DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 46     <-- 46 -->        PDF

grupiranje stabala sušaca u dvije grupe, ovisno o njihovom položaju u sastojim
prije sječe.


Poligon prve grupe tvore stabla prvog proširenog debljinskog razreda
(10—30 cm) koja se u borbi za postor nisu uspjela probiti između krošanja
nadstojnih ili susjednih dominantnih stabala u gornje slojeve sastojine i
zbog konstantno nedovoljne količine svjetla se osušila.


Distribucija ove gupe je užeg raspona ali s većom amplitudom ordinata
od distribucije druge grupe, koju tvore stabla deblja od 31 cm u prsnoj
visini. Veća amplituda ordinata prve grupe stabala evidentirana u prvoj i
drugoj ophodnjici, u trećoj (1980—89) je izostala s razlogom, što su stabla
prvog deblj. razreda (10—30 cm) desetkovana u prethodnom desetogodištu,
kako to pokazuju oblici poligona frekvencija sušaca a naročito preloma (si.
2 b) zbog pojave ledenog ovoja zimi 1971/72 god.


Najjače su kroz promatrano 31-god. razdoblje kao uzrok sječe oscilirale
pojave preloma. Jači intenzitet pojave preloma u prvoj ophodnjici kod stabala
do 40 cm prsnog promjera poprimio je u drugoj ophodnjici katastrofalne
razmjere, kako to pokazuje hiperbolični oblik poligona frekvencija
(koji istovremeno upućuje i na katastrofalne štete). U trećoj ophodnjici prelomi
se pojavljuju u zanemarivom broju.


U manje-više normalnim uvjetima razvitka poligoni frekvencija su za
pojedni uzrok sječe karakterističnog tijeka i oblika. Dobar primjer ove konstatacije
koja se, naravno, odnosi na gosp. jedinicu Belevine, su debljinske
strukture etata po uzrocima sječe na si. 2 d, izuzev poligona frekvencija sušaca,
kojeg bi ordinate bile osjetno niže. Usporedo s porastom učestalosti
i intenziteta negativnog utjecaja, distribucija bilo kojeg uzroka mijenja oblik
prema hiperboličnom. Povratkom uzroka sječe u uobičajene granice pojave,
distribucija poprima svoj karakterističan oblik.


U odnosu na varijabilnost poligona frekvencija broja stabala po uzrocima
sječe, histogrami drvnih masa tih istih stabala po uzrocima sječe nisu
podložni tako uočljivim promjenama.


Bez obzira na ekstremnu pojavu pojedinog uzroka sječe, zadržavaju
karakteristične oblike distribucije kako po ophodnjicama tako i za cijelo
31-godišnje razdoblje. Promjene intenziteta pojave pojedinog uzroka sječe
kao i veličine šteta prosuđujemo po razlikama visina ordinata histograma
istog uzroka sječe i njihovom odstupanju od ustaljenog karakterističnog oblika.
Povećanja ordinata su dobro uočljiva i siguran su dokaz promjena
pojave uzroka sječe u negativnom smislu.


Analiza grafikona debljinskih distribucija broja stabala i drvnih masa
po uzrocima sječe — kako vidimo — proširuju dosadašnje spoznaje o tom
pokazatelju. No, za valjanu primjenu rezultata istraženih uzroka sječe u gospodarenju,
treba osim brojčanih i grafičkih analiza po godinama i deblj in-
skim stpnjevima odrediti i učešće pojedinog uzroka sječe u etatu GSP (glavnog
slučajnog prihoda) po ophodnjicama te za cijelo 31-god. razdoblje. Ovi
podaci jamče realne ocjene trenda pojave i predstavljaju bazu podataka za
planiranje doznaka i etata slučajnog prihoda.


Za doznačen i posječen broj stabala evidentiran je ovaj postotni odnos
po uzrocima sječe, ophodnjicama i ukupno:


398