DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 46 <-- 46 --> PDF |
grupiranje stabala sušaca u dvije grupe, ovisno o njihovom položaju u sastojim prije sječe. Poligon prve grupe tvore stabla prvog proširenog debljinskog razreda (10—30 cm) koja se u borbi za postor nisu uspjela probiti između krošanja nadstojnih ili susjednih dominantnih stabala u gornje slojeve sastojine i zbog konstantno nedovoljne količine svjetla se osušila. Distribucija ove gupe je užeg raspona ali s većom amplitudom ordinata od distribucije druge grupe, koju tvore stabla deblja od 31 cm u prsnoj visini. Veća amplituda ordinata prve grupe stabala evidentirana u prvoj i drugoj ophodnjici, u trećoj (1980—89) je izostala s razlogom, što su stabla prvog deblj. razreda (10—30 cm) desetkovana u prethodnom desetogodištu, kako to pokazuju oblici poligona frekvencija sušaca a naročito preloma (si. 2 b) zbog pojave ledenog ovoja zimi 1971/72 god. Najjače su kroz promatrano 31-god. razdoblje kao uzrok sječe oscilirale pojave preloma. Jači intenzitet pojave preloma u prvoj ophodnjici kod stabala do 40 cm prsnog promjera poprimio je u drugoj ophodnjici katastrofalne razmjere, kako to pokazuje hiperbolični oblik poligona frekvencija (koji istovremeno upućuje i na katastrofalne štete). U trećoj ophodnjici prelomi se pojavljuju u zanemarivom broju. U manje-više normalnim uvjetima razvitka poligoni frekvencija su za pojedni uzrok sječe karakterističnog tijeka i oblika. Dobar primjer ove konstatacije koja se, naravno, odnosi na gosp. jedinicu Belevine, su debljinske strukture etata po uzrocima sječe na si. 2 d, izuzev poligona frekvencija sušaca, kojeg bi ordinate bile osjetno niže. Usporedo s porastom učestalosti i intenziteta negativnog utjecaja, distribucija bilo kojeg uzroka mijenja oblik prema hiperboličnom. Povratkom uzroka sječe u uobičajene granice pojave, distribucija poprima svoj karakterističan oblik. U odnosu na varijabilnost poligona frekvencija broja stabala po uzrocima sječe, histogrami drvnih masa tih istih stabala po uzrocima sječe nisu podložni tako uočljivim promjenama. Bez obzira na ekstremnu pojavu pojedinog uzroka sječe, zadržavaju karakteristične oblike distribucije kako po ophodnjicama tako i za cijelo 31-godišnje razdoblje. Promjene intenziteta pojave pojedinog uzroka sječe kao i veličine šteta prosuđujemo po razlikama visina ordinata histograma istog uzroka sječe i njihovom odstupanju od ustaljenog karakterističnog oblika. Povećanja ordinata su dobro uočljiva i siguran su dokaz promjena pojave uzroka sječe u negativnom smislu. Analiza grafikona debljinskih distribucija broja stabala i drvnih masa po uzrocima sječe — kako vidimo — proširuju dosadašnje spoznaje o tom pokazatelju. No, za valjanu primjenu rezultata istraženih uzroka sječe u gospodarenju, treba osim brojčanih i grafičkih analiza po godinama i deblj in- skim stpnjevima odrediti i učešće pojedinog uzroka sječe u etatu GSP (glavnog slučajnog prihoda) po ophodnjicama te za cijelo 31-god. razdoblje. Ovi podaci jamče realne ocjene trenda pojave i predstavljaju bazu podataka za planiranje doznaka i etata slučajnog prihoda. Za doznačen i posječen broj stabala evidentiran je ovaj postotni odnos po uzrocima sječe, ophodnjicama i ukupno: 398 |