DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.174.7 (Pinus pinea L.) Sum. list CXVIII (1993) 225 PINIJA (PINUS PINEA L.) KAO VRSTA ZA POŠUMLJIVANJE KRASA Ante Tomašević* SAŽETAK: U članku autor donosi podatke o uspijevanju pinije na području Šumarije Zadar, šumski predjel Musapstan i na otoku Rabu, šumski predjel Sveta Mara, odjel lb, na NPŠO Rab, s kojim gospodari Šumarski fakultet u Zagrebu. Za područje Musapstana donose se dendrometrijski podaci kulture pinije stare 40 godina kao i starosti iste kulture u 55. godini života. Za otok Rab donose se podaci za 12 godišnju manju kulturu pinije, gdje autor promatra 218 biljaka od trenutka pošumljivanja pa do 12 godina starosti i prikazuje uspjeh preživljavanja za svaku godinu, broj preživjelih biljaka, te krivulju rasta srednje visine za svaku godinu (graf. 3, 4 i 5). Ključne riječi: Pinija, pošumljivanje, preživljavanje, visinski prirast, sadnja u jame, polietenske cijevi, kras, crvenica, podneblje. UVOD I PROBLEMATIKA Problem pošumljivanja krasa star je više od jednog stoljeća, od kada se organizirano radi na pošumljivanju kraških devastiranih i degradiranih staništa. Odabir vrsta za pošumljivanje najvažniji je stručni posao, jer je dobro znano da su šumski poslovi vezani na dugi rok, a početne greške teško se ispravljaju. Iako je za naše šire kraško područje izbor vrsta za pošumljivanje vrlo velik, ustaljena je praksa da se više manje koristi alepski i crni bor, dok se veliki broj vrsta iz ovih ili onih razloga zanemaruje. Dakako, u tu zaboravljenu vrstu spada i pinija, mada ova vrsta ima svoje mjesto u pionirskoj obnovi kraških goleti, kako sa meliorativnog aspekta, tako i sa gospodarskog gledišta. U cilju zagovaranja pinije kao vrste za pošumljivanje određenih dijelova našeg krša, izvršili smo određena istraživanja, čije rezultate donosimo u ovom radu. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Za ovaj rad, istraživanja smo proveli na području Šumarije Zadar, šumski predjel Musapstan, odjel 11, te na otoku Rabu, na Nastavno pokusnom šumskom objektu Rab, s kojim upravlja Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. * Dr. Ante Tomašević, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Na zadarskom području istraživali smo staru kulturu pinije u četrdesetoj (40) i pedesetpetoj (55) godini starosti, dok smo na Rabu pratili kulturu pinije od sadnje do konca 12. vegetacije. Obje kulture nalaze se na geološkoj podlozi krednih vapnenaca, na kojima se razvila tipična lesivirana crvenica s 50% učešća. U fitocenološkom smislu kultura pinije na području Šumarije Zadar nalazi se na području šume hrasta medunca i bijelog graba, topla varijanta (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.), dok je na Rabu područje biljne zajednice hrasta crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić 1958.). Što se podneblja tiče, oba lokaliteta spadaju u zonu mediteranske klime, što prikazujemo u priloženim klimadijagramima, (Graf. 6). OPĆI PODACI O PINIJI (PINUS PINEA L.) Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta za pošumljivanje krasa. Talijani ga nazivaju pino domestico, ali u talijanskim provincijama nosi različite nazive (Piemont: pin domestich, Lombardija: Pigna, Pigneul, Venecija: Pignoler, Toscana: Pino da pinoli, Pinocchio, južna Italija: Pignara, Pignu mansu.) Njemci ga nazivaju Pinie, Francuzi pinier, Pin parasol, Španjolci Pino pinonero, a Englezi Stone Pine. Prirodni areal ove vrste prostire se u području Sredozemnog mora od Portugala do Turske i Libanona. U nas prirodno raste na otoku Mljetu, na saplunarama, (Anić M. 1945.). Unašan je diljem našeg cijelog priobalnog područja od Istre, Kvarnera, do najjužnijeg dijela Hrvatske, te kao parkovna vrsta. Pinija je prava mediteranska vrsta koja može narasti i preko 20 m u visinu, a u promjeru doseže i do 1,5 m. Ima specifičan izgled koji se očituje u krošnji; krošnja je najčešće spljošteno zaobljenog ili kišobranastog izgleda. Donje grane su vodoravno otklonjene, a gornje su nešto povinute prema gore. Kora je crvenkasto-smeđa ili sivosmeđa 2—10 cm debela. Cvjeta u razdoblju od travnja do lipnja, a češer mu dozrijeva u jesen druge godine i otvara se u trećoj godini. Sjeme zovemo pinjol. Prosječno u jednom češeru nalazimo po 100 sjemenki. Ima 12 kotiledona, dužine do 6 cm. U svom prirodnom arealu raste na nadmorskoj visini do 100 m. Najčešće se uzgaja zbog svog dekorativnog izgleda i zbog plodova, pinjola, koji se koriste u proizvodnji raznih slastica, ulja, a često i za jelo poput bademovog ploda. U svom prirodnom arealu obično prati maslinu. Svjetloljubljiva je vrsta, a glede tla, dobro uspijeva na pješčanim, vapnenastim i silikatnim tlima. Izraziti je kserofit. Starosna dob mu je i preko 200 godina. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Kultura pinije u odjelu 11 u šumskom predjelu Musapstan, podignuta je 1936. god., a prosječna starost sastojine u vrijeme prve izmjere bila je 40 godina, a u vrijeme druge izmjere 55 godina. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 9 <-- 9 --> PDF |
227 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 10 <-- 10 --> PDF |
228 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Šumarija - forest district: Zadar Gospodarska j . Managment unit: Musapstan Odjel - division 11 Struktura u visni. krivulje po vrstama Tab. 1 Slanje na dan 13. 12. 1976. Struktura preživjelih slabla do 05. 08. 1991. Strukturi mrtvih Stanje na dan 13. 12. 1976" Slanje na dan 05. 08. 1991. (posjećenih) stabil» N G V h N G V h N G V h N O V „»,».„,„„ Vrs(a drvcU. pinija ........... . 10 1 .01 .039 69 4 1 01 .Ol 12 2 .02 .126 7.78 2 02 .13 M 12 .19 1.105 8.44 12 19 1.11 16 9 .19 1.143 8.99 5 10 .635 8.99 1 02 148 10.44 4 .09 8.99 1» 30 .76 5.032 9.45 24 .61 4.025 9 45 5 .13 975 10.96 6 ,15 1.01 2(1 33 1.04 7.076 9. S3 29 ,91 6.218 9.53 24 .74 5.976 11.40 4 13 .86 22 57 2.16 15.231 KM« 54 2.05 14.429 1015 29 1 1 t 8.991 11.77 3 .11 .80 24 58 2.62 18.921 10.44 56 2.53 18.268 10.44 39 1.78 14.753 12.09 2 .09 .65 26 60 3.16 23.495 10.68 59 3 11 23.103 10.68 4.5 2.2:1 19.520 12.37 1 .05 .39 28 67 4.13 31.048 10.90 66 4.07 30.585 10.90 55 3.35 29.544 12.62 1 .06 .46 30 60 4.23 32.510 11.09 57 401 30.8S4 11.09 48 3.34 30.148 12.84 3 .22 1.63 32 47 3.77 29.467 11.26 46 3 69 28.840 11.26 60 4.82 43.609 13.03 1 .08 .63 34 37 3.33 26.599 11 41 36 3.24 25880 11.41 52 4 69 43345 13.20 1 .09 .72 36 12 1.20 9.813 11.55 1? 120 9.813 11.55 23 3.34 31.298 13.36 0 0 0 38 7 .79 6.466 11.67 7 79 6.466 11.67 .{4 3.81 36.432 13.50 0 0 0 40 10 1.24 10.368 11.78 10 1.24 10.368 11.78 16 1.99 19.249 13.63 0 u 0 42 1 .14 1.157 11.89 1 .14 1.157 11.89 11 1.52 14.775 13.75 0 0 0 44 4 .59 5.140 11.98 4 ,59 5.140 11.98 9 1.36 13.427 13.86 0 0 0 46 1 .17 1.420 12 07 1 .17 1.420 12.07 4 .65 6.598 13.96 0 0 0 48 1 .18 1.563 12.15 1 .16 1.563 12.15 0 0 0 14.05 0 0 0 50 0 0 0 12.23 0 0 12.23 2 .35 3.984 14.14 0 0 0 52 0 0 0 0 0 2 42 4,353 14.21 0 0 0 54 0 0 0 0 0 0 1 .22 2.371 14.29 0 0 0 Suma: 509 29.92 227.72 468 28.63 218.80 463 35.96 329 50 41 1.29 6.92 ************* Primorski bor ************ 16 1 .02 .116 10.37 1 02 ,12 18 0 0 0 10.77 0 0 0 20 0 0 0 11.10 0 0 11 22 2 08 479 1 1 38 2 .479 11.38 0 0 0 24 0 0 0 11.62 0 0 0 11.62 1 05 .324 13.60 0 0 0 26 0 0 0 11.82 0 0 0 11.82 1 .05 384 13.75 0 0 11 28 1 06 .408 12.00 1 .(X) .408 12.00 0 0 0 13.88 0 0 0 10 3 92 1.422 12.16 3 .22 1.422 12.16 0 0 0 13.´)´) 0 0 0 32 0 0 0 12.30 0 0 0 12.30 2 .16 1.195 14.08 0 0 0 34 0 0 0 12.43 0 0 0 12.43 1 .09 .679 14.17 0 0 0 .os 36 2 .20 1.406 12.54 2 .20 1.406 12.54 1 .10 .766 14.25 0 0 0 38 1 12 ,858 14.32 0 0 (1 40 0 0 0 14.38 0 0 0 42 1 .14 1.060 14.44 0 0 0 44 Suma: 9 .58 3.83 8 .56 3.72 8 .71 5.27 1 .02 .12 Visine izjednačene Mihajlovom funkcijom h = b0+ e Vrsta: god. bo bi Pinija 1976 12.8885 8.259 Korištene tablice: 1991 15.0614 7.997 Inventero forestale nazionale italiano (I.F.N.I.) Prim, bor 1976 13.3447 6.179 1991 14.3314 3.659 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Graf. 3 — Graph 3 Preživljavanje zasađenih biljaka — Plants Survival Godina - Year 1980 1 1981 1 1982 | 1983 | 1984 | 1985 | 1986 | 1987 | 1988 | 1989 | 1990 | 1991 1992 | Preživljavanje zasađenih biljaka - Planted plants survival (%) | 100.001 94.04 | 9202 | 90.83 90.83 | 90.83 | 90.83 | 90.83 1 90.83 | 90.83 | 90.83 | 88.99 88.99 | Distribucija prsnih promjera kulture pinije ima sva obilježja distribucije jednodobnih prirodnih sastojina (graf. 1.) Promjer srednjeg plošnog stabla u vrijeme prve izmjere iznosi dK + = 27,9 cm, a vrijednost moda M = = 28,0 cm i medijane M,. = 27,2. Kod druge izmjere prsni promjer srednjeg plošnog stabla je d„ = 31,3 cm mod M = 33,0 cm i medijana M,. = 30,6 cm, te zaključujemo da je distribucija prsnih promjera u vrijeme oba izmjera blago desne ili pozitivne asimetrije. Oblik i položaj sastojinskih krivulja također nam govori da se radi o jednodobnoj sastojim te da postoje visinski prirasti koje bi trebalo još istražiti (graf. 2). Volumen pinije u vrijeme prve izmjere iznosio je 218,8 m3, a u vrijeme druge izmjere 329,50 m:l, što znači da je prosječni godišnji volumni prirast za posljednjih 15 godina iznosio i„p = (329,50 — 218,8) 15 = 7,38 m3 (tablica 1.) Na otoku Rabu, na Nastavno-pokusnom šumskom objektu »Rab« kojim upravlja Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, šumarski predjel Sv. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Mara, odjel lb, zasadili smo 1980. god. u prvoj polovici mjeseca travnja 218 sadnica pinije. Sadnice su uzgojene u šumskom rasadniku Šumarija Zadar u polietilenskim cijevima, 0 = 6,00 cm i h = 28,00 cm. Tijekom 12 vegetacija pratili smo preživljavanje zasađenih biljaka (graf. 3), broj preživjelih biljaka (graf. 4), te krivulju rasta srednje visine za svaku godinu (graf. 5). Poznato je da se pinija teško prima kod pošumljivanja golim korijenom. Zbog toga je potrebno piniju uzgojiti u nekom od medija, polietilenskoj cijevi, paperpotu, gjifi lončiću, bosnaplastu, ili pak kao stari šumari u stabljikama suncokreta i si. Vjerojatno je i to jedan od razloga da se ova vrsta nije ranije više koristila za pošumljivanje na kršu. Danas, kada je pitanje uzgoja pinije u jednom od gore navedenih medija riješeno, njegov uzgoj u budućim sastojinama više nije problematičan. Naša istraživanja na otoku Rabu pokazala su da je nakon prve vegetacije uspjeh preživljavanja iznosio 94,04"u, nakon druge vegetacije iznosio je 92,02%, nakon treće vegetacije |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Graf. 5 — Graph 5 Krivulja rasta srednje visine — Mean Height Development Godina - Year 1980 1 1981 1 1982 | 1983 | 1984 | 1985 ] 1986 | 1987 | 1988 1989 1990 1991 1992 j Srednja visina (cm) - Mean height (cm) 10.40 | 17.02 | 27.96 | 38.50 | 50.66 | 69.55 | 89.54 | 101.10 | 113.89 126.61 138.62 143.81 177.03 90,83%, te se praktično ustalio, tako da je u dvanaestoj vegetaciji preživjelo 88,99% zasađenih biljaka. Ovakvo preživljavanje možemo smatrati potpunim uspjehom. Od ukupno zasađenih 218 biljaka pinije nakon dvanaeste vegetacije preživjele su 194 biljke, čija srednja visina iznosi 177,03 cm. Srednji prosječni godišnji visinski prirast iznosi 14,75 cm. Iz grafikona 5 vidimo da je u vegetaciji 91 92 visinski prirast pokazao značajno povećanje prirasta, što bi trebalo značiti da je kultura stabilizirana i da će se visinski prirast slijedećih godina povećavati. ZAKLJUČCI 1. Na području primorskog krasa naše Domovine, uspješno se može uzgajati pinija kao pojedinačno stablo u parkovima, nasadima, okućnicama ili pak u šumskim kulturama. Samo na području Šumarije Zadar, piniju mo232 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Graf. 6 — Graph 6 Klimadijagrami prema H. Walteru— The Climate Diagrams According to H.Walter ob d a) Stanica, b) Nadmorska visina stanice, c) Broj godina motrenja, d) Srednja godišnja temperatura zraka (°C), e) Srednja godišnja količina oborina, f) Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, g) Apsolutni minimum temperature zraka, h) Srednji maksimum temperatura zraka najtoplijeg mjeseca, i) Apsolutni maksimum temperature zraka, j) Srednje kolebanje temperature zraka, k) Srednje mjesečne temperature zraka, 1) Srednje mjesečne količine oborina, m) Sušno razdoblje, n) Razdoblje suhoće, o) Vlažno razdoblje, p) Mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C. žemo naći u starijim sastojinama, kao čiste sastojine i u mješovitim sasto jinama na površini većoj od 50 ha. U šumskom predjelu Musapstan Šumarije Zadar u odjelu 11 imamo čistu sastojinu pinije na površini od 8,37 ha. 2. Uspješno pošumljivanje pinijom je moguće, što pokazuje i naš pokus na otoku Rabu. Naime, uspjeh preživljavanja pinije nije ništa slabiji od preživljavanja alepskog bora, koji se smatra osnovnom vrstom za pošumljivanje eumediterana. 3. Prirast u debljinu 40. i 55. godine starosti srednjeg plošnog stabla pokazuje da je distribucija prsnih promjera blage desne asimetrije ili pozitivne asimetrije (graf. 1). 4. Visinski prirast sastojine još uvijek postoji, što se vidi iz priložene visinske krivulje, graf. 2. 5. Volumni prirast je aktivan, što je pak vidljivo iz tablice 1., a za posljednjih 15 godina prosječni godišnji volumni prirast iznosi 7,38 m3. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Graf. 7 — Graph 7 Prirodni areal — Pinus pnea L. 6. Kod podizanja mladih kultura pošumljivanjem u jame 40x40x40cm sadnicama proizvedenim u polietilenskim cijevima, postotak preživljavanja vrlo je visok nakon svih dvanaest vegetacija (graf. 3, 4. i 5). 7. Krivulja rasta srednje visine pokazuje tendenciju uspona. 8. S pinijom bismo morali pošumljivati naš kras, jer je to vrsta koja dobro uspijeva na određenim područjima krasa. Vrlo je dekorativna, ima dobar volumni prirast, deblo je čisto od grana, pa je i borba protiv šumskih požara olakšana. 9. Ovu vrstu moramo početi uzgajati ne samo kao šumsku kulturu ili dekorativnu vrstu, već kao »VOĆNJAK« za proizvodnju plodova »pinjola« koji se koriste u prehrani čovjeka. Naši susjedi Mediteranci vrlo dobro koriste sjemenke pinije, pinjole, za proizvodnju slastica, a mogu se servirati i kao slani bademi. Zato se predlaže uzgoj pinije kao budućih voćnjaka koji bi u 28. godini starosti trebali imati i do 100 stabala po hektaru. Kod startnog pošumljivanja treba podizati buduće pinjevce kao normalne šumske kulture, u kojima se moraju provoditi redovite uzgojne mjere, s ciljem da u razdoblju između 25. i 30. godine starosti postignemo optimalan broj stabala po ha za proizvodnju plodova pinije, pinjola. Taj broj prema talijanskim iskustvima u 28. god. starosti iznosi 100 stabala po ha, dakle, u idealnom rasporedu lOxlOm. Ovakovim pošumljivanjem s pinijom, postigli bismo sve ono što pošumljivanje inače kao koristan rad donosi. U prvom redu prostor bi bio ozelenjen, proizvodila bi se drvna tvar kao nova energija na terenima koji inače zjape prazni i ništa ne proizvode. Proizvodili bi se plodovi, pinjoli, zaštitilo bi se tlo, a i meliorativni moment nije zanemariv, estetski bi se podigla vri |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 17 <-- 17 --> PDF |
jednost okoliša, porastao bi turistički učinak, jednom rječju zadovoljile bi se sve one korisne funkcije koje pruža šuma, a plodovi i drvna tvar, kao nova energija, bili bi nam dodatak na sve ostalo. Vrijedno je o ovome trezveno razmisliti, a šumarska struka može obaviti sve pripreme za uspješno obavljanje svih poslova za pošumljivanje pinijom. LITERATURA A n i ć, M., 1945.: Dendrologija, pp. 163, Zagreb. B er to vic, S., 1975.: Prilog odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, Acta biologica VII/2 89- 2/5. B a š i ć, F., 1977.: Tla Sekcije Rovinj II (rukopis), Viša poljoprivredna škola Križevci. Castell Ani, C, S c r i n z i, G., Tabacchi, G., T o s i, V., 1984.: Tavole di cubatura a doppia entrata I. F. N. I. Trento 111 pp. H or vat, A., 1965.: Melioracije degradiranih šumskih terena, Svezak I. Krš, Skrip ta pp 178, Zagreb. Klepac , D., 1963.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina pp 299, Zagreb. Pa va r i, A., 1954.: Pino domestico (Pinus pinea L.) Monti e Bosch, 5: 242—547, Milano. Pranjić , A., Lukić , N., 1990.: Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja. Glas. Šum. pokuse 26, 443—446, Zagreb. Prpić , B., 1986.: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svijetlu. Glas. Šum. pokuse, posebno izdanje 2, 69—77. R a u š, Đ., 1987.: Šumarska fitocenologija, Zagreb. Š k o r i ć, A., 1979.: Tipovi naših tala. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. Tomašević , A., 1986.: Rekultivacija kraških goleti pošumljivanjem u SR Hrvat skoj. Glas. šum. pokuse, Posebno izdanje 2, 147—160. Tomašević , A., 1990.: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljivanje. Glas. šum. pokuse 26: 393—404, Zagreb. Topić , V., 1990.: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom kraškom području Dalmacije. Šum. list 11—12: 441—450. Vidaković , M., 1982.: Četinjače morfologija i varijabilnost, Zagreb. Pine Tree (Pinus pinea L.) as a Species for Afforistation of the Karst Summary In this paper the author presents data on the growth of the Pine tree in the area of the Zadar Forest District, Musapstan forest area and the island of Rab, Sveta Mara forest region, forest compartment lb, at NPŠO Rab, which is managed by the Faculty of Forestry, Zagreb. For the Musapstan area dendrometric data are given for Pine tree cultures of 40 years of age, as well as for the same culture of 55 years of age. Data are presented for a 12-year old small culture of Pine trees on the island of Rab, where 218 plants have been under the author´s observation from the moment of afforestation up to 12 years of age. The author presents the survival rate for each year, number of plants which survived and the curve demonstrating the mean growth in height for each year (Graph. 3, 4 and 5). Key words : Pine tree, afforestation, survival, growth in height, hole plan- ling, polythene pipes, Karst, terra rossa, climate. |