DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 100 <-- 100 --> PDF |
RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko Vol. 27. Drugi broj 27. knjige Radova šumarskog instituta Jastrebarsko tiskan je sredinom ljeta 1993. godine pa, prema tome, ni ovaj prikaz ne kasni. N. Komlenović izvijestio je o rezultatima istraživanja o »primjeni gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica«. Učinak je gnojenja pozitivan, ali vrijedno je naglasiti da je on vezan uz određenu graničnu količinu. U ovom slučaju to je 3 kg dok se doza od 6 kg »pokazala previsoka i za crni bor«. Jela Bilandžija donosi podatke o »prirodnom opterećenju sastojina alepskog, primorskog i crnog bora šumskim gorivima«. »Opterećenje« treba shvatiti u području zaštite šuma od požara tj. što su veće količine »šumskih goriva« odnosno prizemne organske mase to će i požar biti intenzivniji i štetniji i za odrasla stabla. Naime, kod letimičnog prizemnog požara, a to znači i slabijeg intenziteta, odrasla borova stabla nisu životno ugrožena, jer ih štiti kora koja je, dakako, osmuđena. Ta tvrdnja nije moja dedukcija nego rezultat opažanja u sastojinama koje je zahvatio prizemni požar od Podgore u Slovenskom Krasu do Dalmacije. Na osnovi 240 uzoraka uzetih na području »inventarizacije« Splita (130), Makarske (33) i Dubrovnika (77) J. Bilandžija utvrdila je debljinu humusa u sastojinama alepskog bora od 0 do 8 cm, u sastojinama crnog bora od 0 do 7 cm a u sastojinama primorskog od 0 do 18 cm. Količina gorivog materijala ukupnog (humusa ustanovljena je u sastojinama alepskog bora 29,5/14,41 t/ha, u sastoji Br. 2—1992. nama crnog bora 27,41, 13,45 t/ha a u sastojinama primorskog bora 61,47/46,02 t/ha uz napomenu da su »razlike rezultat nejednakog broja uzoraka po vrstama i da je »udio živog goriva kod sve tri vrste zanemariv«. S. Orli ć je u »Prilogu poznavanja sezonske dinamike visinskog rasta kod običnog bora, crnog bora i američkog borovca « saopćio, da su trogodišnja mjerenja navedenih vrsta pokazala, kako je mjesec svibanj mjesec najintenzivnijeg prirasta (između 65 i 69%) te da je krajem mjeseca lipnja prirašćivanje završeno. Za samo 17 godina (1975.—1992.) postojanja akumulacionog Ormoškog jezera na Dravi, iz kojeg se napaja hidroelektrana »Varaždin«, njegova dubina smanjila se na 1/3 prvotne pa je nužno njegovo čišćenje. Istraživanja B. May er a, kojih je rezultate saopćio u ovom broju Radova pod naslovom »Naplavine u Ormoškom akumulacionom jezeru — teret budućnosti«, pokazuje, da nije u pitanju samo lokacija izvađenog materijala nego i njegov utjecaj ne samo za šumu nego i za poljoprivrednu proizvodnju. Naime »sadržaj olova (206—1000 mg/kg), cinka (456—1634 mg/kg) i kadmija (2,5—8,5 mg/ /kg) višestruko prelazi maksimalno dozvoljene koncentracije za poljoprivredna tla ... te u slučaju deponiranja predstavljaju opasnost ne samo za šumsku vegetaciju, već i za podzemne vode i okoliš u cijelosti«. To su podaci od tri sonde i na dubinama 50—120 cm ili u svemu 13 uzoraka. |