DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Agrochola laevis Hbn. Nalazom M 1 a d i n o v (1977) na području gornjeg toka rijeke Kupe ova vrsta registrirana je po prvi puta na području Hrvatske. Taj nalaz donekle upotpunjuje areal ove sovice na prostoru Južne Europe, jer je za područje Slovenije navode Barto l et al. (1965), a za područje Makedonije Thurne r (1964). Za očekivati je da će ta vrsta budućim istraživanjima biti registrirana i u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Kao defolijatora nalazimo je najčešće u hrastovim šumama. Euclida triquelra Schiff. Prema Forster-Wohlfahrtu (1971) ova sovica pojavljuje se u Austriji i Mađarskoj u dvije generacije u razdoblju svibanj-kolovoz. SEITZ (1914) navodi da njezin areal obuhvaća područja Austrije, Mađarske, Balkana, Armenije i Sibira. Thurne r (1964) ju bilježi za područje Makedonije. Sta u de r (1927) iznosi podatak da dolazi na području Hrvatske ne navodeći točne lokalitete nalaza, tako da za sada jedinim preciznim nalazom možemo smatrati onaj od A b a f i -A i g n e r a et al. (1896) za područje Josipdola. Hadena filigrama Esp. Na području kontinentalnog dijela Hrvatske postoji do sada samo jedan podatak i to od A b a f i - A i g n e r a et al. (1896) za područje Josipdola. S t a u d e r (1925) iznosi podatke o ovoj vrsti za srednju Dalmaciju, Matulje i Rijeku. Be ri o (1985) za areal navodi područje srednje Europe, Skandinavije, Rusije, i Male Azije. Po Forster-Wohl fahrt u (1971) ova sovica pojavljuje se lokalno u srednjoj Europi od svibnja do lipnja, najčešće na suhim, sunčanim stanišima. Gusjenica dolazi na cvatove Silee vrsta u razdoblju lipanj-kolovoz. Vrsta prezimi u stadiju kukuljice. Acantholeucania loreyi Dup. Prvi podatak o ovoj vrsti na prostoru Hrvatske potječe od M 1 a d i n o v (1974), a odnosi se na područje Dubrovnika. Nalaz u Gorskom kotaru drugi je u Hrvatskoj (Mladino v 1977), a prvi za njen kontinentalni dio. Po Forster-Wohlfahrtu (1971) u srednjoj Europi leptir leti od početka srpnja do listopada, a raširen je na prostorima Nizozemske, Danske, Njemačke, Mađarske i Austrije. Eutelia adulatrix Hbn. Pojavljuje se u dvije do tri generacije. Imago leti u razdoblju travanj-listopad. Gusjenicu nalazimo od lipnja do rujna na vrstama Rhus cotinus L. i Pistacia lentiscus L. Leptir prezimi u stadiju kukuljice. Prvi puta bilježi ga na našem području Speye r & Speye r (1862) za Rijeku i Dubrovnik, a zatim je zabilježen u radovima koji obrađuju faunu leptira jadranskog područja (A b a f i - A i g n e r et al. 1896; G a 1 v a g n i 1909; Stauder 1926; Bartol et al. 1964; Bürgermeister 1964; H abe le r 1976). Iz tablice 1 vidljivo je da je najveći broj taksona registriran u dolini rijeke Kupe na lokalitetima Osilnica i Hrvatsko, a najmanji na područjima Fužina, Lokvi i Kleka. Ti podaci ukazuju na veliki nesrazmjer u stupnju istraženosti pojedinih dijelova Gorskog kotara. Na temelju prikazanih rezultata možemo zaključiti da je prostor Gorskog kotara faunistički veoma zanimljiv, ali još nedovoljno istražen. U budućim entomološkim istraživanjima posebnu pažnju trebalo bi obratiti na nedovoljno istražena planinska područja (iznad 1 000 metara) i šire područje NP »Risnjak«. |