DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Registrirani broj vrsta sovica Gorskog kotara u usporedbi sa gore spomenutim područjima upućuje na zaključak da je dosadašnjim istraživanjima na tome prostoru registrirano 65—75% potencijalnih vrsta. Kao potvrda tih zaključaka može nam poslužiti uvid u podatke o broju zabilježenih vrsta sovica na području gornjeg toka rijeke Kupe (Mladino v 1977, 1978, 1983, 1986). Za to područje autor bilježi 144 vrste, odnosno 80% od broja svih vrsta utvrđenih za Gorski kotar. Budući da je dolina toka rijeke Kupe nekoliko desetaka puta manja i u značajnom stupnju siromašnija biotopima od Gorskog kotara, za očekivati je da će se u budućim entomološkim istraživanjima zabilježiti još nekoliko desetaka neregistriranih taksona na području Gorskog kotara (posebno u planinskom dijelu). Osim toga analiza faune sovica utvrđenih na području Like (SI. 1) (koja je po svojim ekološkim karakteristikama najsličnija prostoru Gorskog kotara) također upućuje na tu činjenicu. Od 114 vrsta sovica zabilježenih u Lici (Kučini ć 1992), čak 32 nisu do sada registrirane u Gorskom kotaru. Zbog blizine tih dviju regija i sličnih ekoloških uvjeta koji djeluju na njima, realno je za očekivati da će se neke od njih zabilježiti i u Gorskom kotaru. Istraženost faune sovica Turopolja, a napose Like je najmanja (Tab. 2) tako da je za očekivati da će se na tim područjima zabilježiti još značajan broj vrsta (Kučini ć 1992; Kuči nić & Pero vić 1992). Pregledom entomoloških zbirki HPM-a, utvrdili smo dvije vrste: Morino rnaura L. i Amphipyra tragopoginis Cl., (leg. K. Igalffy) koje do sada nisu bile registrirane za faunu sovica Gorskog kotara. Faunističke specifičnosti Gorskog kotara ogledaju se u nalazima određenog broja sovica koje su na tome prostoru zabilježene po prvi puta za faunu Hrvatske, odnosno za njen kontinentalni dio. Prvoj skupini pripadaju vrste: Euclida triquetra i Agrochola laevis Hbn., a drugoj vrste: Hadena filigrama Esp. Acantholeucania loreyi Dup. i Eutelia adulalrix Hbn. O ovim kao i o gore spomenutim sovicama dat ćemo kratak faunistički osvrt. Ivrormo maura L. Ova sovica mediteransko-atlanskog areala registrirana je do sada na više lokaliteta u Hrvatskoj: Zadar (G a 1 v a g n i 1909; S t a u d e r 1926), Split (Stau der 1926), Krapina i Bektež (Kovačević & Franjev i ć - O š t r c 1978). Imago se pojavljuje u razdoblju srpanj-kolovoz. Gusjenica je stadij u kome leptir prezimi java, a nalazimo je od kolovoza do svibnja. Hrani se biljnim vrstama iz rodova: Rumex i Lamium. Po Forster-Wohlfahrt u (1971) ovaj leptir u Alpama dolazi do visine od 1000 metara. Na području Risnjaka ulovljen je samo jedan primjerak ove sovice (10. 08. 1961.) na visini od 900 metara. Amphipyra tragopoginis Cl. Zanimljivo je za ovu vrstu da prezimi u stadiju jajašca. Gusjenica se pojavljuje kao štetnik na mnogim vrtnim biljkama. Po Seitz u (1914) areal ovoga leptira obuhvaća područja Europe i Azije i prostire se do Sjeverne Indije. Na području Srednje Europe imago se pojavljuje u razdoblju srpanj-listopad, a u Alpama dolazi do visine od 2 000 metara (Forster-Wohlfahart 1971). Na Risnjaku ulovljeno je nekoliko primjeraka te sovice 7. 08. 1961. godine, na visini od 900 metara. Za Hrvatsku je bilježe: Koč a (1900, 1901) za Papuk, Vinkovce, Pleternicu, Veliku, Sta u de r (1926) za Matulje, Volovsko, Opatiju, srednju Dalmaciju i Bar to l cl al. (1964) za Krk i Punat. |