DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 72     <-- 72 -->        PDF

pojasu najviše ima na sjeveru i jugu, a područje srednjeg Jadrana relativno
je suho. Pusu karakteristični vjetrovi iz NE kvadranta (bura) i SE kvadranta
(jugo), koji nastaju pod djelovanjem lokalnih topografskih uvjeta.
Ti vjetrovi dostižu jakost i 7—8 po Boforovoj (Beaufort) ljestvici. Od Istarskog
poluotoka prema jugu temperatura zraka polako raste, ali se godišnja
amplituda mal mijenja.


Republika Hrvatska ima površinu od oko 5.650.000 ha, obrasla je šumom
na oko 2.061.509 ha ili na 36% svoje površine. Pripada joj 95% primorskog
pojasa, a samo 5 posto ostalim trima republikama bivše Jugoslavije.
Na tom primorskom pojasu obraslo je šumom oko 800.000 ha, a osim degradacijskih
stadija makije, gariga, šikara i submediteranske kamenjare,
tu rastu i razdodobne (preborne) i jednodobne šume. Osim ekološke, njihova
je vrijednost u korištenju pejsaža, što je uvjet za razvitak turizma.


Na temelju statističkih pokazatelja na priobalnom dijelu Jadrana s otocima
nastane oko 70% šumskih požara, a na kontinentu oko 30%. Spaljena
je površina na priobalnom dijelu oko 80%, a na kontinentu oko 20%. Na
temelju tih pokazatelja očito je da je priobalni pojas vrlo ugroženo područje
za nastanaki širenje šumskih požara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske.


2. VEGETACIJSKA
I KLIMATSKA OBILJEŽJA UGROŽENOG PODRUČJA
VEGETATION
AND CLIMATIC CHARACTERISTICS OF THE
ENDANGERED AREA


Poznavanje vegetacije i klime u Hrvatskoj od prvorazrednog je značaja
za prevenciju i realno stupnjevanje opasnosti za nastanak i širenje požara na
vegetaciji. Zna se da su za nastanak požara na vegetaciji najugroženiji ovi
priobalni bioklimati: kseromediteranski, termomediteranski i inframediteranski,
te brdski euromediteranski i sumbediteranski (niži i viši) (B e r t o v i ć,
1987). Važan pokazatelj svakog od navedenih bioklimata je vegetacijski pokrivač,
jer jasno odražava odnos i ovisnost podneblja i raslinstva.


Sa stajališta protupožarne službe za nas su najvažnija pitanja zaštite
borovih šuma i kultura, u mediteranskoj fitogeografskoj regiji i tamošnjim
maritimnim bioklimatima i to:


a) zaštita prirodnih šuma i kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mili.)
koji nastava eumediteranski i topliji submediteranski vegetacijski pojas i
bioklimat (od obale mora do cea 300 m nadm. visine) i


b) zaštita prirodnih šuma i kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.), koji
nastanjuje hladniji submediteranski vegetacijski pojas i bioklimat (od obale
mora do cea 1000 m nadm. visine).


Ad a) — Klimatska
obilježja ugroženog područja (razdoblje 1948—1960).


sredje temperature zraka
godišnjeu toplijoj polovici godine (IV—IX)
u najtoplijem mjesecu (VII)
13.5 do 16.5 °C
18.8 do 21.5 °C
23.0 do 25.7 °C
424