DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 72 <-- 72 --> PDF |
pojasu najviše ima na sjeveru i jugu, a područje srednjeg Jadrana relativno je suho. Pusu karakteristični vjetrovi iz NE kvadranta (bura) i SE kvadranta (jugo), koji nastaju pod djelovanjem lokalnih topografskih uvjeta. Ti vjetrovi dostižu jakost i 7—8 po Boforovoj (Beaufort) ljestvici. Od Istarskog poluotoka prema jugu temperatura zraka polako raste, ali se godišnja amplituda mal mijenja. Republika Hrvatska ima površinu od oko 5.650.000 ha, obrasla je šumom na oko 2.061.509 ha ili na 36% svoje površine. Pripada joj 95% primorskog pojasa, a samo 5 posto ostalim trima republikama bivše Jugoslavije. Na tom primorskom pojasu obraslo je šumom oko 800.000 ha, a osim degradacijskih stadija makije, gariga, šikara i submediteranske kamenjare, tu rastu i razdodobne (preborne) i jednodobne šume. Osim ekološke, njihova je vrijednost u korištenju pejsaža, što je uvjet za razvitak turizma. Na temelju statističkih pokazatelja na priobalnom dijelu Jadrana s otocima nastane oko 70% šumskih požara, a na kontinentu oko 30%. Spaljena je površina na priobalnom dijelu oko 80%, a na kontinentu oko 20%. Na temelju tih pokazatelja očito je da je priobalni pojas vrlo ugroženo područje za nastanaki širenje šumskih požara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske. 2. VEGETACIJSKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA UGROŽENOG PODRUČJA VEGETATION AND CLIMATIC CHARACTERISTICS OF THE ENDANGERED AREA Poznavanje vegetacije i klime u Hrvatskoj od prvorazrednog je značaja za prevenciju i realno stupnjevanje opasnosti za nastanak i širenje požara na vegetaciji. Zna se da su za nastanak požara na vegetaciji najugroženiji ovi priobalni bioklimati: kseromediteranski, termomediteranski i inframediteranski, te brdski euromediteranski i sumbediteranski (niži i viši) (B e r t o v i ć, 1987). Važan pokazatelj svakog od navedenih bioklimata je vegetacijski pokrivač, jer jasno odražava odnos i ovisnost podneblja i raslinstva. Sa stajališta protupožarne službe za nas su najvažnija pitanja zaštite borovih šuma i kultura, u mediteranskoj fitogeografskoj regiji i tamošnjim maritimnim bioklimatima i to: a) zaštita prirodnih šuma i kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) koji nastava eumediteranski i topliji submediteranski vegetacijski pojas i bioklimat (od obale mora do cea 300 m nadm. visine) i b) zaštita prirodnih šuma i kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.), koji nastanjuje hladniji submediteranski vegetacijski pojas i bioklimat (od obale mora do cea 1000 m nadm. visine). Ad a) — Klimatska obilježja ugroženog područja (razdoblje 1948—1960). sredje temperature zraka godišnjeu toplijoj polovici godine (IV—IX) u najtoplijem mjesecu (VII) 13.5 do 16.5 °C 18.8 do 21.5 °C 23.0 do 25.7 °C 424 |