnim napajanjem iz vodovoda. Hrane ima dovoljno tijekom cijele godine, tako da prihranjivanje nije potrebno. NAČIN ISTRAŽIVANJA Od lovne sezone 1985/86. sav trofejni odstrel obavljan je na terenu uzgojnog lovišta »Žrnovnica«, te su i svi obrađeni trofeji, s tog užeg lokaliteta. Mjerenja su vršena nakon obrade trofeja tj. iskuhavanja i uređivanja, te nakon ocjenjivanja strane službene komisije za ocjenjivanje trofeja. Po |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 22 <-- 22 --> PDF |
daći koji su istovjetni s podacima iz trofejnih listova samo su prepisani, jer se ne sumnja u ispravnost i korektnost tili podataka. Ostali mjerljivi elementi uzimani su mjerenjima s čeličnom savitljivom trakom i šumarskom promjerkom do točnosti u milimetar. Trofeji su fotografirani s dvije fotografije i to sprijeda i bočno. Kompletan opis i procjena trofeja rađeni su na temelju zapažanja kalakteristika i podataka koje smo izmjerili, te je na kraju za svaki trofej dan zaključak o tome da li je odstrel trofeja opravdan ili ne, te obrazloženje tog zaključka. Tijekom istraživanja prikupljeni su podaci za 27 stečenih muflona. Prvo je određena starost stečenih grla. Procjena starosti vršena je pomoću zubala i to metodom pregleda stanja zubala te promjene zuba iz mliječnih u trajne, za one trofeje kod kojih je sačuvana donja vilica s kompletnim zubalom. To je najpouzdanija metoda za ocjenjivanje starosti do 5 godina. Starost je određena vrlo precizno, u godinama i mjesecima. Za četrnaest jedinki starosi se nije mogla precizno odrediti jer nisu imale donje čeljusti ili zube. Tada je starost utvrđena pomoću godišnjih prstena na rogovima. Analizirane su sve mjere koje su i inače sastavni dio ocjenjivanja trofeja muflona prema međunarodnoj formuli (CIC), te podaci o dužini rogova nakon prve i treće godine života. Sve veličine evidentirane su posebno za lijevi i posebno za desni rog. Pored ovih mjerljivih elemenata evidentirana je boja i prstenastost rogova. Umjesto točaka koje se dodjeljuju za zavinutost (zakrivljenost) rogova u tablici su prikazane apsolutne vrijednosti za lijevi i desni rog kako bi cjelovitije prikazali taj elemenat. Na kraju smo dobili slijedeće podatke: 1. Broj grla 2. Starost u godinama 3. Dužina lijevog i desnog roga po navršenoj prvoj godini života 4. Dužina lijevog i desnog roga po navršenoj trećoj godini života 5. Ukupna dužina lijevog i desnog roga 6. Opseg lijevog i desnog roga na prvoj trećini 7. Opseg lijevog i desnog roga na drugoj trećini 8. Opseg lijevog i desnog roga na trećoj trećini 9. Raspon rogova 10. Boja rogova U. Prstenastost 12. Zakrivljenost lijevog i desnog roga 13. Ocjena trofeja Ovih 13 podataka potrebno je za detaljnu analizu trofeja, a odvojeni prikaz veličina lijevog i desnog roga treba pokazati izgled odnosno simetrićnost trofeja. Sve to daje predodžbu o muflonu kao trofejnoj divljači. 4. OBRADA PODATAKA Prvo je izvršeno sustavno slaganje prikupljenih podataka odnosno trofeja (Tablica 1). Kriterij za slaganje bio je starost odstrijeljenog grla. Na osnovi utvrđene starosti formirane su grupe podataka po godinama starosti. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 23 <-- 23 --> PDF |
241 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U O O -O ON r-; od p ON r^ (N q oq N <3\ r* Tjoo r-j — CA r-; T~ ND ö IO d ro ir. "~ -t- d rt LT) ON r i I O d CA r i o I O d NO d ro ND I O o mo\ \0 (N in ci 1 0 r~ -r *~! 1/´, d CT; r— r n rt´ 1 d M3 (Nr-^ rN * d C a ON c~ ´ r o —- rt CD IOr~ rN r i ^t ö o ON rt -rt —; —i d ^ o o ri r i p *-* CT- d r o d r o d ON Ort r-ira ON ONrt rt rt d ^ Ö ^ rtrn oq -3rt d 3 i o »^ CN| CA d r o CD r or ot N r*. rt r o CD WJ ~t I O O r i a-. o oq a . rr r i r - d I O r o OO S cđ es—´ ^ O c , ON * GC o *-._ t-^ r o r i "* ( N ( N NO r-~ P-. NO ^-f -r i o * 7 o - CDrt^ rt l~ - rt NO r N ro r j -rt_ r N § cđji Q r o ,_< r o o d oqNONO oq NO NO rt Snf n —i r o OO CD CO CA d rt on 0 ™ a a ´ N 3 Q B T3 0 0!, _ ~> Q T3 0 r-^ io rsl ON r o rt* ON MD r N Os r o r-H IX w 0 CJJ r ! — IX r o LO O NNO »—i I O o G rt 3& 3 ONONfN rtOX OO ON * © 00 ON ^T O < Ci CC: O < Q Tj c < a < Pi PQ C |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Statistička obrada podataka započela je izračunavanjem aritmetičkih sredina svih elemenata, te računanjem standardne devijacije i standardne pogreške (Tablica 2). Na osnovi podataka iz tablice 2 načinjen je grafički prikaz pojedinih elemenata za cijelu populaciju. Grafički su prikazani slijedeći elementi: — srednja dužina lijevog i desnog roga po navršenoj prvoj godini života (Gl) — ukupna dužina roga kada je odstrijeljen (Gl) — opseg roga na prvoj, drugoj i trećoj trećini (G2) — ocjena trofeja (G3) REZULTATI ISTRAŽIVANJA Prilikom statističke obrade podataka pokazalo se da je broj od 27 obrađenih jedinki dovoljan za prikaz stanja i prognozu za daljnje gospodarenje, no ti podaci su neravnomjerno raspoređeni jer u prvoj godini starosti imamo jednu jedinku, u drugoj godini starosti također imamo jednu jedinku, u trećoj devet, u četvrtoj čak jedanaest, a u petoj tri, dok npr. u sedmoj i desetoj imamo po jednu trofejnu, a u šestoj, osmoj i devetoj godini starosti nemamo podataka. Prvi zaključak koji se nameće nakon obrade podataka je taj da su odstreljivana uglavnom mlada grla koja još nisu postigla svoj maksimalan stupanj razvoja trofeja. Sigurno je da su odstrijeljena grla nakon navršene dvije ili tri godine starosti još uviek u naponu snage i fazi intenzivnog rasta i razvoja trofeja, te bi ih veći dio kroz nekoliko godina imao vrijednije trofeje. Prosječna starost Prosječna starost svih odstrijeljenih grla iznosi 3.5 godine. Glavnina stečenih trofeja potječe od mladih grla koja su još uvijek u fazi rasta i razvoja kako tijela tako i trofeja, te bi se njihovim eventualnim ostavljanjem na životu još izvjesno vrijeme mogle očekivati daleko vrijednije trofeje. Pored toga šteta je što ova grla nisu imala mogućnosti sudjelovati u reprodukciji muflona na ovom prostoru kroz duže vrijeme. Vjerojatno će i ostali parametri pokazati smanjene vrijednosti barem što se tiče prosjeka zbog ovako niske prosječne starosne dobi. Duzina rogova Grafikon 1. pokazuje prosječan rast rogova po navršenoj prvoj godini života te ukupnu dužinu rogova ovisno o ukupnoj starosti odstrijeljenih grla. Vidljivo je da su sve trofeje u prvoj godini života postigle približno istu dužinu, a dužine lijevog i desnog roga gotovo se podudaraju. Približno ista dužina rogova u prvoj godini života ukazuje na jednoličnu populaciju koja ima stabilnu genetsku osnovu a kako se nalaze u istim ekološkim uvjetima to je rast kod svih grla dosta ujednačen. Prosječna dužina rogova po navršenoj prvoj godini života svih izmjerenih jedinki iznosi 29,9 cm za lijevi i za desni rog (tablica 2). Radi se dakle o populaciji ujednačenih trofeja kao i simetričnosti barem što se tiče rasta u prvoj godini. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Graf. 1. Prikaz duzine rogova muflona: A — nakon prve godine života B — ukupna dužina rogova Drugi podatak iz istog grafikona odnosi se na ukupnu dužinu rogova koji za razliku od prethodnog pokauje dosta velik porast dužine rogova u prvih 4—5 godina, a onda stanovitu stagnaciju u porastu dužine. Nažalost za grla u sedmoj i desetoj godini starosti imamo samo po jedan podatak, a za starost u šestoj, osmoj i devetoj godini nemamo podataka. Taj nedostatak podataka odnosi se na prikaz ukupne dužine rogova ali i na sve ostale podatke. Iako pojedinačni podaci za starija grla daju krivulju koja pokazuje logičan trend rasta rogovlja muflona, ne možemo ih uzeti kao reprezentante cijele populacije. Naime poznato je da muflonu rogovi najintenzivnije rastu prve tri godine života, a kasnije se dužinski prirast smanjuje, ali ipak nije zanemariv. Prateći krivulju rasta rogova može se uz određenu interpolaciju doći do zaključka da bi, barem što se ove veličine tiče, najpogodnija starost muflona za odstrel bila nakon navršenih 6—7 godina starosti. Velika podudarnost dužine lijevog i desnog roga i ovdje pokazuje visok stupanj simetričnosti u dužini trofeja. Ako pogledamo vrijednost prosječne dužine rogova za cijelu populaciju vidimo da je dužina lijevog roga prosječno 71,4 cm a desnog 71,0 cm. Najveća izmjerena dužina rogova iznosi 86,3 cm za lijevi i 88,7 crn za desni rog. Ovako relativno nizak prosjek dužina odraz je velikog broja podataka o mlađim grlima koja su, naravno, s trofejima manjih dužina. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Opseg roga Opseg rogova na prvoj, drugoj i trećoj trećini mjereni su prema međunarodnim pravilima za oejenjivanje trofeja (CIC). Vrijednosti dobivene izmjerom rogova prikazane su tablično (tab. 1) i grafički (graf. 2). Opsezi su prikazivani posebno za lijevi i posebno za desni rog, pa tako imamo ukupno šest linija koje čine parove. Gornji par krivulja u grafikonu predstavlja opseg rogova na 1/3, srednji par opseg rogova na 2/3, a najniže postavljene krivulje predstavljaju opseg rogova na 3/3. Prvu trećinu svakog roga predstavljaju opseg na bazi tj. na početku roga. Krivulje koje predstavljaju opseg rogova na prvoj trećini dostižu najvišu točku u trećoj i četvrtoj godini starosti muflona, a potom, prema prikazanim rezultatima, imaju lagani pad. Graf. 2. Prikaz opsega rogova na 1/3, 213 i 3/3 Pad krivulje u kasnijim godinama najvjerojatnije je rezultiran premalim brojem podataka za starija grla od četiri godine, logično bi bilo da ta krivulja poprimi približno vodoravni smjer, ako već nema tendenciju porasta. Krivulje koje prikazuju vrijednosti opsega rogova na drugoj trećini imaju sličan oblik kao i prethodne s razlikom što je njihov vrhunac pomaknut |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 28 <-- 28 --> PDF |
u desno, a to znači da maksimum dostižu negdje između četvrte i pete godine starosti. Krivulje koje predstavljaju opseg rogova na trećoj trećini razlikuju se od prethodnih. Kod njih nije došlo do pojave maksimuma i pada krivulje. Ove krivulje imaju još uvijek trend rasta. Podatak koji predstavlja jedno grlo starosti iznad 9 godina po vrijednosti se podudara s podacima za šestu godinu starosti, pa bi interpolacijom mogli doći do podatka da se najviša vrijednost dostiže u starosti od 7—8 godina.1 Raspon rogova Analizirajući vrijednosti raspona rogova teško je donositi adekvatne zaključke, jer nemamo iste podatke za nekoliko drugih populacija ili lokaliteta. Prema podacima iz tablice 1 vidimo da se raspon rogova kreće od 41 do 52 cm, a prosjek za sva stečena grla iznosi 46,5 cm. To je prema dosadašnjim praćenjima vrlo dobar raspon rogova (ovdje nismo uzeli u razmatranje podatak o trofeju grla koje nije navršilo godinu dana, a ima raspon samo 31 cm). Boja rogova Svaki trofej pored točaka koje dobiva na osnovi mjerenja dobiva i određene točke za ljepotu. Kod muflona jedan od tih elemenata je boja rogova. Mogućnost dodjele točaka za boju rogova kreće se u rasponu od 0—3 točke. Pratimo li kretanje dodataka točaka za boju kod promatranih trofeja, vidimo da se taj dodatak kreće od 0.5—2.5 točke, uglavnom su dodaci za boju: Dodijeljeno točaka Broj trofeja 0.5 1 1.0 3 1.5 4 2.0 13 2.5 6 Vidimo da je najviše trofeja dobilo za boju 2.0 i 2.5 točaka. Prosječni dodatak za boju svih ocjenjivanih trofeja iznosio bi 1.9 točaka, što govori da su trofeje smeđe ili zagasite boje, a samo pojedina grla svijetle ili tamne boje. U cjelini boja trofeja odgovara željama uzgajivača, pa je i ovaj element ocjene trofeja u skladu s ciljem gospodarenja. Prstenastost rogova Drugi dodatak za ljepotu trofeja muflona vezan je za prstenastost rogova. Ovom se elementu dodaje, kao i boji, 0—3 točke. 1 Podatak za jedno grlo nepouzdan je u statističkoj obradi te se stoga ne može smatrati reprezentantom populacje 246 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Graf. 3. Prosječna ocjena trofeja po godinama starosti Iz ovog proizlazi prosječni dodatak za prstenastost od 2.3 točke što je vrlo visoko. Ukupno 11 trofeja s 2 točke i 10 s 3 točke dodijeljene za prstenastost pokazuje koliko je visoko taj elemenat trofeja. Rijetko se nalaze populacije koje će prosječnu prstenastost imati srednje gustu do gustu. Zakrivljenost rogova Kao i u prethodnim slučajevima prikazana je zakrivljenost lijevih i desnih rogova svih stečenih trofeja. Iz prikazanih podataka u tablici 1 vidimo da je raspon zakrivljenosti između 26.0 i 33.5 cm (izuzeta je trofeja 247 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ispod 1 godine starosti). Prosječna zakrivljenost lijevih rogova iznosi 29.3 cm, a desnih 29.4 cm, pa i ovaj podatak govori o ujednačenosti lijevih i desnih rogova odnosno o simetričnosti trofeja. S aspekta ocjenjivanja trofeja sve su trofeje u kategoriji visokih ocjena, od mogućih 5 točaka koje se dodaju na zakrivljenost, većina trofeja je dobila 4 ili 5 točaka. (Zakrivljenost od 29 do 29.99 cm daje 4 točke, a iznad 30 cm 5 točaka). likupna ocjena trofeju Prikaz ukupnih ocjena pojedinih trofeja vezano uz starost u vrijeme odstrela dat je u tablici 1. Već samim pregledom ocjena može se zaključiti da se radi o vrlo vrijednim trofejama. Njihov se raspon kreće od 171.00 cio 211.70 točaka (izuzela je trofeja grla ispod jedne godine starosti). Značajno je napomenuti da je prosječna trofejna vrijednost grla 2—3 godine starosti 175.70 ločaka, a prosječna trofejna vrijednost grla između 3 i 4 godine doseže 197.80 točaka, što se već nalazi u kategoriji srebrne medalje. Pored toga značajno je da od devet grla u starosnoj dobi 2—3 godine (u trećoj godini starosti) tri dosižu medalje: dvije brončane i jedna srebrna Od jedanaest grla u starosnoj dobi 3—4 godine (u četvrtoj godini starosti) čak devet dosiže medalju: osam srebrnih i jedna zlatna medalja. Sva starija grla od četiri godine koja su do sada stečena, dosegla su jednu od medalja. Sve to govori o potencijalno kvalitetnoj populaciji muflonske divljači. Nasljedne osobine (genotip) ove populacije u povoljnim stanišnim uvjetima (područje submediterana) rezultat su ovako visoko ocjenjene trofeje muflona. Iako je glavnina stečenih trofeja još u fazi razvoja, postignute su trofejne vrijednosti kojima teže skoro svi uzgajivači ove divljači. Trofej koji se ističe sa svojih 211.70 točaka ima tek nešto više od tri godine, a pored njega u starosnoj dobi od 3—4 godine imamo čak 7 trofeja koji su prešli 200 točaka. Već nakon dvije godine imamo grla koja su nadohvat medalje (184.25 točaka) pa stoga i ne čudi da od ukupno 27 stečenih i obrađenih trofeja imamo čak 17 s medaljom. Srednja vrijednost koja je dobivena kao aritmetička sredina svih trofeja iznosi 189.0 točaka. Dakle, cjelokupno gledano dosada stečena grla u prosjeku daju brončanu medalju. Na grafikonu 4 vidi se brzi rast trofejne vrijednosti u prvim godinama živola te linija koja predstavlja donju granicu medalje (185.00 točaka). Na osnovi ovog grafikona kao i podataka iz tablica vidimo da su već grla nakon treće godine života dostigla trofejne vrijednosti koje opravdavaju i sam odstrel, no s gospodarskog gledišta a i na osnovi svih drugih praćenih elemenata, za pretpostaviti je da bi održavanjem perspektivnih grla još dvije do tri godine postigli ne samo medalje već i trofeje koje bi konkurirale za prva mjesta u Hrvatskoj ali i šire. Iako je nedostatak podataka u tablicama i grafikonima za starija grla očit, dade se naslutiti da bi grla u starosti 6—7 godina dala svoj maksimum. - U formuli za ucjenjivanje muflona došla je do promjena u tablici bodovanja zakrivljenosti (»Lov. vjesnik« 6/91:11 —12). Nije precizirano koje su ocjene donijete po starim, a koje po novim pravilima. Rezultati su prepisani iz. trofejnih listova. 248 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 31 <-- 31 --> PDF |
DISKUSIJA Uspješno unošenje muflona u neka lovišta u Hrvatskoj bio je poticaj da se i u lovište »Žrnovnica« kod Senja unese ta atraktivna krupna divljač, te je tako to lovište obogaćeno još jednom vrstom. Mufloni su uneseni 1980. godine. Uskoro se povećao ne samo broj muflona (od šest unešenih na tridesetak grla), već se ta populacija proširila i izvan lovišta. Danas muflone nalazimo na širem prostoru ispod i iznad jadranske magistrale. Jedan od razloga brzog širenja muflonske divljači bio je dobar odabir lokacije. Unesena vrsta je pronašla idealna staništa za svoj razvoj. To potvrđuje analiza do sada stečenih trofeja. Ukupno 27 stečenih i obrađenih trofeja pokazuju visoku potencijalnu trofejnu vrijednost te populacije muflona i ujedno ukazuju na prerano odstrijeljivanje perspektivnih grla. Obradom i analizom do sada stečenih trofeja uočava se izuzetna trofejna kvaliteta populacije muflona koja se razvila na prostoru lovišta »Žrnovnica « i okolnom području. Možda je upravo takav genetski i stanišni potencijal, koji ima za posljedicu visoku trofejnu vrijednost muflona, donekle uzrok odstrela relativno mladih primjeraka. Naime, pojedini trofeji dosižu medalju već u trećoj godini života (dakle s nepune tri godine starosti, a u četvrtoj godini imamo primjerke koji dosižu zlatnu medalju (211.70 točaka CIC-a). Iako nedostatak primjeraka, a time i podataka u starijoj dobi od 5 godina, otežava donošenje relevantnih procjena i zaključaka o razvoju trofeja muflona na širem prostoru lovišta »Žrnovnica«, može se pretpostaviti realni rast trofeja i trofejne vrijednosti. Bez obzira što je intenzitet rasta rogova u prve tri godine najizraženiji, zasigurno bi i manji prirast u kasnijim godinama povećao već do tada zavidnu bodovnu vrijednost trofeja. Od ukupno 11 grla u četiri godine starosti čak 9 imamo s medaljom, a u petoj godini do 3 stečena grla svi su u kategoriji medalja. Treba sagledati i ekonomske elemente u gospodarenju s ovako potencijalno vrijednom populacijom. Prema cjeniku odstrela divljači i usluga »Hrvatskih šuma«, odstrel muflona trofejne vrijednosti 180.01 — 185.00 poena stoji inozemnog lovca 1500 DM, a svaki daljnji poen do 250 dodatih, 100 DEM. Za trofej od 205.00 poena stranac će platiti 3500 DEM, a svaki daljnji poen 300 DEM. Samo jedan više u kategoriji zlatne medalje osigurava prosječni bruto osobni dohodak djelatnika u Republici Hrvatskoj, stoga je i taj moment vrlo važan u orijentaciji i postavljanju ciljeva gospodarenja ovom populacijom. Sve do sada prikazano i izneseno ukazuje na potrebu još angažiranijeg pristupa gospodarenju ovom vrstom ne samo na prostoru lovišta »Žrnovnica « već i na prostorima gdje je ova divljač naseljena prirodnim širenjem (migracijom). Trebalo bi utvrditi brojno stanje cjelokupne populacije, te na osnovi toga propisati odstrelnu kvotu. Pritom valja posebno naglasiti potrebu za držanjem najkvalitetnijih jedinki više godina u lovištu, prvenstveno zbog njihova sudjelovanja u reprodukciji. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Drugi čimbenik koji nalaže držanje perspektivnih grla do njihove gospodarske starosti (6—7 godina) je ekonomska komponenta lovnog gospodarenja. Takva grla će donosili znatno povoljnije financijske učinke ne samo lovištu, već će putem njih biti predstavljen cijeli senjski kraj. Da bi ostvarili jedinstvene smjernice gospodarenja populacijom muflona senjskom području potrebna je tijesna suradnja svih lovišta, odnosno zakupnika lovišta na čijim površinama se mufloni trajno ili povremeno zadržavaju. Uz to valja ujednačiti kriterije uzgoja, zaštite i napose odstrela ove atraktivne divljači. Značaj ove populacije je višestruk: 1. Visoka kvaliteta trofeja, što je odraz dobrih stanišnih prilika, stabilne populacije i dobrih nasljednih osobina. 2. Ova populacija je mogući izvor žive divljači za ona lovišta koja imaju prirodne potencijale za uzgoj muflona, a do sada ga nisu imala, ili za lovišta u kojima je u ratu uništen matični fond. 3. Mogućnost za dodatnu turističku ponudu užeg i šireg područja putem lovnog turizma, foto-lova, atraktivnih planinarskih staza u koje je uključeno promatranje faune i dr. 4. Iskorištena su nekadašnja staništa ovaca i koza. Nekadašnju eksenzivnu poljoprivredu moguće je na ovim i sličnim prostorima zamijeniti intenzivnim lovnim gospodarenjem. Na kraju možemo zaključiti da se unošenjem muflona u lovište »Žrnovnica « postigao izuzetan uspjeh koji pored postojećeg stanja pruža još cijeli niz mogućnosti u razvoju same populacije i popratnih aktivnosti koje su vezane uz nju. Trofejna struktura do sada stečenih grla garancije je da se isplati uložili rad i sredstva u razvoj i očuvanje muflona na senjskom području. LITERATUR A Bojo vic i dr., 1984.: Uzgojni odstrel muflonske divljači. Referat sa savjetovanja o muflonima 28.—29., 09. 1984. u Virpazaru. Frković , A., 1989.: Lovačke trofeje. Lovački savez Hrvatske, str. 187—193. Kljajić , M., 1991.: Novi pogledi na trofeje. Lovački vjesnik 6:12—13, Zagreb. Krže, B., 1976.: Ocjenjivanje muflonov in divljih prašičev v naravi, Lovska zveza Slovenije. Ziatorogova knjižnica. Koubek , P. & V. Hrabe, 1987.: Kraniometricka Charakteristika a dvnamika rustu toulcu muflonu z chovatelske oblasti »Svitavsko«. Folia Venatoria 17:69—79, Bratislava. L a ni s t e r & Wuttky: Muffelwild (Ovis amnion musimon Pallas) Raku šan, C, 1988.: Prispevek k etologii mufloni zvere. Folia Venatoria 18: 287—305, Bratislava. Tuercke , F. & H. Tomiczek, 1982.: Das Muffelwild. Paul Parey. Hamburg und Berlin. . . 1987.: Velika ilustrirana enciklopedija Lovstva, svezak I. Građevinska knjiaa, Beograd, str. 80—85. . . . 1990.: Određivanje starosti ulovljenih muflona. Lovački vjesnik 9—10. Prijepis iz Myslivosty. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Moufflon Trophy Structure (Ovis amnion musimon Pall.) in the Hunting District of »Žrnovnica« near Senj Summary Moufflon (Ovis ammon musimon Pall.) was introduced in the hunting district of »Žrnovnica« near Senj in 1980. The parent herd quickly increased in numbers in the suitable habitat, which even resulted in moufflon migration into surrounding areas. Trophy analysis of acquired moufflons so far indicates a population of great trophy potential. Out of 27 acquired, treated and evalued trophies, as many as 17 gained one of the medals, according to the international criteria of trophy assessment (cic). Mainly younger animals were shot, so that in the third year there were nine animals shot and as many as eleven in the fourth year, while in the older group only five out of the total of 27 acquired animale were shot. This undoubtedly indicates the trophy value of the population which promises still more valuable trophies providing that the opportunity for prolonged life and reproduction is given to perspective animals. Key words : moufflon, introduction of wildgame, population, trophy, trophy value. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 34 <-- 34 --> PDF |
OBAVIJEST HOLZMESSE KLAGENFURT ´93 održava se od 8. do 11. rujna 1993. godine. Skrećemo pažnju našim pretplatnicima da se od 7. do 9. rujna 1993. godine u okviru organizacije sajma održava 24. Internacionales Forst — und Holzsymposion ´93 na temu »RACIONALIZACIJE NA PODRUČJIMA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA « — »Ratinalisierungsspielräume in der Forstwirtschaft« Svakako posjetite IZLOŽBU IZUMITELA na kojoj se naš član dr. Juraj Medvedović , predsjednik KLUBA IZUMITELJA — ŠUMARA, kojega je osnovalo Hrvatsko šumarsko društvo, predstavlja stručnoj javnosti sa dva svoja izuma. Uredništvo |