DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*95:311.17 Sum. list CXVII (1993) 383 EVIDENCIJA SJEČA PO UZROCIMA DOZNAKE (Evidencija po godinama sječe) Radovan KRIŽANEC* SAŽETAK: Evidencije sječa mogu se voditi na više načina, ovisno o namjeni šume i svrsi daljnje primjene podataka. Uz dvije do sada u prethodnim studijama obrađene evidencije sječa (pobroju stabala i po drvnoj masi) u ovom radu donosimo rezultate trećeg načina vođenja evidencije sječa — po uzrocima ili razlozima doznake. U istoj gospodarskoj jedinici (NPŠO Belevine) praćeno je, evidentirano i obrađeno u razdoblju 1959—1991. god., sedam uzroka (razloga) doznake: grom, izvale, prelomi, suhari, Ad stabla, rak i imela. Analize podataka pokazale su, da navedene dodatne informacije pri doznaci i vođenje evidencije po uzrocima doznake odnosno sječe, omogućuju realniju interpretaciju kronologije, lokacije, intenziteta i trenda negativnog djelovanja biotičkih i abiotičkih faktora i njihovog ujecaja na razvitak i stanje sastojina. K l j u č n e riječi: Preborna šuma, evidencija sječa UVOD Preborna je šuma po svojoj konstituciji neobično složena tvorevina pri rode, koja se pod utjecajem brojnih čimbenika organskog i anorganskog po po rijekla tijekom kontinuiranog razvitka neprekidno mijenja. U šumskom gospodarstvu je uvriježeno, da se te promjene utvrđuju mjerenjem u tzv. inventarizacijama, koje se prema stručnim uputama ponavljaju svake desete godine a prema potrebi i ranije. Na temelju izmjerenih, evidentiranih i analiziranih promjena osnovnih elemenata šume tijekom dotadašnjeg trenda razvitka prognozira se budući razvitak. Propisi »budućeg gospodarenja« sadrže stručne postupke, primjenom kojih se predviđa ostvarenje stalnog progresa razvitka. Pritom se uvijek polazi od pretpostavke, da će šuma — i uz nepredvidive utjecaje negativnih pojava — primjenom propisanih postupaka i u najnepovoljnijim slučajevima zadržati dotadašnji pozitivni trend razvitka. Danas se — međutim — * Izv. prof. dr. Radovan Križanec, Šumarski fakultet, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 32 <-- 32 --> PDF |
takva predviđanja sve rjeđe ostvaruju, zbog učestalih ekstremno negativnih utjecaja na normalni razvitak. Između dviju uzastopnih inventura sve učestalije su pojave ekstremno negativnih utjecaja različitih čimbenika na razvitak, pa i takvih, koji izazivaju potpuno drukčije promjene razvitka od očekivanih. Bilanca »dosadašnjeg gospodarenja« tada postaje »stručni problem«, naročito u slučajevima, ako za tretirano vremensko razdoblje nema odgovarajućih evidencija o promjenama osnovnih elemenata šume ili barem verbalnog zapisa o uzrocima negativnih promjena. Tumačenja i obrazloženja promjena se umjesto na realnim činjenicama zasnivaju na iskustvenim pretpostavkama i subjektivnim procjenama. Time se dovodi u pitanje valjanost i točnost prognoziranja budućeg razvitka odnosno propisi budućeg gospodarenja. Ekstremni negativni prirodni utjecaji na razvitak su — nažalost — jači od pozitivnih utjecaja primijenjenih gospodarskih postupaka. Kako ekstremnu pojavu negativnih utjecaja nemožemo predvidjeti a ni poznatim stručnim postupcima u većini slučajeva spriječiti ili zaustaviti, preostaje nam da posljedice obvezno evidentiramo i u što kraćem vremenu saniramo. IDEJA U namjeri, da iz prognoza »budućeg gospodarenja« eliminiramo paušalne i subjektivne procjene o uzrocima promjena stanja šume između dviju inventura, odlučili smo voditi jednu neuobičajenu evidenciju sječa. Evidenciju u kojoj će uz posljedice (izražene brojem stabala i drvnim masama) biti evidentirani i uzroci sječe. Uz postojeće evidencije sječa po broju stabala i po drvnoj masi, od 1959. god. uveli smo i vodili evidenciju o uzrocima doznake odnosno sječestabala slučajnog prihoda. Odluka je donijeta kad smo uvidjeli da je postupak vođenja ove evidencije jednostavan a sama evidencija vrlo korisna i značajna informacija. Pri odabiru i obilježavanju stabala za sječu (doznaci) treba u manuale doznake uz uobičajene podatke: doznačni broj stabla, vrst drveća i prsni promjer, u posebnoj rubrici upisati uzrok ili razlog zbog kojeg je stablo izabrano i obilježeno za sječu. Evidentirano je sedam uzroka ili razloga doznake. Od brojnih mogućih uzroka doznake izabrani su najučestaliji, koji se mogu okularno dovoljno točno odrediti. To su: grom, izvale, prelomi, šušci, ad stabla, rak i imela. EVIDENCIJA SJEČA PO UZROCIMA DOZNAKE U ovom radu sažeto su prikazani rezultati 30-godišnjeg vođenja evidencija po uzrocima sječe u NPŠO-gosp. jedinici Belevine (opisanoj u dvije prethodne evidencije, tiskane u istom stručnom časopisu, pa nema potrebe da to ponavljamo). Evidencije po uzrocima sječe vođene su, obrađene i prezentirane po godinama (1959—1991) i debljinskim stupnjevima (1959—1989) na isti način kao i u prethodno navedenim evidencijama. 384 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 33 <-- 33 --> PDF |
U ovu evidenciju ubilježena su sva stabla doznačena i posječena kao glavni slučajni prihod (sanitär) i stabla »sanitara« doznačena u redovitoj doznaci. Svake godine obavljene su dvije doznake. Najprije »sanitarna« doznaka glavnog slučajnog prihoda (GSP) na cijeloj površini gospodarske jedinice, izuzev odjela predviđenih Osnovom sječa odnosno godišnjim planom tekuće godine za redovitu doznaku. U tim odjelima, umjesto dvije uzastopne doznake na istoj površini, u redovitoj su doznaci — za stabla koja bi prema utvrđenim kriterijima bila doznačena kao »sanitär« — upisani uzroci odabira za sječu. Ta su stabla iz manuala redovite doznake unesena u evidenciju po uzrocima. Zbog toga su podaci prethodnih evidencija glavnog slučajnog prihoda po broju stabala i po drvnoj masi nešto niži od istih podataka ove evidencije po uzrocima sječe. U našoj praksi uvriježene su dvije doznake i evidencije sječa — redovita i sanitarna (samo izuzetno izvanredna). U usporedbi sa evidencijom po uzrocima, prema našem su primjeru podaci evidencija glavnog slučajnog prihoda niži od stvarnih, jer se dio sanitara doznačen i posječen u redovitoj sječi unosi u evidenciju glavnog redovitog prihoda a ne slučajnog. Evidencija po uzrocima sječe zahtijeva također jednoznačni odgovor o načinu evidentiranja Ad stabala. Stabla oštećena pri obaranju doznačenih stabala (izvaljena, prelomljena, oguljena itd.) uvode se u manuale doznake nakon izvršenih redovitih sječa (obično kod primanja izrađenih sortimenata) i evidentiraju kao glavni redoviti prihod. Budući da su uzroci sječe Ad stabala slučajni, nastali bez voljnog utjecaja stručnjaka u doznaci, mi smo naknadno doznačena Ad stabla evidentirali kao jedan od uzroka sječe stabala glavnog slučajnog prihoda. GODIŠNJA EVIDENCIJA PO UZROCIMA SJEČE Evidencije po uzorcima sječe obuhvaćaju 33 godišnje evidencije (1. 1. 1959—31. 12. 1991) za svaki uzrok sječe po broju stabala i drvnoj masi. Brojčani podaci po uzrocima sječe prikazani po godinama i po broju stabala u tablici 1 a, i po drvnoj masi u tablici 1 b, grafički su za ukupni broj posječenih stabala predočeni na slici 1 a, a za ukupno posječene drvne mase na slici 1 b. Razlika uspješnosti valjane analize brojčanih nizova u tab. 1 a i l b i grafičkih slika istih podataka na si. 1 a i 1 b, istovjetna je razlici analiza, kao i u prethodnim evidencijama po vrstama prihoda. Iz brojčanih podataka je vrlo teško uočiti osnovne karakteristike promjena i tendencije kretanja broja posječenih stabala i njihovih drvnih masa po uzrocima sječe. Zbog toga je važno brojčane podatke prikazati grafički. Ovaj je postupak u našem slučaju neophodan, jer za svaki uzrok sječe, evidencija posječenog broja stabala i drvnih masa po godinama, predstavlja intervalni vremenski niz, u analizama kojih je obvezna grafička interpretacija. 385 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 34 <-- 34 --> PDF |
GODIŠNJE OSCILACIJE BROJA STABALA SLUČAJNOG PRIHODA PO UZROCIMA SJEČE u NPŠO-Gosp.jed.BELEVINE (1959-1991) Grom Rak Imela 11.1a |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 35 <-- 35 --> PDF |
GODIŠNJE OSCILACIJE DRVNE MASE SLUČAJNOG PRIHODA PO UZROCIMA SJEČE a NPŠO-Gosp.jed.BELEVINE (1959-19 91) Grom ´h-un r-^Tl-rM-n-TTfT-, rfU-n mJ C 0 2 Izvale 1 -, r "kiruiri ._ -rn-rfl ~ i- Ti Prelomi n. n. >-HTL1 00 Šušci hLl Ađ stabla 1SS0 s°4 St. 1b |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 36 <-- 36 --> PDF |
.o o o nj z t-> l> t^ co to ul cO t> co Cl CO 10 <5f a j in m OJ o t> in CO ^r «J in t^ O-CO CM o OJ o a. a. LT) ai (D co in 0) \T m Oi O- CO sr LO *r iD Ol Lfl ID o OJ OJ to m [--o CO c~ r- s CJ bt: CO CM rH V LD V *tf LO uO Lfl OJ in CO lO V to tn *T CO lO C--"N CO CD id tD CO c^ OJ o ca O 3 CO m o t> EH rt lO o CO Ol CM rH CO 0) to CM E H CO *r m 10 01 4). A: oj Ö CM r> 01 to in to T Ol in in OJ t^ >o cc Ö-H m ^ L° o 1 m CM ^ 3 * H ^r to o +J (0 w O CD m LO t\i m o ro CO T to o OJ 01 01 CD Ul CM i> CO V CO iT; OJ in Oi ´T o r- o \Ji U*J LO "JI *T 01 tfl cl.´ sr ^r V CO 01 CM TJ .-i vH rH rH m LO 2 ,; 0\ X fc CO CM *J Ol OJ Cl 01 "T ^1 CM O CO O 01 ul T in CT CO CO o U -1 ci co m o o o )W Ol CO co 01 01 01 O 01 in CO i-H c u) Ol 01 to H H lfl 01 01 O LO 3 ^r c- g ro ;> co co m o o C\J OJ CM OJ CM CO CO to *T CO Oj T CO CO W o CI cr N 0 3 E o V ro o oj ^ CO ^ o io Cl CJ OJ CO ,_, O oj ,_, ul CO Ol Ol OJ 01 CO O CM T CO to co OJ in 13 OJ CO OJ uO CC CO ID in CO CM OJ *T in OJ CO r-l CO t^-CO to tO 8 °^ H rt a 01 to A: in > <* CL rH l> o đ 10 l> o in ui CO 01 CD CO Ol in C~> 01 CM OJ to en 01 i> *f SJ r- o o N OJ oi O CO CM CM 01 CO 10 to CO CO ul m CO tO r< ro 01 in m m m r- C\l rH CC CO CM u"^ M H o » " L. s rH ti > C E CO r-OJ *c t» Ol OJ CO CO CT) ul CO r-f Ol o ´0 T *J/ CM o-to co inCl C sr ID o o o o a U m OJ ro c^-0-CM to Ol CO CO c c. CO sa01 m OJ OJ o CO-, tu m 0 u TJ * 10 03 *"* 3 U 60 K (.1 r a o w—i o m D u; Cl iD CO 01 Ol o O ´0 oi o CO o ´DJ i n -^r OJ OJ CO O CM [--CO m m o OJ o o o s s « « 01 10 CM Jl CM sT Ol CO ´.? o Ol ^^ rH rH >^ cl CM CO OJ m in T CM CM CO CM CM uO OJ CO C) CO-.´ OJ ^T OJ CO CO CM´ Oj OJ CM ^r ID CM OJ c t/l D H o k 00 rf 0 a ^ CO CO Oj m CM CO CO 10 CM t~> K g n S3 OJ a ii h CO CO 35, i« -V Clu r--"T r-( o 01 CM CO T r* r-t iD m o m IN 01 01 M-01 *r r-O Gl ^ 3 o o o CO ^ vi" CM OJ rH CO OJ ,^ OJ -tf K CM 1-1 *>4 ´-´ CO u u a 4) jj Ol 10 10 T O [- lO CM O CM CM 01 m m 10 CO CO oi OJ in f-tO D o Jl o o 0") in CM o o a >u rj oi r-O Q-i> OJ CO to CO CO CM CM CM OJ r-to X 5,1 < H rH u. *% ro """J -r-(^ a r-l o er cj to ai 7 r-01 CO 01 t-CO ti; 01 CO H rH to Cl rH m ^J-iy CO CO m ^r T OJ >j CO o o (0 )B *t m OJ c^ CO Ll 01 10 \r ff CO V r~-in CM r-01 OJ CO CM in Ol o in o CO LO CO 01 O Cl a OJ CM CO CM OJ OJ CM 01 in to o a O O ^ o CO CO to *T CM tc t"-CO «TO CO o m i> r-CO CO CO 01 ^r CO OJ 10 CO T Ol in O tO Ä -J CO OJ T rH CM CM tf 10 C~-CM m c o o lU .H in in Ü !-. CL CM Cj ^ t-t m H o co r-i vr o Ul rH in o IT cD CO [-^ CM CO CO r-*r rH r-t CM ID r-t in CM C> N ^H T V Ol 01 er O rH CM c ^ *** ^ m tH ro C O-i 01 tO CO 01 tn oi 10 CO CO o OJ Ol in 10 01 OJ 01 OJ tD tO CO to CO OJ CM CM OJ C\J CM CM Ü 0 al o C >u 01 o TH´CM CO ^T in iD t^ (0 Ü1 o OJ CO K CO c r~ ^ o-co 0., 1 to in CD ID tO CO 10 CD CO to >.ü iD r-I--N t^ t^ i^-CO CO CO CO CO CO CO CO CO Ol Cl ÜJ r~ ;. Ol Ol 01 01 Ol 01 01 I?) 01 01 OJ cn a< 13 ´yO ´?J) 0 i-i rH O B o AH o O y ^__--. ._ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Svaki vremenski niz zahtijeva grafičku predodžbu, a naročito nizovi ustrojeni od originalnih članova, kao i u našem slučaju. Tada grafičke predodžbe nizova nisu samo sredstvo za prikazivanje pojava nego i sredstvo za analizu odnosno istraživanje pojava. Na grafikonima se u odnosu na brojčane nizove podataka vrlo jasno uočavaju karakteristike pojave, njene promjene, oscilacije, tendencije kretanja i eventualna odstupnja od ustaljenih tijekova. U jednostavnijim slučajevima zadovoljavamo se rezultatima grafičkih analiza. U problematičnim slučajevima se zahtijevana točnost postiže matematičko- statističkom obradom, no i tada se pojave koje istražujemo ili analiziramo primjenom vremenskih nizova, ne mogu uvijek riješiti matematičkim postupkom a da prethodno nisu predočene grafički. Mi ćemo se za sada zadovoljiti rezultatima grafičke analize evidencija po uzrocima sječe. Evidentirani uzroci sječe su fizičkog (grom, izvale, prelomi, Ad stabla), biološkog (rak, imela) i kombiniranog porijekla (šušci). Kod pojave sušaca govorimo o fizičkom porijeklu sušenja, kad se na pr. oko matičnog stabla biogrupe udarenog od munje, naredne godine osuše sva okolna stabla. Biološko podrijetlo sušenja je na pr. posljedica kalamiteta moljca jelovih iglica, pri kojem su se osušila sva stabla sa više od 60% osipanih iglica asimilacijskog aparata. Kod kemijskog porijekla, sušenje je prouzročeno zagađenošću zraka, tla i vode toksičnim sastojcima. Uzrokom izvala i preloma mogu biti pojave različitog fizičkog porijekla: vjetar, snijeg i ledeni ovoj (kitina). Izazivaju iste štete no različitog intenziteta kad se pojavljuju pojedinačno ili istovremeno zajedno. Prema tome uzroke šteta evidentiramo zapravo po pronađenim posljedicama. Budući da je porijeklo posljedica u većini slučajeva pri doznaci — izuzev velikih šteta — nemoguće bezrezervno točno razlučiti, evidencije smo vodili po uzrocima doznake a ne po porijeklu izazvane štete. U terminologiji uzroka umjesto ispravnog izraza munja upotrijebili smo u struci uvriježen izraz grom, kao sinonim za tzv. »gromarice« — stabla oštećena od udara munje. Podaci ove evidencije su posebno izdvojeni iz manuala doznake i zbog toga se razlikuju po posječenom broju stabala i drvnim masama od podataka prethodnih evidencija. Prethodne evidencije slučajnog prihoda sadrže samo podatke sanitarne doznake a evidencije po uzrocima i podatke iz redovitog prihoda, ako su stabla posječena zbog jednog od navedenih uzroka. Osim toga, nekoliko uzroka doznake kao npr. stabla slomljenih vrhova, oguljena po deblu, oguljenog pridanka, trula u panju, trulog debla s rupom od žune su u manualima evidentirana, ali iste nismo izdvojili za ovu evidenciju, jer po brojnosti pojave nisu značajni. Ovo napominjemo, da se razlike podataka ove i prethodnih evidencija ne shvate kao pogreške, jer je evidencija po uzrocima vođena selektivno i neovisno od dvije prethodne evidencije. Iz grafikona na si. 1 a vidimo, da se poligoni frekvencija broja posječenih i po uzrocima sječe evidentiranih stabala međusobno razlikuju: po obliku, trendu kretanja, visini amplituda te učestalosti i pojavi ekstrema godišnjih oscilacija. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Iz usporedbe poligona na si. la s histogramima posječenih drvnih masa na si. 1 b stiče se dojam, da su po uzrocima sječe — grafikoni a i b oblikom, učestalošću i pojavi oscilacija, manje-više slični. No, oni se ipak međusobno razlikuju po visini amplituda oscilacija u onim slučajevima, kad je na pr. posječen velik broj tankih stabala (izvale 1972. god.) s malom drvnom masom, pa je ekstrem amplitude na si. 1 b u toj godini kod izvala izostao. Identične slučajeve nalazimo kod preloma (1962. i 1970. god.) i kod sušaca (1972. god.). Za pojedini uzrok sječe utvrđena su tijekom promatranog razdoblja određena obilježja pojave. »Najmirniji« tijek pokazuju poligoni i histograms stabala oštećenih munjom. Pritom napominjemo, đa munje češće udaraju u stabla na određenim mikrolokacijama. Podatke o »gromaricama« evidentirali smo točkama na sastojinskoj karti, no nažalost, karta je za vrijeme raketiranja objekta izgubljena. Oscilacije pojava izvala uglavnom se podudaraju s pojavom olujnih i orkanskih vjetrova kao i oscilacije pojava preloma, no prve su učestalije i s višim aplitudama. Od vjetrova su najopasniji bura i jugo. Jugo je opasniji, naročito u proljeće, kad stabla u prekomjerno navlaženom (razmočenom) tlu ostanu bez čvrstog uporišta i štete su veće nego li od vjetrova u jesen ili zimi. Visoke amplitude izvala i preloma u pojedinim se godinama ne podudaraju s pojavom jakih vjetrova. Ako su se pojavili u kasnu jesen ili zimi, štete su evidentirane u sanitarnoj sječi naredne godine, kad je i obavljena. Ekstremna amplituda u 1972. godini je u oba slučaja (kod izvala i preloma) — kako smo već spomenuli — posljedica ledenog ovoja zimi 1971/72. god., kad je vjetar osrednje jačine izazvao velike štete na prekomjerno opterećenim stablima crnogorice. Najveću učestalost i oscilacije ekstremno visokih amplituda pokazuju poligoni (si. 1 a) i histogrami (si. 1 b) posječenih sušaca. Iz grafikona se vidi, da su posljedice, bez obzira na uzrok pojave, poprimile zabrinjavajuće razmjere. Udio sušaca do 25% u ukupnom etatu GSP (Gl. slučajnog prihoda) se od 1967. godine skokovito povećava, kulminira 1983/84. god. i potom postupno smanjuje do 1991. godine. Od 1968—1972. god. povećana pojava sušaca posljedica je napada moljca jelovih iglica. Kad smo očekivali oporavak i preživljavanje stabala s manjim no dobro uočljivim gubitkom iglica od 25— —30%, ista se naglo suše u povećanom broju. Parabolični trend opadanja sušenja mogao bi promijeniti smjer u izrazito sušnoj 1992. godini, za koju još nemamo podataka. Od 1967. god. udio sušaca po broju stabala u ukupnom GSP povećao se na 35,6%, a po drvnoj masi na 44,8%. U promatranom 33-godišnjem razdoblju šušci u ukupnom GSP iznose oko 41%. Ovaj podatak zabrinjava jer dovodi u pitanje opstanak jele u sastojinama gospodarenim strogo po znanstvenim načelima, gdje se posebno pazilo na zdravstveno stanje sastojina provođenjem svakogodišnjih »sanitarnih« sječa. Na smanjenu brojnost pojave Aa stabala poslije 1969. godine utjecala su dva razloga. Promjena tehnologije obaranja stabala i obučenost radnika 390 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 39 <-- 39 --> PDF |
sjekača. Ručne pile zamijenjene su motornim a radnici dobro obučeni za rad. Stabla jele s rakom na deblu tj. s nabreklinama uzrokovanim hipertrofijom kambijalnog staničja zbog napada gljiva, do 1972. god. većinom su ostavljena na panju, jer nabrekline nisu pokazivale znakove ugibanja staničja kambija. Poslije ledoloma, staničje nabreklina je počelo ugibati, pa su stabla sa izrazitim nabreklinama — u cilju zaustavljanja gubitka kvalitete — uklonjena iz sastojina. Od 1975—1979. god. posječena je u odjelima 8, 11, 12, 13 i 15 većina stabala čije su krošnje bile prekomjerno zaražene imelom (s po nekoliko grmova imele na svakoj grani požutjelih iglica). Imela se vrlo brzo jako proširila po prorijeđenim krošnjama stabala prethodno fiziološki oslabljenim zbog napada moljca jelovih iglica, naročito na prisojnim, toplim i osunčanim ekspozicijama, gdje najčešće boravi i drozd imelaš, njezin prcnosnik. Pojava imele pokazuje u sastojinama tendenciju širenja. Godišnje evidencije sječa po uzrocima doznake a naročito njihove grafičke predodžbe na si. 1 a i 1 b neposredno će pozitivno utjecati na povećanje točnosti prognoze budućeg razvitka šume. Ovu tvrdnju temeljimo na dvije nove spoznaje. Iz grafikona vidimo, da je pojava negativnih utjecaja evidentiranih uzroka sječe moguća — izuzev imele — svake godine. No vidimo i to, kakva je učestalost, tendencija kretanja, veličina oscilacija i mogućnost pojave eksremnog negativnog utjecaja pojedinog uzroka i njegovog ujecaja na normalni razvitak. Ove su evidencije koristan pokazatelj nepredvidivih ali za praćenje razvitka šume značajnih promjena. Međutim, za buduće gospodarenje — ako se hoće pravilno gospodariti — to nije dovoljno. Uz prikazanu analizu kretanja promjena negativnih pojava i njihovog utjecaja na razvitak tijekom vremena, neophodna je i analiza njihove distribucije po debljinskim stupnjevima radi ocjene utjecaja na neizbježne i nepovoljne promjene strukturnih odnosa. DEBLJINSKA STRUKTURA ETATA PO UZROCIMA DOZNAKE Debljinskc distribucije broja stabala i drvnih masa crnogorice (jele i smreke) doznačenih, posječenih i evidentiranih po uzrocima sječe u g. j . Belevine, dobivene su razvrstavanjem iz manuala doznake u debljinske stupnjeve od 5 cm prema pripadnim prsnim promjerima (tablica 2). Drvna masa određena je po istim tarifama kao i u inventurama. Grafikoni na si. 2 a, b i c predočuju strukture etata po uzrocima sječe za tri promatrane ophodnjice (1959—69) (1970—79) i (1980—89) a na si. 2 d strukturu istog etata ukupno izvršenih sječa u promatranom 31-god. razdoblju. Brojčane podatke donijeli smo samo za ukupni 31-god. etat (vidi tab. 2) zbog štednje na prostoru, jer iz grafikona na si. 2 a, b i c nije teško dokučiti brojčane vrijednosti po ophodnjicama. Analizom grafikona si. 2 a-d utvrdili smo slijedeće karakteristike promatranih uzroka pojave. 391 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Struktura etata ukupnog slučajnog prihoda jele i smreke po uzrocima sječe NPŠO — Gospodarska jedinica Belevine (1959—1989) Debljin. stupanj D Grom B Izvala ro j Prelom S t Šušci ab a Ad.st. . a Rak N Imela UKUPNO Grom Izvala ,´D r v´ Prelom n a tu Šušci a s a- Ađ st. 3 m Rak Imel m 12,5 2 211 ´ 652 458 233 15 1571 0,12 12,66 39,12" 27,48 13,98 0,90 17,5 4 209 512 741 333 21 1 1821 0,64 33,44 81,92 118,56 53,28. 3,36, 0,1 22,5 9 176 425 602 247 23 1482 2,97 58,08 J.40.25 198,66 81,51 7,59 27,5 6 97 251 365 163 18 1 904 3,48 56,26 145,58 213,44;* 94,54, 10,44 0,5 32,5 19 113 175 385 95 32 3 822 17,10 101,70 157,50 346,50 85,50´ 28,80 2,70 37,-5 28 93 135 356 78 38 4 732 36,68 121^83 176,85 466,36 102,18 49,78 5,24 42,5 49 159 105. 407 99 56 15 890 88,20 286,20 189,00 732,60 178,20 100,80 27,0 47,5 34 121 56 328 67 56 33 695 80,24 285,56 132,16 774,08 158,12 132,16 77,8 52,5 57 154 59 357 73 66 46 812 170,43 460,46 176,41 1067,43 218,27 197,34 137,5 57,5 58 85 47 253 53 43 ES 602 213,44 312,80 172,96 949,44 195,04 158,24 213,4 62,5 50 98 42 227 47 40 6t 570 221,00 433,16 185,64 1003,34 207,74 176,80 291,7 ,´5 33 49 8 96 25 19 54 284 171,27 254,31 41,52 498,24 129,75 98,61 280.2 72,5 32 2 8 11 64 18 14 44 211 191,36 167,44 65,78 382,72 107,64 83,72´´ 263,1 77,5 17 6 7 29 10 5 25 99 116,96 41,28 48,16 199,52 68,80 34,40 172,0 82,5 14 4 1 15 1 3 1° 56 109,20 31,20 7,80 117,00 7,80 23,40 140,4 87,5 6 3 5 1 1 7 23 52,62 26,31 43,85 8,77 8,77 61,3 92,5 2 1 2 19,74 9,8 97,5 1 1 10,97 JKUPNO 41B 1606 2486 4698 1544 450 376 11578 1475,71 2682,69 1760,65 7150,96 1722,09 1115,11 1683,3 OMJER 3,61 13,87 21,47 40,58 13,34 3,88 3,25 100,00 8,39 15,24 10.00 40,68 9,78 6,34 9,5 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 41 <-- 41 --> PDF |
DEBLJINSKA STRUKTURA ETATA PO UZROCIMA SJEČE NPŠO-Gosp.jed. BELEVINE 1959-1969 Grom m 100 ^m tttL Izvale jrdl hm Prelomi -H-m-nT Šušci J5B Ck Ad stabla Rak Imela < ´ L12,5 22,5 325 42,5 52,5 62,5 72,5 »2,5 92,5 Dem 125 12,5 32,5 42,5 52,5 625 725 62,5 925 Dem SI. 2 a 393 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 42 <-- 42 --> PDF |
DEBUINSKA STRUKTURA ET ATA PO UZROCIMA SJEČE NPŠO-Gosp.jed. BELEVINE 1970-1979 Grom 22,5 32,5 42,5 52ß S2ß 725 12,5 S2,5 Dem Ufi 22$ 32,5 :.<2,5 525 62$ 72,5 32,5 92,5 Dem SI. 2b |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 43 <-- 43 --> PDF |
DEBLJINSKA STRUKTURA ETATA PO UZROCIMA SJEČE NPŠO-Gosp.jed.BELEVINE 1980-1989 Grom 12,5 22,5 32,5 12,5 52,5 62,5 725 92,5 925 Don Uß 22,5 32: ´.2,5 52,5 62,5 72,5 82,5 92,5 11c Sl.2c |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 44 <-- 44 --> PDF |
DEBUINSKA STRUKTURA ETATA PO UZROCIMA SJEČE NPŠO-Gosp.jed. BELEVINE 1959-1989 N mJ Grom 100 Gr. 100 ^-rlTl Ih N m3 400 Izvale 100 -.—^ Izv. 300 :oo ^"^-^ 200 SI. 2d |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Debljinske distribucije broja stabala po uzrocima sječe razlikuju se međusobno po tijeku i obliku poligona frekvencija. Njihov oblik ovisi o učestalosti, oscilacijama i intenzitetu pojave uzroka sječe. To se na slikama 2 a-d odražava u promjenama oblika poligona frekvencija broja stabala po uzrocima sječe a kod istog uzroka sječe po promatranim ophodnjicama i cijelom 31-god. razdoblju. Budući da se usporedo s porastom negativnih ujecaja promatranog uzroka sječe mijenjaju oblici poligona fekvencija od pravilnog zvonolikog ka hiperboličnom, grafičke slike su vjerodostojan pokazatelj veličine i vrste šteta i njihove lokacije u strukturi. Ne upuštajući se u kvalifikaciju šteta i njihov negativan utjecaj na destrukciju cjelokupnog procesa razvitka (na uravnoteženost strukture broja stabala, sniženje prirasta drvne mase, smanjenje broja stabala priliva, postotak iskorišćenja drvne mase etata, zdravstveno stanje šume itd.), ukratko ćemo se osvrnuti na procjenu negativnih utjecaja evidentiranih uzroka sječe na osnovi promjena oblika poligona frekvencija po broju stabala. Poligoni frekvencija za grom, rak i imelu su na sva četiri grafikona (si. 2 a-d) identičnog, manje-više pravilnog zvonolikog oblika. Njihova je pojava tijekom promatranog 31-god. razdoblja podjednake učestalosti bez većih oscilacija, izuzev promjena u pojavi imele po ophodnjicama. Za Ad stabla su poligoni frekvencija istovjetnog i za ovaj uzrok sječe karakterističnog oblika. Obzirom na činjenicu, da se pri obaranju najviše oštećuju stabla nižih debljinskih stupnjeva, ordinate poligona su u tom dijelu distribucije najveće u odnosu na ostale, bez obzira na njihovu visinu. Štete ovise o veličini krošnje i smjeru pada stabala koje se obara, površinskom rasporedu stabala — posebno priliva, terenskim uvjetima za rad, obučenosti radnika, vremenskim uvjetima, dimenzijama stabala i dr. Za ostale uzroke sječe (izvale, prelomi, šušci) karakteristična je veća varijabilnost u pojavi od dosad opisanih. Kod izvala su promjene oblika poligona frekvencija umjerene varijabilnosti u odnos na sušce a naročito prelome. Bez obzira na promjene, sva četiri poligona su zadržali biomodalni oblik. Prema veličini ordinata zaključujemo, da su štete bile najveće u prvoj ophodnjici (si. 2 a), kad je izvaljen povećan broj stabala glavnih nositelja prirasta. Pojava je istovjetna s lančanim sudarom automobila. Stabla koja se izvaljuju, pri padu težinom debla i veličinom krošnje obaraju ili lome susjedna stabla. Uzrok povećanog broja izvala tankih stabala u drugoj ophodnjici (si. 2 b) je pojava ledenog ovoja zimi 1971/72 god. po cijelim krošnjama. U trećoj ophodnjici (si. 2 c) izvale su u granicama učestalosti višegodišnjih presjeka. U normalnim uvjetima razvitka šušci su u »sanitaru« zastupljeni u približno ustaljenom omjeru. Pod utjecajem nepovoljnih biotičkih i abiotičkih čimbenika kao i fiziološke zrelosti, učešće sušaca se povećava, što je bio slučaj i u gosp. jed. Belevine. Poligoni frekvencija broja stabala sušaca su karakterističnog prijelaznog oblika od zvonolikog ka hiperboličnom, po tijeku i obliku bliži ovom drugom. Doimaju se, kao da se sastoje od dva međusobno spojena zvonolika poligona različitih amplituda i područja definiranosti. Razlog je sponano |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 46 <-- 46 --> PDF |
grupiranje stabala sušaca u dvije grupe, ovisno o njihovom položaju u sastojim prije sječe. Poligon prve grupe tvore stabla prvog proširenog debljinskog razreda (10—30 cm) koja se u borbi za postor nisu uspjela probiti između krošanja nadstojnih ili susjednih dominantnih stabala u gornje slojeve sastojine i zbog konstantno nedovoljne količine svjetla se osušila. Distribucija ove gupe je užeg raspona ali s većom amplitudom ordinata od distribucije druge grupe, koju tvore stabla deblja od 31 cm u prsnoj visini. Veća amplituda ordinata prve grupe stabala evidentirana u prvoj i drugoj ophodnjici, u trećoj (1980—89) je izostala s razlogom, što su stabla prvog deblj. razreda (10—30 cm) desetkovana u prethodnom desetogodištu, kako to pokazuju oblici poligona frekvencija sušaca a naročito preloma (si. 2 b) zbog pojave ledenog ovoja zimi 1971/72 god. Najjače su kroz promatrano 31-god. razdoblje kao uzrok sječe oscilirale pojave preloma. Jači intenzitet pojave preloma u prvoj ophodnjici kod stabala do 40 cm prsnog promjera poprimio je u drugoj ophodnjici katastrofalne razmjere, kako to pokazuje hiperbolični oblik poligona frekvencija (koji istovremeno upućuje i na katastrofalne štete). U trećoj ophodnjici prelomi se pojavljuju u zanemarivom broju. U manje-više normalnim uvjetima razvitka poligoni frekvencija su za pojedni uzrok sječe karakterističnog tijeka i oblika. Dobar primjer ove konstatacije koja se, naravno, odnosi na gosp. jedinicu Belevine, su debljinske strukture etata po uzrocima sječe na si. 2 d, izuzev poligona frekvencija sušaca, kojeg bi ordinate bile osjetno niže. Usporedo s porastom učestalosti i intenziteta negativnog utjecaja, distribucija bilo kojeg uzroka mijenja oblik prema hiperboličnom. Povratkom uzroka sječe u uobičajene granice pojave, distribucija poprima svoj karakterističan oblik. U odnosu na varijabilnost poligona frekvencija broja stabala po uzrocima sječe, histogrami drvnih masa tih istih stabala po uzrocima sječe nisu podložni tako uočljivim promjenama. Bez obzira na ekstremnu pojavu pojedinog uzroka sječe, zadržavaju karakteristične oblike distribucije kako po ophodnjicama tako i za cijelo 31-godišnje razdoblje. Promjene intenziteta pojave pojedinog uzroka sječe kao i veličine šteta prosuđujemo po razlikama visina ordinata histograma istog uzroka sječe i njihovom odstupanju od ustaljenog karakterističnog oblika. Povećanja ordinata su dobro uočljiva i siguran su dokaz promjena pojave uzroka sječe u negativnom smislu. Analiza grafikona debljinskih distribucija broja stabala i drvnih masa po uzrocima sječe — kako vidimo — proširuju dosadašnje spoznaje o tom pokazatelju. No, za valjanu primjenu rezultata istraženih uzroka sječe u gospodarenju, treba osim brojčanih i grafičkih analiza po godinama i deblj in- skim stpnjevima odrediti i učešće pojedinog uzroka sječe u etatu GSP (glavnog slučajnog prihoda) po ophodnjicama te za cijelo 31-god. razdoblje. Ovi podaci jamče realne ocjene trenda pojave i predstavljaju bazu podataka za planiranje doznaka i etata slučajnog prihoda. Za doznačen i posječen broj stabala evidentiran je ovaj postotni odnos po uzrocima sječe, ophodnjicama i ukupno: 398 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Vrijeme Grom Izvala Prelom Šušci Ad st. Rak Imela Ukup. evidencije %(N) 1959—69 5,21 19,11 14,77 30,96 27,74 2,21 — 31,64 1970—79 2,95 10,82 35,77 33,27 6,60 3,94 6,65 42,68 1980—89 2,86 12,47 5,92 64,53 6,79 5,85 1,58 25,68 1959—89 3,61 13,87 21,47 40,58 13,34 3,88 3,25 100,00 Učešće doznačenih i posječenih drvnih masa mijenjalo se tijekom promatranog razdoblja po uzrocima sječe, ophodnjicama i ukupno ovako: Vrijeme Grom Izvala Prelom Šušci Adst. Rak Imela Ukup. evidencije % (m3) 1959—69 11,90 23,92 8,26 31,94 20,26 3,72 — 29,16 1970—79 8,06 9,41 15,20 30,48 6,25 7,53 23,07 36,82 1980—89 5,72 14,12 5,88 59,22 4,63 7,28 3,15 34,02 1959—89 8,39 15,24 10,00 40,68 9,79 6,34 9,56 100,00 Za ocj enu gradacije nepovol jnog utjecaja i veličinu šteta pojedinog uzroka sječe , mogu se iskoristiti i srednji promjeri distribucija posječenih stabala (Dg) ili drvnih masa (Dv): Sred. prom jer Grom Izvala Prelom Šušci Adst. Rak Imela Ukupno Dg 56,6 40,2 27,9 38,7 33,5 48,2 63,2 38,5 cm Ds (cm) 56,4 41,1 29,8 39,8 35,2 48,3 62,8 39,6 cm Dv Razlika relativnog učešća pojedinog uzroka sječe u etatu po broju sta bala i po drvnoj masi, ukazuje na razliku lokacija sječa u debljinskim dis tribucijama. To se odražava i u veličini srednjih promjera distribucija i nji hovim amplitudama. Na pr. imela učestvuje po broju stabala u kupnom etatu GSP 3,25% a po drvnoj masi 9,56%. Iz ove razlike zaključujemo, da se radi o manjem broju debelih stabala, što potvrđuje i srednji promjer distribucije od 63 cm. Obrnut primjer je odnos učešća preloma. Omjer, 21,47% N : 10,00% m:i po kazuje, da se radi o većem broju stabala tanjih dimenzija, srednjeg prom jera oko 30 cm. Razlika relativnog učešća N : m3 se kod ostalih uzroka sječe smanjuje do sušaca, kod kojih je navedeni odnos učešća jednak, no naža lost najveći u ukupnom etatu GSP. To prosuđujemo po jednakosti srednjih promjera u obje distribucije. Prema godišnjim prosjecima izvršenih sječa po evidentiranim uzrocima određenim iz 31-god. razdoblja: GSP Grom Izvala Prelom Šušci Adst. Rak Imela Ukupno Broj stab. N/god. 13 52 80 152 50 15 12 374 Drvna masa m:l/god. 47,60 86,54 56,80 230,93 55,55 35,97 54,30 567,69 399 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u godišnjim planovima sječa za gospodarsku jedinicu Belevine treba u ukupnom godišnjem etatu predvidjeti slučajni prihod u iznosu od 568 m" ili prosječno 550—600 ma tj. 2,2m´´/ha ili oko 2—2,5 m´iha godišnje. Svake godine će se najprije doznačiti etat GSP (sanitara) na cijeloj površini gospodarske jedinice, izuzev odjela u kojima će se nakon toga izvršiti planom sječa predviđena redovita doznaka do visine planiranog etata za tekuću godinu. Pri toj doznaci treba za sva doznačena stabla, koja bi bila posječena kao sanitär, upisati u manual uzrok sječe te uvesti i u ovu evidenciju, jer podaci evidencije po uzrocima doznake čine zasebnu cjelinu, neovisno od ostalih evidencija sječa. Na kraju napominjemo, da je na prikazani način vođena i evidencija sječa bukve, javora i ostalog. Zbog neznatnog učešća u etatu nismo je prikazali. Smreka je iz istih razloga prikazana zajedno s jelom. ZAKLJUČAK Na osnovu rezultata postignutih vođenjem evidencije sječa za sedam uzroka doznake (grom, izvala, prelom, sušci, Ad stabla, rak i imela) tijekom 31-god. razdoblja (1959—1989) u gosp. jedinici NPŠO Belevine, mogu se nakon analize donijeti slijedeći zaključci: — Evidencija sječe po uzrocima doznake se uz oficijelno propisane evidencije može definirati kao jedan novi, do danas nekorišten i u široj praksi gotovo nepoznati način vođenja evidencije sječa, izuzev dopune PRAVILNIKA o doznaci sušaca (N. N. br. 62/89); — U odnosu na postojeće, evidencije sječa po uzrocima doznake se na vrlo jednostavan način koriste u primjeni za realnu ocjenu mogućih negativnih pojava tijekom razvitka šume (si. 1 a, b) i njihova utjecaja na promjenu stanja sastojina (si. 2 a-d); — Evidencije sječe po uzrocima doznake su kao pokazatelj učestalosti, oscilacija i intenziteta negativnih utjecaja — sedam u ovom radu istraženih čimbenika organske i anorganske prirode — nezamjenjiv tumač uzroka pojačanih sječa glavnog slučajnog prihoda (sanitara); — Brojčanim podacima evidencije sječa po uzrocima doznake povećava se točnost analize i proširuje informativnost primjenom grafičkih analiza pojava po uzrocima sječe; — Grafičke predodžbe promjena po godinama (si. 1 a, b) zorno odražavaju oscilacije i trend pojave pojedinog uzroka tijekom vremena a po debljinskoj strukturi (si. 2 a-d) njihovu učestalost i intenzitet; — Usporedo s porastom negativnog utjecaja, poligoni frekvencija broja stabala tretiranog uzroka mijenjaju oblik od zvonolikog ka hiperboličnom; — Hiperbolični oblik poligona frekvencija broja stabala je siguran indikator ekstremnog negativnog utjecaja promatranog uzroka doznake odnosne sječe, širokog raspona i jakog intenziteta; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— Grafičke slike poligona frekvencija broja stabala su vjerodostojan pokazatelj veličine i vrste šteta i njihove lokacije u strukturi, jer je kod svakog uzroka sječe moguća pojava bilo kojeg prijelaznog oblika poligona frekvencija od zvonolikog do hiperboličnog; — Histogrami drvnih masa po uzrocima doznake su bez obzira na oblik poligona frekvencija posječenog broja stabala manje — više zvonolikog oblika; — Usporedo s porastom posječene drvne mase histogrami teže ka obliku normalne razdiobe (šušci 1959—89), što je ujedno indikator veličine štete; Obzirom na utvrđenu činjenicu da je utjecaj svih evidentiranih i u ovom radu analiziranih uzroka sječe za šume destruktivan i štetan, smatramo da evidencije po uzrocima sječe zaslužuju veću pozornost od dosadašnje. Jednostavnost vođenja i probitačnost primjene u gospodarenju (naročito grafičkih analiza) u ovom radu obrađenih no do sada zapostavljenih evidencija, podstice nas, da preporučimo šumarskoj praksi vođenje evidencije po uzrocima doznake odnosno sječe. Po našem uvjerenju, ove bi evidencije trebale postati nezaobilazni pokazatelja negativnih promjena stanja šume u cilju što bolje preventive i sanacije zabrinjavajućeg zdravstvenog stanja prebornih sastojina. Osim toga, ove evidencije doprinose cjelovitosti informacija značajnih za ocjenu dosadašnjeg i prognozu budućeg gospodarenja. Njihova primjena pridonijeti će unapređenju pravilnog gospodarenja prebornim šumama. LITERATURA Alabovski , V., 1951: Doznaka stabala, Narodni šumar V (7—8): 240—244. Sarajevo. Cestar , D. & Hren , V., 1967: Prilog načinu doznake stabala kod prebornog gospodarenja. Šumarski list XCI (11—12), 452—455, Zagreb. E i ć, N., Vođenje evidencije sječa i obračun doznačene drvne mase. Narodni šumar VIII (7—8): 314—321. Sarajevo. Eić, N., 1962: Priručnik za praktično uređivanje i procjenu šuma u BiH. Zavod za izdavanje udžbenika: 131—139, Sarajevo. Hadžiahmetović , M., 1955: Doznaka stabala, sječa i evidencija sječa na FŠOD »Igman«. Narodni šumar IX (11—12): 495—503. Sarajevo. K 1 e p a c, D., 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje: 261—264, Zagreb. Križanec , R., 1969: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Bele vine (1970—1979). Šumarski fakultet Zagreb, 142 pp. Križanec , R., 1979: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine (1980—1989). Šumarski fakultet Zagreb, 264 pp. Križanec , R., 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glasnik za šumske pokuse. Posebno izdanje 2: 291—296. Zagreb. Križanec , R., 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine (1990—1999). Šumarski fakultet Zagreb, 243 pp. Križanec , R., 1989: Distribucija i projekcija krošanja u korelaciji s prsnim promjenama stabala u jelovim šumama. Šumarski fakultet Zagreb. Disertacija. 414—417 pp. Ma tie, V., 1952: Doznaka u prebornim šumama. Narodni šumar. Sarajevo, 51 pp. Pogačnik , F., 1947: O kontroliram prebiralni sečnji. Gozdarski vestnik VI: 173—176, Ljubljana. 401 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Šafar , J., 1948: Doznaka stabala u prebornim šumama. Šumarstvo I (3): 47—52. Žuf a L., 1954: Kartoteka sastojina. Šumarstvo VII (5): 301—302. Manual i doznak e u NPŠO gospodarskoj jedinici Belevine 1959—1989. »Kontrolna knjiga« za NPŠO gosp. jed. Belevine (1947—1991). Pravilni k o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospo darenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama. Narodne novine br. 42/1985. Zagreb. Pravilni k o dopuni Pravilnika o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Narodne novine br. 36/1989. godine. Zagreb. Uputstv a za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama. Beograd 1937. Zako n o šumama . Narodne novine br. 52/1990. i na osnovu ovog Zakona donesene izmjene i dopune PRAVILNIKA od 1985. Narodne novine br. 6/1991. Zagreb. Uredb a o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Narodne novine br. 14/1993. Zagreb. Records of Fellings by Causes for Tree Marking (Records kept by the years of fellings) Summary Records of fellings can be performed in different ways, depending on the assignment of the forest and the purpose for further application of data. Apart from two analyses of record keeping of fellings in previous studies (according to the number of trees and volume of wood) in this paper we present the results of a third method for record keeping of fellings — according to causes or reasons for tree marking. In the same management unit (NPŠO Belevine) seven causes or reasons for tree marking were followed, registered and analysed in the 1959—1991 period, which are as follows: lightning, wind-throws, breakages, top-droughts, Ad trees, canker and misletoe. Data analysed showed that the additional information with tree marking and record keeping of the causes for tree marking, i. e. felling, enable more realistic interpretation of chronology, location, intensity and trend of negative biotic and abiotic factors and their effect on the development and conditions of stands. Ke y words : selection forest, record keeping of fellings. |